Plovnim putem prevozi se sve više poljoprivrednih dobara: Kako stoji Hrvatska?

Između 2010. i 2020. prometne aktivnosti na unutarnjim plovnim putovima Europske unije bile su nestabilne.

Prema Eurostatu, nakon niza padova i skokova, sektor je zabilježio značajno smanjenje od gotovo 6 posto (8 milijardi tonskih kilometara) između 2019. i 2020. Sličan trend može se primijetiti kada je riječ o količini gdje je pad bio nešto više od tri posto (17 milijuna tona).

Naime, na razini EU-a je 2020. godine unutarnjim plovnim putovima prevezeno 1,1 tone tereta po stanovniku. Među glavnim vrstama roba koje se prevozi su i poljoprivredni proizvodi, a tu su još i metalne rude, koks i rafinirani naftni proizvodi. Oni su činili više od polovice ukupnog prijevoza.

Među svim robama, najveći rast od 2019. do 2020. godine zabilježen je kod poljoprivrednih proizvoda (18%), zatim sekundarnih sirovina i otpada (8%) i prehrambenih proizvoda, pića i duhana (5%).

Nasuprot tome, najveći pad zabilježen je kod ugljena i sirove nafte (-25%), a slijede ga osnovni metali, metalni proizvodi osim strojeva i opreme (-17%), metalne rude (-12%) te  koks i rafinirani naftni proizvodi (-9%).

Njemačka i Nizozemska imale su najveći doprinos u unutarnjem plovnom prometu EU, što čini 70 posto ukupnog prometa 2020. Podaci pokazuju da je Njemačka, u apsolutnim vrijednostima, zabilježila najveći pad u 2020. u odnosu na 2019 i to u vrijednosti 4,6 milijardi tonskih kilometara. Najveći pad od 98 posto zabilježen je u Litvi.

Hrvatska bilježi povećanje prijevoza

Češka (-44%), Francuska (-13%) i Poljska (-12%) također su zabilježile značajna smanjenja u 2020., dok su Švedska (+59%), Hrvatska (+8%), Bugarska (+7%) i Finska (+4%) bile jedine zemlje koje su zabilježile povećanje obujma prijevoza (u tonskim kilometrima).

Nizozemska je vodila na dva fronta. Zemlja je zabilježila najveći volumen prevezenog tereta po stanovniku s 20 tona i gotovo polovicom (49 %) registriranih brodova za teretni promet na unutarnjim plovnim putevima EU.

Po količini prevezenog tereta po stanovniku, iza Nizozemske slijede Belgija (13,5 tona per capita) i Luksemburg (9,1 tona per capita). Što se tiče registriranih plovila za prijevoz tereta, Njemačka (16%) i Belgija (9%) imale su sljedeće najveće udjele nakon Nizozemske.