Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Razgovor s povodom
  • 25.05.2022. 09:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Potencijal naše poljoprivrede je ogroman, no nedostaje mladih umova

U poljoprivredi će uvijek biti posla, a mladi su ti koji donose promjenu i novi način razmišljanja, kaže prodekanica za nastavu i studijske programe Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof.dr.sc. Sandra Voća s kojom smo razgovarali o aktualnim temama, ali i onome što budućim studentima nudi ovaj fakultet.

Foto: Marinko Petković
  • 1.121
  • 653
  • 1

O brojnim izazovima koji stoje pred agronomskom strukom, koja se nalazi na prekretnici uslijed globalne krize i nikada veće potrebe za proizvodnjom hrane, k tome sukladno ekološkim standardima, kako stoji u Zelenom planu EU-a, te što pod tim otvorenim pitanjima ima za ponuditi budućim brucošima Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, razgovarali smo s prodekanicom za nastavu i studijske programe prof.dr.sc. Sandrom Voća.

Zašto upisati Agronomski fakultet?

Poljoprivreda je najstarija ljudska djelatnost i obuhvaća vrlo široko područje. Nemoguće je zamisliti postojanje čovječanstva bez nje jer ona obuhvaća procese proizvodnje hrane za životinje i ljude, ali i proizvodnju energetskih usjeva i istovremeno uređenje krajobraza. Objedinjuje znanja iz različitih drugih znanosti - ekonomije, informatike, matematike, sociologije, biologije, kemije.

Različitost tema unutar ovog područja znači da nikad nije dosadno i da uvijek postoji nešto novo što se može naučiti. Poljoprivredom možemo utjecati na očuvanje okoliša, a samim time i na zdravlje ljudi. Pandemija koronavirusa pokazala je da je opskrba hranom i poljoprivrednim proizvodima iznimno bitna.

Primjena novih tehnologija dovela je do toga da je čovjek više menadžer koji upravlja svim procesima, nego samo radnik na polju. Iako se čini da nije nešto što bi se moglo studirati, realnost je potpuno drugačija. U poljoprivredi će uvijek biti posla, a svojim razvojem će se uvijek prilagođavati potrebama čovjeka.

Agronomski fakultet djeluje više od 100 godina 

Potencijal koji poljoprivreda ima u Hrvatskoj je ogroman, no nedostaje mladih umova koji bi donijeli promjenu s novim načinom razmišljanja. I to je prostor koji se može iskoristiti za razvijanje svoje karijere. Zato dođite studirati na jedan od studijskih programa na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Osam pokušališta u funkciji nastave i istraživanja

Kako su organizirani studijski programi? Imate 8 pokušališta na različitim lokacijama, koliko ih koriste studenti u praktičnom dijelu nastave?

Studiranje je organizirano kroz 9 prediplomskih studijskih programa kao i 15 diplomskih studijskih programa i jedan na diplomskoj razini koji se izvodi na engleskom jeziku. Uz redovita predavanja, vježbe i seminarske radove, nastavni proces obuhvaća i puno terenskih vježbi, studentske prakse, izrade završnih, diplomskih, različitih studentskih radova. Većina tih aktivnosti provodi se na pokušalištima od kojih su neka vezana za fakultetsko dobro, neka su izmještena, ali u zoni javnog gradskog prijevoza, a dio pokušališta je na udaljenijim lokacijama. No, s obzirom da imamo svoj vlastiti autobus kao i putnički kombi, studentima je omogućen posjet. Sva naša pokušališta su naše veliko materijalno bogatstvo i ponos, a nadasve zbog toga što su u funkciji nastave i istraživanja koje marljivo rade naši djelatnici i studenti u sinergiji.

Postoji li mogućnost upisa izvan kvote uz plaćanje školarine, tzv. izvanredno studiranja?

Ne postoji mogućnost izvanrednog studiranja iz razloga organizacije nastavnog procesa i obaveze prisustvovanja cjelokupnom nastavnom procesu, uključujući osim predavanja, vježbe, seminare, terenske vježbe i slično. No, od prošle godine imamo online upise na što samo jako ponosni.

Bez straha za buduće zaposlenje

Koje su mogućnosti zaposlenja nakon završenog Agronomskog fakulteta?

