Poljoprivredna politika Kukuriku koalicije

Kukuriku koalicija sastavljena od stranaka SDP, HNS, IDS i HSU svoj progam detaljno je predstavila na zajedničkoj internet prezentaciji na web adresi kukuriku.org.

U nastavku prenosimo dijelove programa koji se odnose na poljoprivrednu politiku:

"Potrebu promjene poljoprivredne politike ne treba posebno dokazivati ni argumentirati, jer je ona očita. Od osamostaljenja hrvatske države, izostalo je sustavno rješavanje poljoprivredne politike. Ne samo da se nije prihvatilo održavanje i unapređenje zatečenih, za to doba modernih kapaciteta društvene poljoprivrede (poljoprivrednih kombinata), nego su oni sustavno potisnuti ili uništavani, a da nije ništa ili je nedostatno učinjeno na stvaranju novih, vitalnijih i elastičnijih, tržištu prilagodljivijih gospodarskih subjekata. Istodobno, zatečena mala seoska obiteljska gospodarstva, napose staračka, nisu imala izglede za opstanak, niti to imaju danas, bez izdašne potpore države.

Posljedice takve politike su pad poljoprivredne proizvodnje ispod razine vlastitih potreba, smanjenje zaposlenosti u poljoprivredi, tehnološko zaostajanje, povećanje zaduženosti i nelikvidnosti poljoprivrednih proizvođača, enormni porast uvoza i pad izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, rast cijena proizvodnje i nekonkurentnosti, te zapuštanja ruralnih područja.

Naša koalicija svrstava poljoprivredu u prioritetnu i stratešku gospodarsku granu, čija je misija i u narednome razdoblju obavljanje nekoliko bitnih funkcija:

• dostatna proizvodnja kvalitetne i sigurne hrane za prehranu vlastitoga stanovništva,
• dostatna proizvodnja sirovine za prehrambenu industriju,
• dostatna proizvodnja repromaterijala za vlastitu reprodukciju,
• proizvodnja za izvoz
• održivi razvoj ruralnoga prostora.

Svoju gospodarsku i socijalnu stabilnost, razvijene zemlje najvećim dijelom temelje na visoko-razvijenoj poljoprivredi, jer konkurentna i profitabilna poljoprivreda ima višestruko multiplicirajući učinak na gospodarski razvoj i multifunkcionalni učinak održavanje raznolikosti socijalne slike i ukupnoga održanja karakteristika ruralnoga prostora.

Istovremeno, na razvoj hrvatske poljoprivrede svakako treba gledati u kontekstu članstva Hrvatske u Europskoj uniji i sudjelovanja u zajedničkoj poljoprivrednoj politici Unije. Razvoj hrvatske poljoprivrede sagledavamo i u globalnim kretanjima na svjetskom tržištu hrane. U tom kontekstu, naša poljoprivreda može imati i još veću ulogu pokretača regionalnoga razvoja i izvoza. Kriza hrane u svijetu i trend rasta cijena hrane, s jedne strane, te s druge strane, još uvijek nedovoljno iskorišteni zemljišni, poljoprivredni i prehrambeno-prerađivački potencijali u Hrvatskoj, otvaraju perspektivu značajnijega rasta udjela poljoprivrede i prehrambene industrije u hrvatskom gospodarstvu i BDP-u. Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji i naše sudjelovanje u zajedničkoj poljoprivrednoj politici Unije stvara dodatne uvjete i poticaje za promjene u strukturi poljoprivrednih kultura i proizvodnji hrane od tradicionalnih prema profitabilnijim proizvodima.

