• Ana-Marija Petin
  • 09.09.2016. 15:00

Petin: Učimo od najvećih izvoznika!

Ukoliko bi se primijenila snižena stopa PDV-a na repromaterijale u poljoprivredi na 5% što nam je u konačnici cilj, troškovi proizvodnje snizili bi se 15-20%, a konkurentnost gotovog proizvoda povećala za 7-12%.

  • 2.834
  • 417
  • 0

Uoči preksutrašnjih parlamentarinh izbora Agroklub jer radio veliki paralelni intervju s predstavnicima glavnih politički stranaka i koalicija. Ista pitanja na temu PDV, poljoprivredno zemljište, zakon o OPG-u program ruralnog razvoja i druge dobili su Ana-Marija Petin (Narodna koalcija), Davor Romić (MOST) i Tugomir Majdak (HDZ). U ovom dijelu donosimo odgovore predstavnice Narodne koalicije, HSS-ovke Ane-Marije Petin.

Troškovi proizvodnje snizit će se 15 do 20%, a konkurentnost gotovog proizvoda povećat će se za 7-12%. Argumenti za primjenu ove stope leže u činjenici da je naš poljoprivredni deficit preko 1 milijarde eura te da glavne zemlje iz kojih najviše uvozimo poljoprivredno prehrambenih proizvoda imaju u primjeni ovakav princip. Na ovaj način omogućili bi fer odnose na našem tržištu, kaže Ana-Marija Petin.

Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom mora biti kvalitetan i naglašavam, sa svim zainteresiranim stranama usuglašen. Prvi Nacrt zakona je izrađen, ali zbog njegove važnosti i utjecaja na poljoprivredne proizvođače i potrošače potrebno je poraditi na njegovoj kvaliteti, kaže Ana-Marija Petin.

Smanjiti intenzitet potpore

Planirate li mijenjati Program ruralnog razvoja? Zašto?

Izmjene i dopune Programa ruralnog razvoja RH za 2014.-2020. su neophodne kako bi se osiguralo kvalitetnije korištenje sredstava tog drugog stupa. Hrvatska ima pravo na tri izmjene u programskom razdoblju ali do sada nismo iskoristili mogućnost izmjene Programa ruralnog razvoja iako je često naglašavana potreba da se to napravi. Do sada je napravljeno nekoliko sitnih kozmetičkih izmjena koje nisu ništa značajno poboljšale.

Izmjene programa ruralnog razvoja išle bi u pravcu:

Gornja granica povrata po projektu poljoprivrednog gospodarstva ne može biti veća od 500 tisuća eura, a za projekte koje prijavljuje i provodi zadruga i/ili proizvođačka organizacija i/ili JL(R)S gornja granica povrata bit će 2,5 milijuna eura. Intenzitet potpore ne može prelaziti 70%, a ne kao do sada da iznosi i do 90%.

Povećati alokacije za male i mlade poljoprivrednike

Jasno odrediti na vrijeme pravila u vezi s povezanim poduzećima i umjetno stvorenim uvjetima, a ne o tome razgovarati nakon provedenih natječaja. Povećati potporu za male. Čudno je da se još uvijek izdvajaju financijska sredstva iz Državnog proračuna za osnivanje i rad proizvođačkih organizacija, a da pri tome imamo Programom predviđenu istu mjeru za koju još uvijek nije napravljen dokument po kojem bi se provedba iste mjere financirala sredstvima iz fonda EU.

Žurno ćemo donijeti pravilnik za proizvođačke organizacije te započeti sa natječajem za dodjelu potpore iz Fonda za osnivanje i razvoj proizvođačkih organizacija i od 2017. godine isključivo osnivanje i rad proizvođačkih organizacija financirati sredstvima iz fonda EU. Napraviti reviziju kalkulacija za plaćanja za pojedine operacije mjere 10 Programa ruralnog razvoja, revidirati područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima. Povećati alokacije sredstava za male i mlade poljoprivrednike. Potrebno je snažnije razviti mjere koje se odnose na edukaciju i savjetovanje poljoprivrednih gospodarstva. Da bi poljoprivrednik bio konkurentan mora biti informiran i educiran. A to je posao Ministarstva poljoprivrede i pratećih službi i agencija.

