Tko je bio pametan i nije kupovao stanove i apartmane, taj će imati financijska sredstva da preživi, a ovi koji su mislili da je svake godine eldorado, takvi će imati problem, oni će tražiti pomoć od države i biti najglasniji, kazao je agrarni analitičar Robert Jurišić
Nekoliko je ključnih pitanja koje muče proizvođače žitarica i uljarica danas u Hrvatskoj.
Pitali smo agrarnog analitičara Roberta Jurišića je li prosječni hrvatski poljoprivrednik spreman na izazove koji nas očekuju u globalnoj trgovini, te kako se pripremiti na sve veće rizike u globalnoj trgovini poljoprivrednim robama.
Jurišić kaže da ako prosječnog hrvatskog seljaka sagledamo od razdoblja 1990-ih do danas, i osvrnemo se na dvije stavke - proizvodnju i financijsku pismenost, možemo primjetiti značanje razlike. Po pitanju proizvodnje je daleko napredovao, uz pomoć mehanizacije i razvoja tehnologije, edukacije i smjene generacija. Svjetske su kompanije prisutne na domaćem tržištu i one pomažu proizvođačima da postanu bolji te primjenjuju svjetske trendove.
"To se vidi i kroz prosječan prinos žitarica i uljarica koji je veći u Hrvatskoj negoli je u Europskoj uniji", kazao je Jurišić.
S druge strane, kada gledamo financijsku pismenost, hrvatski se seljak malo ili nimalo pomaknuo od tamo gdje je bio devedesetih. Poljoprivrednici ne koriste sve alate koji su dostupni i kojima se služe njihovi EU kolege. Financijska pismenost je na ispodprosječnoj razini, upravljanje rizikom je vrlo loše. Činjenica da financijama OPG-a najčešće upravlja vanjski knjigovodstveni servis dovoljno govori na koliko smo niskim razinama, opisuje.
Tako nepripremljeni ćemo teško dočekati buduće izazove, kaže ovaj agrarni stručnjak, jer ovo što se sada događa je samo jedan dio cikličkog kretanja i ponovit će se kroz sljedećih nekoliko godina. Uz svu konkurenciju, pitanje je što će se događati i može li hrvatski seljak to preživjeti.
"Mislim da ako se nešto ne pokrene, ako se ne počnu koristiti alati koje koristi konkurencija na zapadu, to neće biti dobro za prosječnog seljaka", smatra Robert Jurišić.
Za početak, kaže Robert, moramo shvatiti da su žitarice i uljarice klasična burzovna roba. Čak i prije ovih događanja u zadnje tri godine, uvijek se radilo o globalnoj razini - zakonu spojenih posuda.
Sve što se događalo u nekom dijelu svijeta u ključnoj proizvođačkoj regiji, na neki se način reflektiralo na svjetska tržišta, pa tako i na naše. "Pritom mislim na bilo koji poremećaj u proizvodnji u SAD-u, Kanadi, Argentini, Brazilu, Australiji, Ukrajini ili Rusiji, koji se automatski reflektiralo na cijene, odnosno ta se potrošnja morala supstituirati iz drugih država u kojima postoji višak proizvodnje, što nije uvijek lako, kroz racionalizaciju potrošnje, a što se postiže promjenom cijene."
Generalno, i prije smo imali ovakve utjecaje, kaže Jurišić, koji su u zadnje vrijeme pojačani događanjima u Ukrajini i na Crnom moru, u takozvanoj bitci između zapada i istoka, što utječe na tržište. Danas je glavni market-mover (eng. pokretač tržišta) u poslu sa žitaricama geopoltika, istaknuo je ovaj analitičar.
Cilj zapada je svakako jednu Ukrajinu kao stratešku zemlju približiti sebi i odmaknuti je od Rusije. Ta je zemlja u pravom smislu riječi žitnica Europe i resurs, tlo koje ima i njegova kvaliteta je nešto što je interes Europe jer njime može osigurati samodostatnost na razini EU u većem dijelu ratarske proizvodnje. Također može ostvariti i strateške ciljeve na globalnom nivou, pojašnjava.
Smatra da će u tom kontekstu doći do promjena u politikama, a što će se odraziti na postojeće proizvođače koji će se morati prilagoditi još većoj konkurenciji roba iz Ukrajine, jer ta zemlja ima daleko veći potencijal nego ga trenutno koristi te će se u budućnosti sigurno više iskorištavati.
"Za usporedbu, trenutno ovakva Ukrajna kakva je, proizvodi deset puta više žitarica i uljarica nego Hrvatska, a potencijal je da to bude dvadeset ili čak trideset puta više nego kod nas", rekao je Jurišić.
