Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Potpora
  • 21.04.2011.

Potpore u agraru

Možemo li ponoviti poljski uspjeh

  • 720
  • 35
  • 0

Međuvladina konferencija o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji na kojoj su zatvorena dva poglavlja, 11. - Poljoprivreda i ruralni razvitak i 22. - Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, održana je u utorak u Bruxellesu.

Hrvatska je 11. poglavlje koje je jedno od najopsežnijih i najtežih, kao i druge zemlje koje su pristupale Uniji, ostavila za kraj pregovaračkog procesa. No, čekanje bi se moglo isplatiti jer će potpore u agraru preko Bruxellesa biti ne samo osjetno veće, nego će se i isplaćivati na vrijeme.

Osim poljoprivrede, napokon bi mogao zaživjeti regionalni razvoj Hrvatske, za što je nužno pripremiti što više kvalitetnih projekata, ali i ojačati regionalni ustroj zemlje. Regionalni kao i ruralni razvoj sve je važniji u EU, barem što se tiče proračunskih izdataka, u odnosu na poljoprivredu, posebno kad je riječ o novijim zemljama članicama.

Poljska je najuspješnija u EU po povlačenju sredstava iz fondova, iz kojih je izvukla 12,8 milijardi eura u samo prve dvije godine članstva. Kako bi ojačala svoj zapušteni regionalni razvoj, Hrvatska je nedavno s Poljskom u Zagrebu potpisala memorandum o suradnji na tom području.

Što se tiče poljoprivrede, zasad se zna da su za izravna plaćanja hrvatskim seljacima godišnje predviđena 373 milijuna eura. U naredne tri godine, pak, potpore u agraru trebale bi dosegnuti više od 830 milijuna eura.

No, zasad nije poznato hoće li domaći seljaci dobivati puni iznos potpora, ili će to biti 25 posto iznosa iz Unijina proračuna u prvoj godini članstva Hrvatske, kao što je bio slučaj s drugim novim članicama. U drugoj godini taj bi se udjel povećao na 30 posto, u trećoj na 35, a u četvrtoj na 40 posto. Nakon toga godišnje bi rasli 10 posto do punog iznosa. Uz to, hrvatski seljaci trebali bi dobiti i 30 posto novca iz državnog proračuna.

Međutim, hrvatske županije, kako su sada ustrojene, nisu spremne za povlačenje sredstava iz Unije, pa su ustrojene tri statističke regije - Sjeverozapadna, Panonska i Jadranska Hrvatska. Zakon o regionalnom razvoju definira stvari drukčije od onoga na što smo dosad navikli, potiče rješavanje odozdo prema gore. Zajedničkim planiranjem građani bi se motivirali za predlaganje projekata koji bi bili od koristi sredini u kojoj žive.

Cilj je regionalnog razvoja omogućiti podjednake uvjete života svih dijelova zemlje, ravnomjerniji razvoj i smanjenje gospodarskih razlika. Hrvatska je sada na razini 50 posto prosječne razvijenosti u EU, ali Panonska Hrvatska, dakle Slavonija, sad zastaje 75 posto za Unijom.

Strategija regionalnog razvoja uz pripadajuće elemente, posebice indeks razvijenosti, određivat će koja županija, grad ili općina treba pomoć države, u kojem segmentu i u kojem iznosu. Pokazatelji za indeks razvijenosti neke regije po udjelima su stopa nezaposlenosti (30 posto), dohodak po stanovniku (25 posto), proračunski prihodi jedinica lokalne i područne samouprave po stanovniku (15 posto), opće kretanje stanovništva (15 posto) i stopa obrazovanosti (15 posto).

Strategija regionalnog razvoja usklađena je s kohezijskom politikom Europske unije, što će Hrvatskoj omogućiti lakše povlačenje sredstava iz tih fondova. Zasad je preuranjeno govoriti koliki će to iznosi biti, ali ako projekti budu usklađeni, do novca će biti lakše doći.

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva zaduženo je za provedbu prioriteta jačanja razvojnog potencijala hrvatskih regija, za što su alocirana 292 milijuna eura. Projekti se uglavnom odnose na ulaganja u infrastrukturu poslovnih i javnih usluga te uključuju sve najvažnije elemente gospodarskog i socijalnog razvoja, kao što su poduzetnička infrastruktura, e-komunikacija, turizam, kultura, rekreativne usluge, obrazovanje, zapošljavanje i zdravstvenu zaštitu.

Za promicanje razvojnog potencijala hrvatskih regija važna je modernizacija i gradnja tzv. čvrste infrastrukture (one javne poslovne, kulturne i turističke), a proveli bi se natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava za što je alocirano 150 milijuna eura.

Učinkovitost Strategije regionalnog razvoja mjerit će se i putem baze razvojnih projekata koja je u pripremi, u sklopu koje će se moći vidjeti koliko je projekata financirano na određenom području. Baza će biti sveobuhvatna tako da će registrirati sve projekte na svim razinama od lokalnih, županijskih, preko regionalnih do nacionalnih.

Na početku ove godine u bazu je upisano 2180 projekata ukupne vrijednosti gotovo 27,6 milijardi eura. Najviše je projekata imala Vukovarsko-srijemska (296) i Istarska županija (212), dok po njihovoj vrijednosti prednjače Zagrebačka (6,75 milijardi eura) i Zadarska županija (2,4 milijarde eura). Prema vrijednosti projekata, najzastupljeniji su oni u cestogradnji, vodoopskrbi i odvodnji, te poslovnoj i turističkoj infrastrukturi.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ


Tagovi

Poljoprivreda Potpora EU fondovi Projekt

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

TOP 3 vrste mesa koje preporučuju stručnjaci

Svijest ljudi o važnosti pravilne i uravnotežene prehrane raste, pri čemu tu spada i meso. Prema Njemačkom društvu za prehranu (DGE), preporuke za unos mesa iznose 300-60...

Više [+]