Nakon završenog studija stječe se pravo na akademski naziv magistar/magistra inženjer/inženjerka, a znanja stečena tijekom studija trebala bi omogućiti zapošljavanje u tvrtkama koje se bave kako biljnom tako i animalnom proizvodnjom. Nadalje, u tvrtkama koje se bave proizvodnjom i preradom ratarskih, industrijskih i krmnih kultura te aromatičnog i ljekovitog bilja, voća i povrća kao i vinogradarske proizvodnje, ali i izrade projektne dokumentacije s područja planiranja i oblikovanja krajobraza na svim razinama.

Tu su i izrade studija i elaborata vrednovanja, identifikacije vrijednih prirodnih i kulturnih krajobraza, zaštite krajobraza, izrade studija procjene utjecaja na okoliš te sudjelovanje u procesu strateškog i prostornog planiranja.

Imaju više od osam pokušališta gdje se stječu praktična iskustva

Zaposliti se može i na vlastitom gospodarstvu, vodeći zahtjevne procese biljne ili animalne proizvodnje, u tvrtkama koje se bave doradom i skladištenjem poljoprivrednih proizvoda i cvijeća, tvornicama stočne hrane, tvrtkama koje se bave biomasom i biogorivima, komunalnim tvrtkama, stanicama za ispitivanje uređaja za primjenu pesticida, konzultacijskim tvrtkama, u upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede na mjestu savjetnika za različita područja poljoprivredne proizvodnje i tehničkim institutima i zavodima, strukovnim srednjim školama te različitim tijelima u državnoj i lokalnoj upravi. Za najbolje studente uvijek postoji mogućnost zaposlenja na matičnom ili srodnom fakultetu i napredovanje u znanosti.

Svi studijski programi nakon završetka, otvaraju mogućnosti za zapošljavanje u područjima kao što su razvojni projekti ili institucije koje djeluju u području razvoja, visokog obrazovanja, istraživanja, privatnog poduzetništva, savjetodavnih poduzeća, institucija koje su odgovorne za zakonodavstvo–donošenje zakonske regulative i njeno provođenje, vladine i ne-vladine organizacije te lokalne, nacionalne i internacionalne institucije.

Kakvu podršku u studiranju mogu očekivati na Agronomskom fakultetu budući brucoši?

Ono čime se možemo pohvaliti je osnivanje Centra za podršku studentima i karijerno savjetovanje s ciljem uspostave usluge savjetovanja te povezivanja akademskog i poslovnog svijeta, među prvima na Sveučilištu. Centar je središnje mjesto koje pruža podršku za vrijeme studiranja, prilikom planiranja i razvoja karijere te razvoja osobnih vještina.

Podrška učinkovitijem studiranju, unaprjeđenje kvalitete studiranja i što uspješnija tranzicija na tržište rada studentima su omogućeni kroz informiranje, dodatne oblike edukacija, individualna i grupna savjetovanja, psihološko savjetovanje, poticanje na uključivanje u izvannastavne aktivnosti te umrežavanjem s poslodavcima. Svake godine Centar organizira Dane karijera koje nismo zanemarili ni tijekom pandemije, kada smo zbog epidemiološke situacije događaj preselili u online okruženje.

Studenti tutori za buduće brucoše

Kako se taj program pokazao u praksi?

Obzirom da smo prošli pet godina od osnutka, ovu smo godinu odlučili obilježiti kao Godinu karijere i u dogovoru s poslodavcima organiziramo jednom do dva puta mjesečno predstavljanje pojedinih gospodarstvenika na koja se naši studenti rado odazivaju. Tako su nam nedavno svoj program predstavili iz novoosnovane tvornice za preradu boba i krumpira Nutris Farm, zatim iz tvrtke VeeMee čija je svrha istoimene platforme omogućavanje i unaprjeđenje vidljivosti poljoprivrednika kod krajnjeg potrošača te promoviranje podrijetla i izvornosti poljoprivrednih proizvoda, predstavljanje tvrtke Vesela motika kao vrlo uspješnog primjera vođenja poljoprivredne proizvodnje u centru velegrada te predstavljanje niza drugih gospodarstvenika.