Naš će savez, stoga, svoju poljoprivrednu politiku usmjeriti na:

• određivanje prioriteta poljoprivrednoga sektora u skladu s raspoloživim resursima (znatne, još nedovoljno iskorištene poljoprivredne površine i vodni resursi, te povoljni agro-klimatski uvjeti),
• prilagodbu politike mogućnostima i potrebama određene regije,
• odabir modela potpore, osobito za područja s težim uvjetima gospodarenja i za očuvanje prirodnih resursa,
• intenziviranje edukacije, obrazovanja i istraživačkoga rada,
• iskorištavanje vlastitih posebnosti u povezivanju poljoprivrede i turizma, kao izrazite komparativne prednosti za razvoj poljoprivrede,
• definiranje i provedba strukturnih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji prema posebnim tržišnim nišama profitabilnijih proizvoda, radi jačanja regionalnoga i ruralnoga razvoja i popravljanja položaja u odnosu na izravne konkurente u EU,
• povećanje dohotka i zaposlenosti u ruralnom prostoru,
• osiguranje potpore dohotku nekomercijalnih gospodarstava, te osiguranje socijalne mirovine staračkim domaćinstvima,

Uz zalaganje za održivost ovih osnovnih funkcija naše poljoprivredne politike, Savez za promjene zalagat će se i za stabilnost i rast dohotka poljoprivrednih proizvođača, olakšanje plasmana njihovih proizvoda, uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda i valorizaciju i zaštitu tipičnih autohtonih proizvoda.

Program razvoja poljoprivrede bit će usklađen s gospodarskom strategijom, s osiguranjem financijskih izvora za kapitalna ulaganja, te će jasno razlikovati socijalnu od gospodarske politike u poljoprivredi.

Mi poljoprivredno zemljište, šume i vode tretiramo kao imovinu od posebnog nacionalnoga značaja. Zalažemo se za to da se državno poljoprivredno zemljište ne privatizira, nego da se daje u dugogodišnje koncesije pod povoljnim financijskim uvjetima. U sklopu politike boljega gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, zadržat ćemo u vlasništvu Republike Hrvatske i sve funkcije gospodarenja vodama i šumama, kako bismo, između ostaloga, unaprijedili sustav navodnjavanja i odvodnje poljoprivrednih površina.

Posebnu pozornost posvetit ćemo interesnom povezivanju i udruživanju malih obiteljskih poljoprivrednih proizvođača radi zajedničkog nastupa na tržištu i razvoja suvremenog proizvoda na marketinškim načelima. Mjerama poljoprivredne politike poticat ćemo dugoročno interesno povezivanje poljoprivrednih proizvođača i prehrambene industrije, uređenje tržišta i stabilnoga sustava otkupa poljoprivrednih proizvoda. U skladu s najboljom praksom organiziranja poljoprivrednika u Europskoj uniji, podupirat ćemo i preustroj u zadružni oblik povezivanja i unapređivati sustav zadrugarstva. Time će poljoprivrednici stvara uvjete za razvoj profitne proizvodnje, prelazak na više faze prerade i razvoj proizvodnje tipičnih autohtonih i ekoloških proizvoda, te za uključivanje malih poljoprivrednika (zadrugara) u sustav PDV-a. Negativna iskustva iz prošlosti znatno usporavaju razvoj procesa udruživanja poljoprivrednika putem zadruga, pa će za stvaranje zadružnog sustava trebati puno upornosti, financijskih sredstava za izgradnju infrastrukture i realizaciju pilot projekata, koji će iskazati konkretne efekte za poljoprivrednike (izgradnja zadružnih mini-mljekara, javnih klaonica, preradbenih kapaciteta za voće i povrće, hladnjača, skladišta i dr.). Koalicija drži da zadružni sustav mora od države uživati konkretne i nedvojbene pogodnosti i poticaje. Posebna pažnja i financijske potpore usmjeravati će se na osnivanje lokalnih akcijskih grupa i proizvođačkih organizacija, te gospodarskih interesnih udruženja.