Prosječan hrvatski seljak naučio je upravljati svojom imovinom uzdajući se u prošlost, kaže Robert.
"On ima percepciju da kako se nešto odvijalo u prošlosti tako će i u budućnosti, a to je iluzija. To bi bilo kao da Zoran Vakula radi vremensku prognozu i procjene kretanja vremena koristeći mape ili podloge iz prošle godine. Ne možemo na temelju iskustva iz prošlosti anticipirati jedan na jedan, što će se to događati u budućnosti", upozorio je te dodao da je svaka godina za sebe i svaka nosi svoje izazove i njima treba pristupiti pojedinačno, a ne se osvrtati na događanja iz prošlosti.
"Doći će jedna godina kao što je ova sada, kada si imao ogroman input proizvodnje, nisi ništa radio na outputu, dogodio ti se pad cijena i nastao je problem. Ove će godine puno poljoprivrednika biti na gubitku. Tko je bio pametan i nije kupovao stanove i apartmane po Zagrebu i na moru, taj će imati financijska sredstva da preživi. Ovi koji su mislili da je tako svake godine, eldorado, takvi će imati problem, oni će tražiti pomoć od države i biti najglasniji", zaključio je Robert Jurišić.
Pogledajte video:
Tagovi
Autorica
Partner
31000 Osijek,
Hrvatska
e-mail: info@agroklub.hr
web: https://www.agrorocks.com
Traktorom preorao 200 metara nove ceste: Šteta bi mogla dosegnuti 90 tisuća eura
Užas na austrijskoj farmi: 400 svinja uginulo, 1.000 nestalo
Zaposlio pomoćnike za žetvu, a oni mu ukrali gorivo vrijedno gotovo 700 eura
Izdavanje računa na OPG-u: Kada ih treba izdati i koje podatke moraju sadržavati
Mihelić: Budućnost poljoprivrede ne možemo graditi čekajući kišu
Natječaj za intervenciju 73.10 prilika je za ulaganje u sustav navodnjavanja
Toplinski valovi i suša poharali Europu: Poljoprivrednike čekaju veliki gubici
Izdavanje računa na OPG-u: Kada ih treba izdati i koje podatke moraju sadržavati
Pivski trop spašava jelene od gladi tijekom suše u Engleskoj
Hrvatski Agrivi osvojio globalnu AgTech nagradu za AI agronomsko rješenje
Plemić na njivi: Britanski kraljević zamijenio palaču traktorom
Case IH proširuje Nutri-Tiller 1000: Stiže izvedba sa 16 redova
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Mirela Benko Za svoje godine ja sam ti jako neozbiljan, i kada ima problema nekako to volim kroz šalu provesti. Omak ne se meni i na AgroKlubu koja Više [+]
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Mirela Benko Da sam ja gospodin sad bi sjedio na Havajima 🤣🤣🤣🤣 i lovio cure🙊. Ma u svakome selu ima problema, ovo sa domačim svinjama itd..zakazali Više [+]
slobodan rajić
prije 2 godine
Seljaci su budale, a u knjigovodstvenim servisima rade nepismene čobani. Malo bahato za mladog analitičara.
SASA FRANIC
prije 2 godine
prica o financijskoj pismenost?? a ne vidi koje su zarade proizvodjaca kod nas a koje kod tih "pismenih"??? i sto im pismenit kod nas?? svakakvi dolaze i svasta govore. a nikada se nisu bavili s onim za sto sve znaju. treba pitati onoga koji se necim bavi da o tome i govori.
mali poljoprivrednik
prije 2 godine
Financijska pismenost,prilagodba,digitalizacija i tko zna što već ne je krivo što su sljaci u minusu i prikazuje ih se kao tupave i zaostale.Dešavalo se da je jedna kultura bila neprofitabilna ,zbog raznih poremećaja da li klimatskih ili tržišnih,ali da sve kulture u jednoj godini ostvare neprofitabilnost nije bilo nikada.Kada ti sa 7t pšenice , 10-11t kukuruza ili 3t suncokreta nemožeš pokriti troškove,o čemu vi pričate.
Marta Radić
prije 2 godine
Da financijska pismenost , vrlo širok pojam , ali vrlo značajan za svako poslovanje. To je ono što sam već pisala...mnoge je povukla prošla godina te su ušli u možda i nepotrebne investicije , te nisu razmišljali da može biti i sasvim suprotno , što se i dogodilo...sada problemi sa plačanje rata kredita ili lizing Poljoprivreda je vrlo rizičan posao