Porast izvoza hrane

Odlični rezultati koje je hrvatska poljoprivreda ostvarila prošle godine za mnoge su iznenađenje, ali ne i za ministra poljoprivrede Petra Čobankovića, koji je nedavno kazao da je i dosad isticao taj rast, ali su takve izjave u javnosti dobivale jako malo prostora.

Brojke govore da su hrvatski poljoprivrednici lani izvezli hrane u vrijednosti višoj od 300 milijuna eura, što je za 25,7 posto više nego prethodne godine. Hrvatsko ribarstvo, o kojem se kontinuirano govori s negativnim predznakom, ostvarilo je 10,8 posto više izvoza, odnosno ostvareno je 524 milijuna kuna od izvoza ribe. Značajna povećanja u izvozu bilježe i djelatnosti poput biljne i stočne proizvodnje, lovstva...

»Najčešće kada se govori o ovom sektoru percepcija javnosti je na uvozu hrane. Dio smo globalnog tržišta u kojem nema blokada ni zatvaranja tržišta. Ono što je jako dobro za Hrvatsku je rast izvoza. Primjerice, samo u prošloj godini imali smo pokrivenost uvoza izvozom od 62 posto u sektoru hrane, dok je istodobno ukupna pokrivenost uvoza izvozom u Hrvatskoj iznosila 48 posto. Dakle, imamo 15 posto veću pokrivenost uvoza izvozom u poljoprivredno-prehrambenom sektoru od ukupnih robnih razmjena u Hrvatskoj«, kaže Čobanković. Ističe i da tome treba dodati potrošnju hrane u turizmu. Naime, u sektoru turizma imamo zapravo izvoz a da roba ne prelazi granicu, i to je jako dobro za nas. Najbolji je izvoz potrošnja u turizmu, rekao nam je ministar Čobanković.

Za Hrvatsku je dobro što ima relativno velik uvoz mesa i žive stoke, jer se u dijelu mesnih prerađevina ostvaruje suficit od 15 milijuna dolara. Dobar dio uvoza završi u izvozu, a to pokazuju upravo rezultati u mesnoj proizvodnji.
»Daleko bih sretniji bio bi da smo još uspješniji u zadovoljavanju svojih potreba u stočarstvu, u proizvodnji mesa, posebice svinjskog i junećeg, ali je bitno da imamo veliku pokrivenost uvoza izvozom i da u tom sektoru imamo dobre rezultate u vanjskotrgovinskoj bilanci«, smatra ministar.
Očekuje da će se taj trend nastaviti i dalje, da će 2010. godina biti još bolja od lanjske, te da će pokazati da smo u dijelu poljoprivrede, na planu konkurentnosti hrvatske proizvodnje, mnogo učinili.

I dalje značajna ulaganja u ribarsku infrastrukturu

Ministar stiče da su objekti poput veletržnica i burza ribe važni i zbog kreiranja cijena ribe. »Iz zemalja EU-a dolazit će nam hladnjače bez ikakvih prepreka. Kod nas će moći dobiti sve certifikate o sigurnosti i ispravnosti robe, a to će ujedno značiti pospješivanje ribarskog sektora u budućnosti. Stvaramo pretpostavke za što bolje pozicije kada Hrvatska uđe u EU«, rekao je Čobanković, najavljujući da će Vlada i nadalje dosta novca ulagati u gradnju ribarske infrastrukture. Tamo gdje se stvore pretpostavke, gradit će se veletržnice i uspostavljati burza.
Već na jesen ove godine počet će gradnja veletržnice s burzom ribe u Tribunju, koja je jedinstvena po tome što su u njezinu gradnju zajednički krenuli lokalni ribari udruženi u Ribarsku zadrugu »Adria«, Općina, Županija i Ministarstvo poljoprivrede. Druga specifičnost tog važnog projekta svakako je činjenica da će se financirati iz pretpristupnih europskih fondova u iznosu od 1,5 do dva milijuna eura.

Poticaji i subvencije spasili poljoprivredu

Često se govori da je stanje u poljoprivredi jako loše, ali upravo pokazatelji iz 2009. to najbolje demantiraju, kaže Čobanković. »Da nismo imali trend povećanja poticaja i subvencija, rezultati bi bili katastrofalni, jer se naši proizvodi ne bi mogli natjecati s europskim«, kazao je ministar i iznio podatke koji govore da je, primjerice, 2003. u Hrvatskoj bilo poticaja i subvencija u visini od 1,67 milijardi, a 2009. gotovo 3,6 milijardi kuna. Ministar stoga zaključuje kako su takvi rezultati dobar pokazatelj da će hrvatska poljoprivreda imati dobru budućnost u EU.

Autor: Jadranka Klisović