Financiranje zajedničkih projekata

Financiranje zajedničkih projekata kao jedan od najznačajnijih mogućnosti za naše poljoprivrednike u ovom programskom razdoblju nisu dovoljno dobro niti regulirani niti promovirani ni popularizirani. Takvi projekti će biti u cilju modernizacije proizvodnje, povećanja proizvodnosti, uspostave skladišno-logistično-distributivnih i prodajnih kapaciteta, prerade i trženja, proizvodnju zelene energije na OPG-u.

Osim razvoja i održanja poljoprivrede kroz politiku ruralnog razvoja osobito želimo poboljšati uvjete života na selu kroz građenje sustava za vodoopskrbu odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, građenje nerazvrstanih cesta, igrališta, sportskih dvorana, dječjih vrtića, javnih površina, vatrogasnih i društvenih domova, i dr.)

OPG danas nisu stavljeni u nijedan zakonodavni okvir. Kakav je vaš stav prema Zakonu o OPG-ovcima?

Zakonom o OPG-ima želimo formulirati obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u svim segmentima rada, porezne politike, jasnije definirati djelatnost i dopunske djelatnosti na OPG-u, kreditiranje, organiziranje, veličinu, vrijednost odnosno riješiti status i položaj OPG-a. OPG mora biti stimulativan oblik poslovanja, a ne teret koji nositelje dovodi u probleme.

Proizvode 42% svih zaštićenih proizvoda

Kako će te pristupiti problemu usitnjenih parcela?

Dvije stvari su važne kod pitanja veličine poljoprivrednog gospodarstva: ako se proizvode visokoprofitabilne kulture onda prosječna veličina može biti oko 10 ha. Imamo primjer naših susjeda, talijanske pokrajine Emilia Romagna. S prosječnih 10 ha po poljoprivrednom gospodarstvu i 1 milijun korištenih poljoprivrednih površina, kao mi u Hrvatskoj, proizvode 42% svih zaštićenih talijanskih proizvoda oznakom izvornosti i zemljopisnog podrijetla. Tako se na manjim gospodarstvima mogu proizvoditi kvalitetni proizvodi više cijene.

Nizozemska komasacija trajala 12 godina

Mi, da bi za duplo povećali prosječnu veličinu poljoprivrednog gospodarstva, još uvijek moramo puno raditi. Jedno od važnijih rješenja je komasacija poljoprivrednog zemljišta. Sadašnji Zakon o komasaciji mora se bitno poboljšati i odmah početi s postupcima komasacije koje ne provodimo već 25 godina. Naši susjedi Slovenci iskoristili su europska sredstva i započeli 51 komasaciju. Postupci komasacije su dugotrajni, ali tako treba biti.

Sve što je u vezi s poljoprivrednim zemljištem ne može biti preko noći niti preko koljena. Mi smo se i za ovu problematiku dobro pripremili, evo iskustava drugih europskih zemalja: postupci komasacije, od donošenja odluke o komasaciji do završetka različito traju: u Norveškoj 2-4 godine, u Nizozemskoj 10-12 godina, u Finskoj 8-12 godina. To mora biti stručno proveden postupak, ali poljoprivrednicima jasan i u svakom trenutku otvoren i transparentan proces. Još nešto: u Austriji se komasacije, u kontinuitetu provode od 1911. godine.

Hoćete li uvesti porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište?

Nismo za taj model rješavanja neobrađenog privatnog zemljišta jer bi se mogao pokazati kao nepravedan u mnogim situacijama. Neke stvari se mogu kvalitetno riješiti u suradnji s općinama i gradovima. HSS je i prije imao prijedloge rješavanja pitanja neobrađenog privatnog zemljišta tako da ćemo sigurno predložiti kvalitetan model i sada. Bitno je revitalizirati poljoprivredu pa će i neobrađenih ha biti manje.

