Poljoprivrednici: Situacija je katastrofalna, suša će nas dotući

Nakon snijega hrvatski su se građani bojali poplave, a imaju, petnaest mjeseci zaredom - sušu.
Snijeg se, objašnjavaju hidrolozi, topio polako, pa su ga i rijeke polagano prihvaćale. Kiše istodobno nije bilo, voda iz snijega odlazila je u prazne podzemne tokove - sve skupa dovoljno da se poljoprivrednici sada svakodnevno mole za kišu. Situacija je, kažu, katastrofalna, očajni su, i ne ostvari li se prognoza, prema kojoj bi nas ovoga tjedan moglo ozbiljnije "zaliti", neće biti dobro.
- Ništa me ne pitajte, evo me iz vrta, potpuno sam prašan. Suho je, potpuno suho, u 18 godina, koliko se ovim poslom bavim, ovako još nije bilo, da u ožujku moram, svaki dan, zalijevati - kaže nam Miroslav Filipović iz Virovitice, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, napominjući da zalijevanje ulazne troškove povećava i za više od 20 posto. Tako, dvije godine zaredom, kaže Filipović, povrćari više ne mogu.
- Više nećemo i nemamo zašto šutjeti - trgovački lanci nam otkup robe uvjetuju sve nižim cijenama, a naši su troškovi, kojima se posljednje dvije godine priključuje i visoka potrošnja vode, sve veći. Poskupljenje si, u ovakvoj stranoj konkurenciji, ne možemo dopustiti. U Francusku ne možete uvesti ni glavicu kupusa dok god ima kupusa francuskih proizvođača, k nama pak dolazi sve i odasvud, i to ono što je u matičnim zemljama izvan standarda, koje mi ovdje moramo poštovati. Sve dolazi, preplavljuje nam tržište, a mi svoje bacamo. Nastavi li se takva praksa, dignut ćemo se na noge, jer s ovakvim troškovima možemo, eventualno, samo na jedvite jade plaćati režije - zaključuje Filipović.

Koliko je situacija u ovako dugotrajnoj suši teška, potvrđuje i njegov prethodnik u Zajednici povrćara, varaždinski povrćar Zlatko Zagorec. U njegovom je bunaru za napajanje, veli, razina vode pala za još metar i pol. Već sada zalijevati, kaže, potpuno je nenormalna situacija, i za povrćare, kaže, jako skupa.

Ništa bolja priča ni u Istri, u kojoj nam proizvođač rajčice za industrijsku preradu Dario Makovac kaže da sadnju planira početi oko 15. travnja, no voda je nužno potrebna i za pripremu. Upitan misli li i on da se trgovci bogate na njihov račun, odgovara potvrdno.
- U ovoj državi nema nikakve kontrole, vlada veliki nerazmjer, jedni teret krize prelamaju preko tuđih leđa. Mi poskupjeti, u ovako nesmiljenoj konkurenciji, ne možemo - napominje Makovac.

Katastrofa je i u velikim "tvornicama pod nebom", na ratarskim površinama, kaže nam Mijo Latin, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza.
- Ne bude li ozbiljnije kiše, bit će jako loše. Do kraja sjetve još je oko mjesec dana, ali kiša nam treba i sada, za pripremu. Zimske se kulture, poput ozime pšenice i ječma, još drže, ali tko god da je obavio prihranu, bez kiše je očajan - kaže Latin.

Prognoze kažu da će sušno razdoblje potrajati cijelo proljeće i ljeto.

Da razloga za strah ima, potvrđuje i prvi čovjek Žita d.d., Marko Pipunić. Cijene pšenice, kaže, već rastu, na tržištu je ima sve manje. Upitan znači li to da uskoro možemo očekivati poskupljenje brašna, a onda i kruha, Pipunić odgovara da valja pričekati još petnaestak dana...

Kišni tjedan u Slavoniji

Već u subotu navečer na širem osječkom području mogla bi pasti kiša koja neće stati ni u nedjelju prijepodne. Potvrdila je to dežurna prognostičarka Ankica Stojanović iz Državnog hidrometeorološkog zavoda rekavši da ipak nije riječ o velikim količinama kiše, već o tek do dvije litre po četvornom metru. “Nešto više kiše očekuje se od utorka do subote, i to u nekoliko navrata, a najmanje će je biti u četvrtak. Svaki dan padat će mjestimično, zbog čega će se broj litara po četvornom metru povećati i bit će ih oko deset”, najavila je Stojanović. Prosječne dnevne temperature sljedećega tjedna iznosit će između 15 i 18 stupnjeva.

Poskupljenje hrane ovisi o globalnim proizvođačima

- Hoće li u Hrvatskoj doći do poskupljenja hrane zbog suše koja prijeti nenavodnjavanim poljima, ponajprije ovisi o stanju i uvjetima usjeva globalnih proizvođača hrane, budući da većinu prehrambenih poljoprivrednih proizvoda uvozimo - kaže Gabrijel Ondrašek s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, navodi, prošla je dekada bila najtoplija. Kako navodi, redukcija prinosa u prosječnim agroekološkim uvjetima Hrvatske zbog nedostatka vode može iznositi od desetak posto u slučaju pšenice i kukuruza pa do više od 40 posto u slučaju, primjerice, šećerne repe ili jabuke.

Autor: Bojana MRVOŠ PAVIĆ