Posebno smo ponosni što su neki od predavača bili iz redova bivših studenata koji danas imaju zavidne karijere. Pokazali su nam koliko su mogućnosti za zapošljavanje agronoma u struci raznolike; od pripreme projekata, novinarstva, marketinga do samozapošljavanja i mogućnosti pokretanja vlastitog posla. Bez obzira gdje su zaposleni, istaknuli su kako su im stručna znanja stečena na Agronomskom fakultetu temelj pomoću kojeg su uspjeli. Također su naglasili važnost cjeloživotnog učenja. Organiziranjem ovih predstavljanja cilj nam je približiti studentima mogućnosti koje se nude na tržištu i još više u njima potaknuti ljubav prema tom zaista plemenitom i humanom zanimanju.

Prodekanica za nastavu i studijske programe, prof.dr.sc. Sandra Voća

Ono što razlikuje Agronomski fakultet od drugih fakulteta je postojanje studenata-tutora, koji umnogome olakšavaju snalaženja studentima?

Osnivanjem Centra za podršku i karijerno savjetovanje započelo je i s uvođenjem studenta tutora koji je započeo davne 2014./15. akademske godine, a do sada se u sustav tutorstva uključilo više od 250 studenata sa svih studija. Aktivnost omogućuje da svojim savjetima pomognu drugima, da razviju svoje komunikacijske i organizacijske vještine, upoznaju nove prijatelje kao i priliku za stjecanje odgovornosti za druge. Briga za novu generaciju studenata vrlo je važna stavka unapređenja kvalitete studiranja. S tim ciljem omogućena je podrška sustavom tutorstva.

Riječ je o altruističnoj grupi studenata viših godina koji na dobrovoljnoj bazi odvajaju dio svog slobodnog vremena kako bi novim generacijama olakšali snalaženje u akademskoj zajednici. Svakom brucošu na početku akademske godine dodjeljuje se tutor od kojeg može dobiti sve potrebne informacije i savjete za pravi početak, od informacija o kolegijima, bolonjskom procesu, gradskom prijevozu te sve ostale informacije o studentskom načinu života. Cilj aktivnosti je da budu podrška novim kolegama u što boljoj prilagodbi. Svrha rada studenata tutora je unaprijediti komunikaciju te stvoriti povjerenje i poštivanje između studenata i djelatnika Fakulteta, kao i između samih studenata, a s ciljem poboljšanja kvalitete studiranja.

Ubrzati agrookolišnu tranziciju

Koje izvannastavne aktivnosti postoje na fakultetu bilo da vas više zanima poslovanje, tržište ili uzgoj domaćih životinja, odnosno briga o nasadima?

Na fakultetu postoje 22 različite studentske izvannastavne aktivnosti, koje su započele službeno od akademske godine 2015./16. od kada se studentima upisuju u Dopunsku ispravu o studiju. Među najstarijima je Ampelografska grupa, a zatim su slijedile mnoge, vrtlarska, voćarska, vinarska, botanička, čudesni svijet korova, entomološka, gljivarska, lovačka, mehanizatorska, art ufitomikologijia, ratarska, agroenergetska, ozelenjivanje zajedničkih interijera, 3D modeliranje, mesarska, agrokemijska i još poneke iz različitih područja poljoprivredne proizvodnje.

Veliki su izazovi pred održivom poljoprivredom, u prvom redu oni okolišni zbog smanjenja uporabe pesticida, sukladno Zelenom planu EU-a. Kako za njih pripremate buduće agronome?

Klimatske promjene i degradacija okoliša egzistencijalna su prijetnja Europi i svijetu. Kako bismo nadvladali ove probleme i izazove koji su pred nama, i Agronomski fakultet, od 23. veljače 2020., jedna je od 34 znanstveno istraživačkih ustanova iz 16 europskih država potpisnica deklaracije “Towards a Chemical Pesticide-free Agriculture”, a putem koje se zajedničkim istraživanjima i spoznajama nastoji ubrzati agroekološku tranziciju.

Klimatske promjene uvelike utječu i na populacije štetnih vrsta u poljoprivrednoj biljnoj proizvodnji te je učestala primjena kemijskih pripravaka posljednjih desetljeća dovela do problema rezistentnosti u štetnih organizama, smanjenja bioraznolikosti i onečišćenja okoliša. Jedan od studija na preddiplomskom i diplomskom, je i studij Fitomedicina čija povijest djelovanja bilježi dugih 40 godina znanstveno istraživačkog i nastavnog rada.

