Povećan je rizik od požara ovog ljeta - upozorava Europska komisija

"Očekuje se kako će ova sezona požara biti iznad dugogodišnjeg prosjeka kada je riječ o broju požara i spaljenoj površini u Europi", izjavio je na press konferenciji povjerenik za krizne situacije Europske komisije, Janez Lenarčič te dodao kako područja u kojima se šumski požari mogu očekivati nisu više samo na jugu, nego i u srednjoj i sjevernoj Europi.

Naime, ovog proljeća u više europskij zemalja zabilježene su iznadprosječne temperature zbog čega je u nekima već bilo požara, a s dolaskom ljeta stvar bi se mogla dodatno pogoršati. Podsjećamo, Ukrajina i Belgija već se bore sa nedostatkom padalina gdje trenutno vlada jedan od najsušnijih perioda još od 19. stoljeća.

Suša: U Belgiji zabranili navodnjavanje iz Ysera, u Ukrajini manji prinosi pšenice

Lenarčič je predstavio plan Komisije o jačanju mehanizma civilne zaštite EU-a, uključujući novi prijedlog sedmogodišnjeg proračuna u kojem će se za civilnu zaštitu osigurati dodatne dvije milijarde, što bi ukupno bilo 3,1 milijarde eura.

Smatra da je pandemija koronavirusa lekcija te da je Europi potreban snažniji takav sustav koji će moći brzo i učinkovito odgovoriti na izvanredne situacije poput požara, kemijskih, bioloških, radioloških ili nuklearnih incidenata te drugih većih hitnih slučajeva. Podsjeća i na izazove poput klimatskih promjena i nekih tradicionalnih prijetnji poput sukoba, nesigurnosti hrane i smrtonosnih izbijanja zaraznih bolesti, izuzev Covid-19. Ističe da će se novac iskoristiti za stvaranje zaliha opreme za takve izvanredne situacije.

Suša Europi prijeti i ove godine?

Također naglašava i činjenicu da su države članice EU najveći donatori humanitarne pomoći u svijetu, ali da potrebe rastu brže od prikupljanja same pomoći. Dao je i prijedlog o pojačanju proračuna i za takve situacije ističući kako je pandemija dodatno pogoršala stvar i da će sve više ljudi trebati pomoć. "U 2020. predviđeno je da će 168 milijuna ljudi širom svijeta trebati humanitarnu pomoć, to je u odnosu na 136 milijuna u 2018. najviša brojka u desetljeću. Što je još gore, do 2022. očekuje se da će brojka dostići 212 milijuna", zaključio je Lenarčič.

Drugo, ne bismo trebali zaboraviti izazove poput klimatskih promjena i nekih tradicionalnih prijetnji poput sukoba, nesigurnosti hrane i smrtonosnih izbijanja zaraznih bolesti osim COVID-19, oboljelih od kolere, ospica, ebole. Sve to zbog neadekvatne zdravstvene, sanitarne i sanitarne situacije.