Poljoprivreda
22.10.2008.

Polja lavande na stoljećima starim ovčjim ispašama

Kninski pčelar, travar i medar Pero Antičević na kupljenoj je parceli od 5500 četvornih metara zasadio 2500 sadnica lavande. Ovoga je ljeta »pala« prva berba

2.536

116

Polja lavande na padinama brda Kozjak pokraj Knina niknula su prošle godine zahvaljujući inovativnosti i poduzetnosti kninskog pčelara, travara i medara Pere Antičevića. Uvidjevši kako se njegovi biljni pripravci sve više traže, a lavanda mu je bila neophodni sastojak za brojne proizvode, Antičević je u brdima Kozjaka na kojima su stoljećima samo pasle ovce, kupio parcelu veličine 5500 četvornih metara i na njoj zasadio 2500 sadnica lavande koje je besplatno dobio zahvaljujući potpori Ministarstva poljoprivrede. Ovoga je ljeta »pala« prva berba, a da nije bilo ovoljetne velike suše, ovih bi se dana lavanda ponovno brala.

Odlučili smo posjetiti plantažu lavande, pa smo nakon kninskih Šarenih jezera skrenuli na makadamski puteljak kojim smo se jedva provlačili. Nakon dvadesetak prijeđenih kilometara osjetili smo ugodni miris svijeta te ljekovite biljke koji nas je uvjerio da smo nadomak plantaži koja nam se ukazala u svoj svojoj ljepoti. Istina, zbog suše stabljika nije raskošna kao u vrijeme zrelog cvata, ali nas je svejedno osvojila nenametljiva ljepota te biljke koja u okruženju škrtoga kamenjara i sasušene trave pruža nesvakidašnju lijepu sliku.

Antičević nam pokazuje velike plastične bačve kojima je dopremao vodu do lavande kako biljke ne bi uginule od suše.

»Prve godine je nešto više posla jer lavandu treba često podrezivati kako bi rasla u pravilnim busenima, a već dogodine posla će biti manje«, kaže nam Antičević, prisjećajući se nedavne slike kada je desetak žena i muškaraca obučenih u narodne nošnje kninskoga kraja sudjelovalo u prvoj berbi lavande, na prvoj plantaži lavande u Šibensko-kninskoj županiji.

»Kada su moji poznanici iz susjedne Biskupije vidjeli što sam napravio na Kozjaku na kojem oni imaju vlastitu zemlju, odlučili su krenuti mojim stopama, a ja sam im obećao otkupiti sav urod. Tako su u neposrednoj blizini moje plantaže niknule još dvije. Nikola Simić ima manju plantažu, a Nebojša Simić je zasadio čak 3700 sadnica«, kaže Antičević.

Razgledavajući sve tri plantaže primijetili smo da lavanda ovdje izvrsno uspijeva. »Niti jedan posto štete nismo imali«, potvrđuje nam Antičević, naglašavajući da lavanda odlično »ljubi« ovu zemlju, a to što je more daleko samo je prednost uzgoja. Još su bake govorile da ne treba brati ljekovite biljke koje gledaju u vodu.

Antičević planira proširenje plantaže jer su potrebe za cvijetom lavande od koje spravlja više traženih pripravaka sve veće. Uokolo je dosta državnog zemljišta na kojem bi mnogi rado nešto sadili, pa će Antičević najvjerojatnije biti prvi koji će od države službeno i zatražiti zemlju u dugogodišnji najam.

Antičević se među prvim obrtnicima počeo pojavljivati na raznim sajmovima diljem Hrvatske na kojima je prezentirao svoje proizvode, a na sajmove rado odlazi i danas. Osim u Kninu, prodavaonice sa svojim ekoproizvodima ima u Zagrebu, Splitu i Virovitici. Nakon ovogodišnjeg Jesenskog velesajma, žene su doslovno poludjele za njegovim jastukom za opuštanje u kojem se nalaze lavanda i hmelj koji u kombinaciji rezultiraju boljim raspoloženjem.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