Kako se fitomedicina, odnosno zaštita kultiviranog bilja od štetnih organizama (kukaca, grinja, nematoda, sisavaca, ptica, bolesti i korova) oslanja na primjenu različitih mjera za zaštitu bilja, naša misija je od prvoga dana istraživanje i primjena, odnosno transfer znanja u poljoprivrednu praksu. Naši studiji, oslonjeni na teoretska i praktična znanja, pripremaju studente za savjesno obavljanje poslova vezanih uz primjenu svih raspoloživih mjera zaštite bilja.

Što studenti mogu naučiti o ekološkoj poljoprivredi?

Prvi udžbenik “Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika” autora Igrc Barčić i Maceljski izdan je prije 21 godinu. Dakle, u skladu sa spomenutom deklaracijom “Towards a Chemical Pesticide-free Agriculture” naši studiji žive desetljećima i u tome duhu i smjeru obrazuju stručni kadar spreman za tržište rada. Imamo i recentnih udžbenika koji podržavaju principe ekološke proizvodnje.

Pametna motika je jedna od tvrtki koja se predstavila studentima Agronomije

Veliki broj sredstava za zaštitu bilja povlači se s tržišta, a suzbijanje štetnih vrsta i u praksi sve se više oslanja na nekemijske mjere zaštite. Sve nekemijske mjere suzbijanja štetnih organizama, o kojima poučavamo buduće agronome, integrirane su u specijalističke predmete iz područja entomologije, nematologije, akarologije, fitopatologije i herbologije.

Zeleni plan nema alternative

Zašto je to važno?

U posljednje vrijeme intenzivnije se bavimo istraživanjima te poučavanjem o biološkim mjerama suzbijanja štetnika primjenom prirodnih neprijatelja, makro i mikrobiološkim pripravcima, biljnim ekstraktima. Aktualne su i fizikalne mjere suzbijanja štetnika primjenom različitih metoda kao i elementi biotehničkih mjera. Uz uvažavanje agrotehničkih mjera primjenjujemo i sjetvu lovnih nasada, metodu biofumigacije i biosolarizacije.

Kemijsko suzbijanje oduvijek je posljednje rješenje i pribjegava mu se samo kada za to postoje opravdani razlozi, utemeljeni na poznavanju biologije i ekologije štetnih vrsta, mjerama prognoze njihove pojave, odnosno pragovima štetnosti. Studente kroz više specijaliziranih predmeta iz područja Fitofarmacije poučavamo o pravilnom odabiru i primjeni kemijskih pripravaka, s naglaskom na zaštitu neciljanih organizama te zaštitu okoliša. Sve navedene mjere istražuju se s ciljem integriranja u praksu te uspješnog suzbijanja štetnih organizama, očuvanja prirodnih neprijatelja, bioraznolikosti i okoliša.

Prati li broj novoupisanih studenata potrebe domaćeg tržišta za agro stručnjacima?

Usuđujem se reći da prati, a navedeno potkrjepljujem time što stalno osluškujemo potrebe domaćeg tržišta i europske i svjetske trendove te sukladno tome osuvremenjavamo svoje studijske programe kao i uvodimo nove.

Prije tri godine uveli smo diplomski studij "Obnovljivi izvori energije u poljoprivredi" koji obrazuje stručnjake u području poljoprivrednih znanosti i interakcije poljoprivrede i energije te održivog korištenja biomase, biogoriva i otpada u poljoprivredi. Program osposobljava stručnjake za rješavanje problema u okolišu povezanih s poljoprivrednom proizvodnjom i korištenjem resursa u poljoprivredi za proizvodnju obnovljive energije.

Upravo je proizvodnja energije iz poljoprivrednih resursa vrlo važno područje za dobrobit društva jer je neophodno u uspostavljanju održive opskrbe energijom budućih generacija. Povezanost predloženog studijskog programa s lokalnom zajednicom se očituje kroz primjenu stečenih znanja upravo u ruralnim područjima te povezanosti s gospodarstvom.

