• CAP for Us
  • 26.05.2021. 20:00

Poljski recept za konkurentnost: Dobra organizacija, udruživanje i educiranje

Stanje poljoprivrede te pozitivna iskustva poljskih proizvođača iz sektora svinjogojstva, peradarstva i proizvodnje jabuka predstavljeni su na trećoj radionici "CAP for Us".

Foto: Depositphotos khrzmo/Agroklub
  • 401
  • 180
  • 0

Kako je Poljska postala jedan od lidera u Europi u sektoru svinjogojstva, peradarstva i voćarstva moglo se čuti na upravo održanoj trećoj radionici projekta "CAP for Us“ Hrvatske poljoprivredne komore na kojoj su predstavnici spomenute zemlje prenijeli svoja iskustva iz ovih proizvodnji kao i mogućnosti njihovog razvoja kroz novo Programsko razdoblje 2021.-2027.

Svoje peradarsko gospodarstvo predstavio je Zygmunt Stronski, dok je iskustva i znanja iz svinjogojstva iznio Jerzy Salitra, a stanje poljoprivrede u toj zemlji pobliže opisao Wiktor Szmulewicz, i sam poljoprivredni proizvođač te predsjednik Nacionalnog vijeća poljoprivrednih komora.

Prema njegovim riječima, uspješni rezultati u ovoj proizvodnji leže u trudu i radu prvenstveno obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava čiji je razvoj započeo završetkom komunističke ere, nakon koje im je država odlučila podijeliti zemlju. 

OPG-ova je iz godine u godinu bilo sve više, a trenutno zauzimaju više od 70 posto od ukupnog broja gospodarstava u toj zemlji. 

Također, završetak komunizma potaknuo je razvoj velikih, modernih mljekara nastalih udruživanjem malih proizvođača koje su danas konkurentne zapadnim zemljama, a ista situacija, istaknuo je Szmulewicz, je i s peradarstvom i njezinom prerađivačkom industrijom što je rezultiralo da su danas Poljaci jedni od lidera u Europi. Kako je spomenuto na radionici, prošle godine proizveli su 4,5 posto više pilećeg mesa u odnosu na 2019. godinu. Brojleri čine 85 posto ukupne proizvodnje mesa peradi, puretina 14 posto, dok jedan posto odlazi na ostalu perad.

Uspješan plasman jabuka zahvaljujući udruživanju

Poznato je kako je Poljska jedan od najvećih proizvođača jabuka u Europi, a uspješnost toga ogleda se u njezinom udruživanju. Agnieszka Dywan predstavila je Savez voćara Sadowników nastao prije više od 20 godina kao rezultat želje voćara da sudjeluju u donošenju odluka vezanih za sektor, posebice utjecaja na trženje proizvoda. 

Poticanje na što veću konzumaciju voća, zastupanje potreba i interesa profesionalnih voćara, savjetovanje u području proizvodnje, pokretanje promjena u zakonodavstvu, širenje tehnoloških, ekonomskih i pravnih znanja povezanih s voćarskom industrijom, poticanje ekološke proizvodnje samo su neke od aktivnosti koje je spomenula u svom izlaganju, a koji se provode u suradnji s vladom, tijelima regionalne i lokalne uprave. 

Do embarga, podsjetila je, Rusija je Poljskoj bila najveće izvozno tržište s milijun i dvjesto tisuća tona jabuka. Nakon zabrane imali su problema s trženjem velikih količina, no danas su voćari našli put prema novim tržištima zahvaljujući zadrugama i kampanjama koje su provodili u brojnim zemljama u kojima do tada uopće nisu bili zastupljeni, gdje su promovirali svoje jabuke. Trenutno im je najveći kupac Europska unija od čega 80 posto plasmana ide u Njemačku. 

Među glavnim adutima konkurentnosti voćarstva, Szmulewicz je istaknuo dobru organizaciju rada, udruživanje u proizvodne grupe, visoke prinose do 100 tona po hektaru, obrazovane poljoprivrednike koji se brzo prilagođavaju potrebama tržišta uvođenjem novih sorata, a najveći teret cijene berbe nosi mehanizacija koja olakšava posao. 

Poljska je jedan od najvećih proizvođača jabuka u Europi (Foto: Depositphotos/Sodel Vlasylav)

Kada je riječ o berbi, osim strojeva, nju obavljaju i sezonski radnici. Najveći broj ih je iz Ukrajine, a kako bi regulirali status moraju imati poziv poljoprivrednika koji im plaća opće i zdravstveno osiguranje. 

Ipak, s osiguranjem od štete nisu imali sreće baš poput naših poljoprivrednika, a problem je, pojasnila je Dywan, bio u prevelikom interesu pa nije bilo dovoljno sredstava na sve. 

Obrtna sredstva velika, a dobit mala

No, iako su među vodećim europskim silama u agraru, problema ima, dodaje Szmulewicz, a poljoprivrednici su, tvrdi, "najslabija karika“ u gospodarstvu. "Nemamo velike centre za direktnu prodaju pa iako plasiramo puno proizvoda na tržište, najveću korist od proizvodnje imaju prekupci dok je dobit poljoprivrednika najmanja“, nabrojao je neke od poteškoća s kojima se svakodnevno nose proizvođači. 