Radi ostvarivanja ciljeva naše poljoprivredne politike zalagat ćemo se i provodit ćemo sljedeće mjere:

• veća ulaganja u zemljište, kao osnovni proizvodni potencijal, i to za okrupnjavanje i uređenje, navodnjavanje i odvodnju, te ubrzano razminiranje miniranoga prostora,
• definiranje optimalnoga odnosa između farmerske (industrijske) poljoprivrede, koja osigurava cjenovnu konkurentnost na globalnom tržištu i seljačke poljoprivrede (mala gospodarstva), koja održava multifunkcionalnost i diverzifikaciju poljoprivrede, stvara zaposlenje i dohodak za veliki broj poduzetnika u poljoprivredi, ublažava siromaštvo na selu, stvara koristi za okoliš i za ruralni razvoj.
• provođenje komasacije kao mjere kompleksnoga uređenja prostora,
• primjena ekonomskih kriterija u provođenju poljoprivredne politike. Sustav poticaja bit će u funkciji povećanja i promjene strukture proizvodnje. Sustav poljoprivrednih potpora u Hrvatskoj provodit će se kao i u zemljama EU putem mjera politike u tri osnovna područja - izravna plaćanja (potpora dohotku), interventne mjere za uređenje tržišta i mjere potpore ruralnom razvoju. Poticaji po površini vezat će se s razinom proizvedene količine, uz dodatno poticanje s razinom prodanih količina.
• podupiranje razvoja stočarstva kao temelja za veću proizvodnju i preradu mesa i mlijeka,
• razvoj ratarstva, voćarstva i povrtlarstva i podizanje novih dugogodišnjih nasada s namjerom utjecaja na promjenu strukture proizvodnje prema dohodovno višim kulturama,
• kapitalna ulaganja u nova znanja i tehnologije u svrhu podizanja konkurentnosti, za izgradnju gospodarske infrastrukture putem osnivanja agencija, financijskih fondova, zadružnog i drugog organiziranja poljoprivrednika, a uređenjem tržišta (burza, veletržnice i tržnice) osigurat će se efikasnost proizvodnje i prometa poljoprivrednih proizvoda,
• osnivanje razvojnih poljoprivrednih centara u jedinicama regionalne i lokalne samouprave i na otocima radi pokretanja razvojnih projekata u ruralnim područjima i izrade projektne dokumentacije za financiranje otkupnih, skladišnih i preradbenih kapaciteta iz fondova Europske unije, javno-privatnoga partnerstava i regionalnih razvojnih i kreditnih fondova za poljoprivredu, koji će se osnivati,
• izgradnja adekvatne komunalne i druge infrastrukture na selu u cilju osiguranja dobrih proizvodnih i životnih uvjeta,
• prilagodba obrazovnih programa u poljoprivredi novim potrebama (licenciranje), za programe srednjega obrazovanja usmjerene na potrebe obiteljskoga gospodarstva, te za stalno obrazovanje poljoprivrednika za usvajanje novih znanja i tehnologija,
• poticanje proizvodnje i dopunskih djelatnosti kao mjera zadržavanja stanovništva u manje naseljenim predjelima Hrvatske,
• poticanje održivoga razvoja seoskoga prostora, za osiguranje primjerenih radnih uvjeta i očuvanje prirodnoga i kulturnoga naslijeđa,
• podrška ulaganja u seoski turizam, tradicionalne obrte, male proizvodne pogone i obnovljive izvore energije kao dopunske proizvodnje i dodatne izvore sredstava za seoska domaćinstva.

U lokalnim i regionalnim zajednicama poticat ćemo izradu programa razvoja seoskog prostora i seoskog turizma. Izradit ćemo i sufinancirati programe edukacije i savjetovanja za poljoprivrednike. Osnivat ćemo centre za informiranje poljoprivrednika u cilju veće uključenosti u državne i fondove EU. Proračunskom politikom utvrdit ćemo potpore poljoprivredi prvenstveno za dugogodišnje nasade, tehnološka unapređenja, izgradnju malih prerađivačkih pogona, okrupnjavanje zemljišta i udruživanje poljoprivrednika."