Dodatna je vrijednost studija kombinacija specifičnosti struke, a stečene vještine i široko znanje omogućuje diplomantima uspješan rad u javnim uredima, istraživačkim institutima, razvojnim agencijama, regionalnim konzultantskim tvrtkama, prerađivačkoj i prehrambenoj industriji i državnim institucijama, kao i novim postrojenjima za proizvodnju energije i gospodarenja otpadom.

Kakav je interes studenata za ovaj studijski program?

Interes je velik i njega upisuju i studenti koji su završili prediplomski program na drugim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu kao i sa drugih Sveučilišta sa područja RH.

Mediteranski biosustav za razvoj poljoprivrede

Prateći potrebe poslodavaca, a u suradnji sa Sveučilištem u Zadru pokrenuli smo još jedan diplomski studijski program Mediteranska poljoprivreda na koji smo ove akademske godine upisali i prve polaznike.

U Hrvatskoj nema usporedivih studijskih programa na ovoj razini. Program se u dijelu agronomskih znanja može usporediti sa studijskim programom "Mediterranean Agriculture“ (University of Alicante, Španjolska). Program "Masters in Mediterranean agro-forestry-pastoral“ (Instituto Politécnico de Santarém, Portugal) se može usporediti s predloženim programom u području znanja iz mediteranskog stočarstva i iskorištavanja mediteranskog biosustava za razvoj poljoprivrede.

Nova studentska menza 

Po pitanju održive i ekološke poljoprivrede u mediteranskom području, ali i menadžerskih vještina, poznavanja legislative i marketinga dijeli svoj program i ishode učenja s programom “Mediterranean Organic Agriculture” (Mediterranean Agronomic Institute, Bari, Italija).

S programom "Mediterranean studies“ (European Institute, Nica, Francuska) podudara se u agroekonomskim predmetima, odnosno znanjima koja se tiču socioekonomskog pristupa ruralnom i regionalnom razvoju na Mediteranu.

Zašto ste pokrenuli program mediteranske poljoprivrede?

Mediteran je vrlo aktivno područje sa stajališta specifičnih istraživanja biotehničkih znanosti, a u Hrvatskoj nema namjenskog studija koji bi od početka do završetka osnovnog sveučilišnog obrazovanja u potpunosti pokrivao mediteransku poljoprivredu. Mediteranski agrosustavi su po svojim obilježjima specifični, što u uvjetima sve veće važnosti poljoprivrede, održivosti, novih tehnologija, primarne prerade, agroturizma i ruralnog razvoja zahtijeva namjensku edukaciju magistara struke u ovom području.

Što studenti njime dobivaju?

Cilj diplomskog sveučilišnog studija "Mediteranska poljoprivreda" je kroz suvremeni nastavni proces omogućiti obrazovanje studenata u području poljoprivrednih znanosti s naglaskom na mediteransku poljoprivredu. Kroz moderan pristup, studenti će svladati nove tehnologije kao i potrebna teoretska i praktična znanja iz poljoprivrede i proizvodnje hrane, s namjerom podizanja svijesti javnosti o vrijednosti mediteranskog područja. Integracijom temeljnih znanja, tehnologija kao i novih znanstvenih spoznaja studenti će biti osposobljeni za tržište rada i samozapošljavanje  kako u ruralnim tako i ostalim područjima naše zemlje.

Studijski program izvodi se na dva Sveučilišta, u Zagrebu i Zadru. Zbog mogućnosti praćenja vegetacijske sezone, prva dva trimestra izvode se na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, a ostali dio nastavnog procesa koji obuhvaća praktični dio izvodi se na Sveučilištu u Zadru kao i na pokusnom poligonu Baštica pokraj Zadra.


Fotoprilog


Tagovi

Agronomski fakultet Sandra Voća Prodekanica za nastavu Studenti-tutori Osam pokušališta Mogućnost zaposlenja


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.


Partner

Agronomski fakultet

Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 239 3779, e-mail: [email protected] web: https://www.agr.unizg.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Edukativno druženje kojega je organizirao Syngenta tim nakon dvije duge stanke zbog Covida, okupilo je sinoć u hotelu Zelenkrov u Čepinu brojne slavonske i baranjske poljoprivrednike. Uz profesionalne savjetodavce osvježili su znanja, izmij... Više [+]