Problem u proizvodnji mlijeka i mesa je taj što velike tvrtke ne žele potpisati ugovor o otkupu s malim proizvođačima, a u mesnoj industriji sve rade velike koorporacije. Često se, navodi, dogodi da stočar započne svoju proizvodnju, a ne zna po kojoj cijeni će biti otkup sve dok ne dođe taj dan. 

"Preradu u mljekarstvu 80 posto obavljaju kombinati tako da cijena proizlazi iz njihove financijske situacije“, naglašava. 

Pojava ptičje gripe, afričke svinjske kuge i pandemije koronavirusa, prošle godine poremetila je proizvodnju i prodaju mesa. Naime, najveći dio otkupa u zemlji ide upravo restoranima, koji su zbog korone određeno vrijeme bili zatvoreni. Također, zbog kuge i gripe pao je izvoz, a cijena svinjetine u pojedinim regijama bila je manja za 30 posto. Ipak, stanje se poboljšava, što se najviše vidi u potražnji za prascima i njihovom većom otkupnom cijenom, no sve se još odvija s velikom dozom opreza.

Važan podatak, kojega je Szmulewicz iznio u svome izlaganju, je da čak 40 posto od ukupnog broja stanovništva živi u ruralnim područjima koja je, napominje, potrebno modernizirati te infrastrukturno i mrežno povezati. 

ASK je poremetila tržište svinja (Foto: Depositphotos/Imaginechina-Tuchong)

Dodatni prihodi, kaže, mogu se ostvariti zelenom energijom. "Želja nam je proizvoditi svoju, koja će se koristiti u ruralnim područjima, ali za to su nam potrebne velike investicije“, napomenuo je ovaj poljoprivrednik. 

LAG-ovi kao pomoć u udruživanju

"Sve lijepo čujemo i oduševimo se onim što drugi rade, a onda odemo kući i nastavimo raditi po starom“, s dozom ironije duhovito su istaknuli u komentarima sudionici fokus grupa na kojima se raspravljalo o utiscima prezentiranih iskustava poljskih proizvođača i njihovoj primjenjivosti u Hrvatskoj. 

Iako na postavljena pitanja o poticajima i fondovima za financiranje u svinjogojstvu i voćarstvu, kažnjavanju nepoštenih trgovačkih praksi te plasiranju robe na tržište u vrijeme iznenadnih poremećaja, nisu dani konkretni odgovori, stekao se dojam kako je udruživanje jedini način, kako god se on zvao, jer proizvođači moraju shvatiti kako sami na tržištu ne mogu opstati. 

Poljske jabuke jedemo kao hrvatske, a Poljaci zbog krive deklaracije "masno" kažnjavaju

Tako se i u primjeru poljskih poljoprivrednika udruživanje pokazalo kao rješenje za mnoge probleme koje bismo trebali primijeniti i u Hrvatskoj, zaključeno je, kako bi se stvorile što efikasnije proizvođačke skupine radi razmjene mišljenja, dijeljenja mehanizacije, skladišnih prostora i dakako zajedničkog izlaska na tržište. Ponajviše kroz povećanje obujma proizvodnje, ali i promociju poljoprivrednih proizvoda koji su dobar put ka što boljem pozicioniranju domaćeg proizvoda prvo na domaćem tržištu, nakon čega može krenuti u osvajanje stranog. Zanimljivo je da i poljski kao i slovenski proizvođači pristaju na investiranje dijela vlastite zarade u promociju proizvoda.

Bilo je problema kod udruživanja, ali su se uključile sve državne institucija, a da bi bilo uspješno, nužno je uključivanje i institucija na lokalnoj razini. U ovom kontekstu i LAG-ovi bi se više trebali uključiti u povezivanje proizvođača, možda organiziranjem radionica ili u bolje vrijeme studijskih putovanja. 

Sufinanciranje uvođenja inovacija

Jedan od zaključaka je i da bi uvođenje sezonskih radnika u proizvodnju u Hrvatskoj trebalo biti fleksibilnije, s manje administracije, odnosno pojednostavljenim obrascima, a porezna davanja za ovakvu radnu snagu smanjena. 

Što se tiče stočarstva, proizvodnja u Hrvatskoj je na zavidnoj razni kod velikih, ali manji proizvođači imaju problem s plasmanom na tržište. 

Nadalje, potrebno je financijski poduprijeti uvođenje novih tehnologija i inovacija na OPG-ove kao i edukaciju poljoprivrednika za njihovu primjenu, možda nekim sredstvima iz Programa ruralnog razvoja. Važno im je primjere dobre prakse temeljene na inovativnosti dobro prezentirati kako bi ih bolje prihvatili. 

Također, nužno je pojačati rad savjetodavne službe, te raditi na njenom osamostaljenju. Jasno je da poljoprivreda zahtijeva sve segmente znanja, velika ulaganja  i u tom bi dijelu još trebalo dosta poraditi, rečeno je na kraju treće radionice HPK.


Tagovi

"CAP for Us" ZPP HPK Poljska Sektor peradarstva Proizvodnja svinjetine Uzgoj jabuke Sigmund Stronski Jerzy Salitra Wiktor Szmulewicz Agnieszka Dywan


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.


Partner

CAP for Us

Ulica grada Vukovara 78, 10116 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 (1) 61 09 809, e-mail: [email protected] web: https://www.komora.hr

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Prijatelj Igor šalje predivne fotke s putovanja po Nizozemskoj :)

#divno