Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 06.06.2009.

Poljoprivreda ljudske mudrosti

Dani Rudolfa Steinera, oca biološko-dinamičke poljoprivrede. Utemeljitelj znanosti o ljudskoj mudrosti, antropozofiji, svoj je život posvetio traženju izlaza iz zabluda modernog čovjeka te upućivanju čovječanstva na potrebu radikalnog mijenjanja čovjekova odnosa prema prirodi i prema sebi samom

  • 6.136
  • 304
  • 0

Postaju li načela biološko-dinamičke poljoprivrede okosnica poljoprivredne politike Europske unije, stanje ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj, povezanost biodinamike i znanosti samo su neka od stručnih predavanja održanih na ovogodišnjim Danima Rudolfa Steinera u njegovu rodnu mjestu Donjem Kraljevcu.

Filozof i književnik dr. Rudolf Steiner, rođen 27. veljače 1861. u Donjem Kraljevcu, a umro 30. ožujka 1925. u Dornbachu u Švicarskoj, utemeljitelj je waldorfske pedagogije. Ovaj osnivač znanosti o ljudskoj mudrosti, antropozofiji, svoj je život posvetio traženju izlaza iz zabluda modernog čovjeka te upućivanju čovječanstva na potrebu radikalnog mijenjanja čovjekova odnosa prema prirodi i prema sebi samom. Steiner je svemu pristupao na holistički način pa se njegov rad nikad nije ograničavao na samo jedno područje. Tako se, primjerice, Steinerovo učenje o djetetu i odgoju danas primjenjuje u više od osam stotina Waldorfskih škola i vrtića širom svijeta.

Ipak, na Danima Rudolfa Steinera, koje su i ove godine organizirali Centar Rudolf Steiner, Udruga Duga za biološko-dinamičku poljoprivredu i Međimurska županija, najviše je riječi bilo o ekološkoj poljoprivredi, posebno onoj biodinamičkoj kojom se u Hrvatskoj bavi tek nekolicina poljoprivrednika.

Biodinamička poljoprivreda je sistem organske poljoprivrede koja se temelji na antropozofskim učenjima Rudolfa Steinera, ponajprije na njegovih osam predavanja iz 1924., održanih na imanju Koberwitz u Njemačkoj.

Steiner je smatrao da je prelazak na modernu, kemikalijama tretiranu poljoprivredu veliki problem. Bio je uvjeren da je kvaliteta hrane u njegovom vremenu pala i vjerovao je da su uzrok problemima umjetna gnojiva i pesticidi. Povećanjem poljoprivredne mehanizacije Steiner je smatrao da se priroda sve više degradira i gubi životnu snagu. Biodinamička farma funkcionira jednako kao i organska, no ne koristi pesticide, herbicide i slično, no uz to postoje razne poljoprivredne metode svojstvene samo biodinamičkoj poljoprivredi. Uključuju različit način pripreme polja i komposta te uporabu astrološkog kalendara pri određivanju vremena sadnje i žetve. Riječ je o mjesečevom sjetvenom kalendaru. S obzirom na to da se biodinamička poljoprivreda temelji na holističkom poimanju, smatra se da su utjecaji planetarnih ritmova na razvoj biljaka i životinja jednako važni segmenti poljoprivrede.