Zelena galica

KLUB

Tomislav Radić
prije 1 tjedan

U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo
U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o aktualnostima i problematici u ribarskoj djelatnosti. Jedno od najstarijih i najdugovječnijih stručnih okupljanja u Hrvatskoj otvorio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić s državnim tajnikom Ivanom Matijevićem i brojnim suradnicima, uz predstavnike Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Instituta Ruđer Bošković, Fonda za zaštitu okoliša, FLAG mreže i drugih.
Rasprave su obuhvaćale aktualnosti u ribarstvu, prilike, izazove i prijetnje, financiranje iz EU fondova, inspekcijski nadzor, modernu oceanografiju, ali i neke vrlo posebne teme poput uloge rastilišta i dekarbonizacije malog priobalnog ribolova.
Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepan Nedoklan istaknuo je kako je more toplije i slanije, pojavljuju se nove invazivne vrste, prepoznatljive domaće vrste polako iščezavaju te se mijenja vrijeme njihova mrijesta. Naglasio je neizvjesnost ulova, česte vremenske neprilike i fizički zahtjevan posao kao dodatan razlog za nedostatak radne snage u ribarstvu koja pogađa hrvatsko gospodarstvo, ali i nedostatak mladih te sve veću starosnu dob hrvatskih ribara. Dodao je da su hrvatski ribari opterećeni velikom količinom propisa, administracije i nametnutom digitalizacijom, kao i ograničenim brojem povlastica i velikim troškovima za održavanje flote.
Ministar David Vlajčić najavio je u predstojećem trogodišnjem razdoblju ulaganja u ribarstvo vrijedna 64 milijuna eura, istaknuvši da su prvi put ikada planirana ovako visoka razina državnih potpora u sektoru ribarstva. Rekao je kako je rebalansom za ovu godinu za potpore u ribartsvu osigurano 12 milijuna eura umjesto planiranih 6,5 milijuna eura.
„Ovakva podrška je ključna u izazovima s kojima se nosi ribarstvo, kako bismo sačuvali i pomogli sve manjem broju ribara koji su čuvari tradicije i načina života uz more. Suradnja Uprave ribarstva i Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a je stalna, kontinuirana i kvalitetna, najavljena sredstva za trogodišnje razdoblje dokaz su tome. Ipak, problema je puno i inzistirat ćemo na pronalaženju rješenja kako bi ribarski posao bio lakši i isplativiji“, rekao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Susret ribara završava predstavljanjem zaključaka Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a za unapređenje ribarstva. Ribari HOK-a tako ponovno zahtijevaju bržu administrativnu obradu svih zahtjeva i isplatu mjera i potpora u ribarstvu. Potrebno je rasterećenje administrativnih obaveze u ribarskoj djelatnosti najviše zbog nametnute digitalizacije u obliku obaveze elektroničkog dostavljanja podataka. Očekuju smanjenje šteta uzrokovanih predacijom orade u školjkarstvu te traže brže rješavanje problema iskrcajnih mjesta za autorizirana plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru.
Pripremio: Tomislav Radić

U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo
 U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o aktualnostima i problematici u ribarskoj djelatnosti. Jedno od najstarijih i najdugovječnijih stručnih okupljanja u Hrvatskoj otvorio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić s državnim tajnikom Ivanom Matijevićem i brojnim suradnicima, uz predstavnike Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Instituta Ruđer Bošković, Fonda za zaštitu okoliša, FLAG mreže i drugih. 
 Rasprave su obuhvaćale aktualnosti u ribarstvu, prilike, izazove i prijetnje, financiranje iz EU fondova, inspekcijski nadzor, modernu oceanografiju, ali i neke vrlo posebne teme poput uloge rastilišta i dekarbonizacije malog priobalnog ribolova. 
 Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepan Nedoklan istaknuo je kako je more toplije i slanije, pojavljuju se nove invazivne vrste, prepoznatljive domaće vrste polako iščezavaju te se mijenja vrijeme njihova mrijesta. Naglasio je neizvjesnost ulova, česte vremenske neprilike i fizički zahtjevan posao kao dodatan razlog za nedostatak radne snage u ribarstvu koja pogađa hrvatsko gospodarstvo, ali i nedostatak mladih te sve veću starosnu dob hrvatskih ribara. Dodao je da su hrvatski ribari opterećeni velikom količinom propisa, administracije i nametnutom digitalizacijom, kao i ograničenim brojem povlastica i velikim troškovima za održavanje flote.
 Ministar David Vlajčić najavio je u predstojećem trogodišnjem razdoblju ulaganja u ribarstvo vrijedna 64 milijuna eura, istaknuvši da su prvi put ikada planirana ovako visoka razina državnih potpora u sektoru ribarstva. Rekao je kako je rebalansom za ovu godinu za potpore u ribartsvu osigurano 12 milijuna eura umjesto planiranih 6,5 milijuna eura.
 „Ovakva podrška je ključna u izazovima s kojima se nosi ribarstvo, kako bismo sačuvali i pomogli sve manjem broju ribara koji su čuvari tradicije i načina života uz more. Suradnja Uprave ribarstva i Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a je stalna, kontinuirana i kvalitetna, najavljena sredstva za trogodišnje razdoblje dokaz su tome. Ipak, problema je puno i inzistirat ćemo na pronalaženju rješenja kako bi ribarski posao bio lakši i isplativiji“, rekao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
 Susret ribara završava predstavljanjem zaključaka Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a za unapređenje ribarstva. Ribari HOK-a tako ponovno zahtijevaju bržu administrativnu obradu svih zahtjeva i isplatu mjera i potpora u ribarstvu. Potrebno je rasterećenje administrativnih obaveze u ribarskoj djelatnosti najviše zbog nametnute digitalizacije u obliku obaveze elektroničkog dostavljanja podataka. Očekuju smanjenje šteta uzrokovanih predacijom orade u školjkarstvu te traže brže rješavanje problema iskrcajnih mjesta za autorizirana plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru.
 Pripremio: Tomislav Radić

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

Polja lavande na stoljećima starim ovčjim ispašama

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

Zelena galica

KLUB