Poljoprivrednici su najbolji gospodari zemlje

U svijetu je 850 milijuna gladnih ljudi i ta brojka svakim danom raste. Važan resurs u proizvodnji hrane je tlo, a ono je u današnje vrijeme ugroženo više no ikada prije, prije svega raznim degradacijskim procesima poput erozije, zaslanjivanja, zbijanja, plavljenja i klizišta zatim smanjenja organske tvari, kao i gubitka biološke raznolikosti.

Degradacija tla se ubrzava, potpomognuta ekstremnim vremenskim prilikama koje su rezultat promjene klime, kako u Europi tako u cijelome svijetu.

Međutim, uz ove klimatske i prirodne učinke, nisu zanemarivi niti učinci čovjekova neodgovornog korištenja i iscrpljivanja tla, kao što su prenamjena zemljišta, prekrivanje tla i zemljišta te njihovo onečišćenje. Sva ta negativna kretanja utječu i na ljude, ekosustave i gospodarstvo.

Eurozastupnici složni da poljoprivrednici kao vlasnici najbolje održavaju zemlju

U sklopu Svjetskog dana tla koji se obilježava 5. prosinca i završetka ove Međunarodne godine tla, diljem svijeta će se održati skupovi kojima je cilj podići svijest stanovnika i donositelja odluka o važnosti zaštite tla. U Europskom parlamentu održana je zajednička sjednica triju nadležnih parlamentarnih odbora, posvećena upravo toj temi, na kojoj je, osim podataka o stanju tla u svijetu, posebno naglašena i važnost da seljaci budu, što je moguće više i vlasnici poljoprivrednog zemljišta kojeg obrađuju.

"To upravo potvrđuje primjerenost europskog modela poljoprivrede. Jer, vlasnik poljoprivrednog zemljišta će taj vrijedan resurs čuvati za svoje potomstvo i generacije koje dolaze i nastojat će im ga predati u boljem stanju no što ga je primio", kazala je hrvatska eurozastupnica Marijana Petir.

I druge bivše komunističke zemlje imaju probleme oko dodjele državnog zemljišta

No, problem vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem brine mnoge države. Hrvatska iskustva, ali i iskustva drugih bivših komunističkih država, koje su imale i još uvijek imaju poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu, nisu dobra.

"Pojave otimanja zemljišta i koncentriranje u rukama malog broja pojedinaca, multinacionalnih kompanija ili investicijskih fondova, ne jamči odgovorno i brižno postupanje s tlom. Takvi na poljoprivredno zemljište gledaju kao na imovinu koja se može založiti u slučaju bankrota, a postupanje s njom isključivo je utemeljeno na izvlačenju profita prekomjernim iscrpljivanjem, bez dostatne brige za buduće generacije", dodala je Petir.

Previše državne zemlje odlazi veleposjednicima umjesto OPG-ima

Nažalost, tih kretanja svjesni smo i u Hrvatskoj, iako još nisu dosegla razmjere kojima su izložene zemlje u razvoju, uglavnom one istočnog dijela Europe.

"Kod nas se još uvijek vlasništvo koncentrira u rukama domaćih veleposjednika kojima se pogoduje na svakom koraku. Nažalost, poljoprivrednici i njihove obitelji u ruralnim područjima, koji su jedini i pravi čuvari zemlje, okoliša i tradicije, u našoj zemlji nisu u mogućnosti doći u posjed državnog poljoprivrednog zemljišta koje se na čudan i netransparentan način dodjeljuje onima koji ga već ionako imaju previše", zaključila je Petir.

Upravo na taj problem vež duže vrijeme upozoravaju i udruge poljoprivrednika, no bez značajnijih pomaka na bolje.

Foto: pixabay.com