Iako je posljednjih godina u Hrvatskoj udvostručena površina zemljišta na kojima se uzgajaju ekoproizvodi, te su brojke i dalje zanemarive - dosežu manje od jedan posto ukupnog broja poljoprivrednih površina, dok je u državama članicama Europske unije taj postotak između pet i deset. U svijetu je sve rašireniji trend ekološke poljoprivrede, što pokazuju i podaci da godišnja stopa rasta poljoprivrednog ekosektora u Europi iznosi između 30 i 35 posto.
»Dani Rudolfa Steinera održavaju se ove godine četvrti put i nadam se posljednji put izvan svog prostora. Centar Rudolf Steiner je, naime, na korištenje dobio zgradu stare pošte koju ćemo obnoviti do sljedeće godine. Tamo ćemo na 4000 četvornih metara moći održavati seminare i stručna predavanja o zdravom životu i svemu onome što je dr. Steiner proučavao. Otvorit ćemo i knjižnicu s knjigama iz područja zdravlja, a s ponosom ističem da imamo sva objavljena izdanja u vlasništvu dr. Steinera«, saznajemo od Adriane Višnjić Jevtić, predsjednice Centra Rudolf Steiner. Kad je prošlih godina okosnica obilježavanja Dana dr. Steinera bila waldorfska pedagogija, govorilo se o zdravom rastu i razvoju djece. I ove se godine u biodinamičku poljoprivredu pokušao ukomponirati pedagoški pristup pa je tako bilo govora o utjecaju prehrane na zdravlje djece.

»Na prehrambene navike djece vrlo se lako može utjecati u predškolskoj dobi, posebno ako su jelovnici u vrtićima usklađeni s principima zdrave hrane. Već samim odabirom svježeg voća i povrća umjesto smrznutoga, mnogo ste učinili. Kao pedagog mogu reći da nas djeca ni ne traže slatkiše ili grickalice kad im umjesto toga ponudimo sušeno voće«, kaže naša sugovornica.
Iako začetnik biodinamičke poljoprivrede potječe iz Hrvatske, u našoj se zemlji svega nekoliko poljoprivrednika odlučilo za takav način poljoprivrede. U Međimurju to je Bernarda Orehovec, vlasnica svih ekoloških certifikata za hranu koju proizvodi.

»Mislim da uz kapacitete koje za ekološku poljoprivredu imamo u Međimurju i uz Bernardu Orehovec kao kvalitetnog ekoproizvođača, te blizinu stranih tržišta željnih ekoproizvioda, moramo težiti te biti čak i vodeća ekoregija u zemlji«, tumači Višnjić Jevtić.

Smatra da je sve poremećaje koji su se javili zbog užurbanog i stresnog načina života dr. Steiner predvidio. Nimalo je ne čudi ni to što ekologija postaje »in« u cijelom svijetu, a drži da sva učenja o ekologiji zapravo potječu od zdravog pojedinca.

No, kako nitko nije prorok u svom selu, tako ni nauk dr. Steinera u Hrvatskoj nije naišao na tako plodno tlo kao u nekim drugim zemljama.

»Smatram da biodinamička poljoprivreda zahtijeva dodatni trud pa stoga nije toliko razvijena, no sretna sam što se neki ekološki proizvođači ipak okreću upravo tim načelima«, zaključuje Višnjić Jevtić.

Netretirano zemljište glavni preduvjet

Jedan od glavnih preduvjeta za ekološku poljoprivredu je netretirano zemljište. Prednost Hrvatske je u tome što ima gomilu takvih zapuštenih područja na kojima se ništa nije sadilo i koja nisu tretirana kemikalijama.

»No, s obzirom na to da je prinos od ekološke poljoprivrede daleko manji nego od konvencionalne, a poticaji nedostatni, poljoprivrednici se teško odlučuju za prelazak na ekološko. Ipak smatram da što se više priča o prednostima ekološki uzgojene hrane, to sve više ljudi shvaća da možda i vrijedi izdvojiti više novca za kvalitetnu namirnicu. No kako to često biva, nismo toga svjesni dok smo zdravi i dok je sve u redu«, kaže Višnjić Jevtić.

Autor: Nataša Gajski Kovačić

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

TOP 3 vrste mesa koje preporučuju stručnjaci

Svijest ljudi o važnosti pravilne i uravnotežene prehrane raste, pri čemu tu spada i meso. Prema Njemačkom društvu za prehranu (DGE), preporuke za unos mesa iznose 300-60...

Više [+]