Centralizirani modeli neučinkoviti

Kako ćete staviti u funkciju neobrađeno državno zemljište? Planirate li decentralizirati sustav upravljanja njime delegiranjem ovlasti na JLS I JRS ili će njime upravljati krovna agencija?

Agencija za poljoprivredno zemljište nam je potrebna, ali u suradnji s gradovima i općinama. Poslove u vezi s raspolaganjem državnim zemljištem moramo drugačije raspodijeliti. Sadašnji, potpuno centralizirani model nije se pokazao učinkovit. I dalje se pojavljuju različite brojke koliko zemljišta imamo, pojavljuju se brojke koliko je raspisano natječaja i koliko je prijava, ali broj hektara stavljenih u funkciju nigdje se ne može pročitati. Uz dojam kako je gospodarenje državnim poljoprivrednim zemljištem neučinkovito i sporo, ostaje i gorak osjećaj raspodjele državne zemlje stočarima od prije godinu dana za čime se još vuku repovi.

Stočari prihvatili samo 12.577 ha

Naime, stočarima je ponuđeno 42.001 ha zemlje u zakup izravnom pogodbom na 10 godina. To zemljište je bilo zapušteno s visokim troškovima privođenja kulturi i udaljeno od stočarskih farmi, tako da su na kraju stočari prihvatili svega 12.577 ha.

Što je s državnim poljoprivrednim zemljištem koje je dano na korištenje, ali se na njemu ne provode gospodarski programi koje su korisnici naveli u natječajima? Hoće li uslijediti revizija ovih ugovora i oduzimanje dodijeljene zemlje koja se ne obrađuje?

U ugovorima o zakupu je navedeno da se moraju provoditi gospodarski programi na temelju kojih je zemljište i dodijeljeno. Ako se ne provode to je razlog za raskidanje ugovora. S druge strane treba revidirati zakonski okvir za zakup, osobito u vezi s gospodarskim programom. Npr. nije riješeno kako upisati kulture koje se uzgajaju u plodoredu. Pa nećete 50 godina sijati pšenicu na jednoj površini? Uostalom, time kršite pravila višestruke sukladnosti za što poljoprivrednici plaćaju sankcije.

Manji PDV na repromaterijal

Planirate li uvesti manji PDV na repromaterijal i po kojim stopama?

Zemlje iz kojih RH najviše uvozi imaju u primjeni sniženu stopu PDV-a na repromaterijale ili dio njih koji su namijenjeni poljoprivrednoj proizvodnji. To nam konkretno znači da su troškovi proizvodnje niži za razliku u PDV-u od 15-19%. Poljoprivredni proizvodi koji nam dolaze na granicu su konkurentniji za navedeni trošak, a naša procjena je da su njihove proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda niže za 7-12%. Ukoliko bi se primijenila snižena stopa PDV-a na repromaterijale u poljoprivredi na 5% što nam je u konačnici cilj, troškovi proizvodnje snizit će se 15- 20%, a konkurentnost gotovog proizvoda povećat će se za 7-12%.

Najveći uvoz iz Njemačke

Argumenti za primjenu ove stope leže u činjenici da je naš poljoprivredni deficit preko 1 milijardi eura te da glavne zemlje iz kojih najviše uvozimo poljoprivredno prehrambenih proizvoda imaju u primjeni ovakav princip, a na ovaj način omogućili bi fer odnose na našem tržištu. Najveći uvoz nam je iz Njemačke koja ima sniženu stopu od 7%. Ovakav pristup stavio bi u ravnopravan odnos našu proizvodnju i uvoz i sigurno dao veliki impuls povećanju proizvodnje, investicijama i zaposlenosti.

Možemo li u vrijeme mandata Vlade u kojoj se vi nalazite očekivati i manji PDV na hranu?

Upravo naš program za poljoprivredu i ruralni razvoj predviđa smanjenje poreza na dodanu vrijednost (PDV) na hranu, tj. na košaricu voća i povrća koja se dominantno proizvodi u Hrvatskoj. Kako bi barem djelomično sačuvali domaću prehrambeno-prerađivačku industriju i poljoprivrednu proizvodnju te poboljšali socijalnu situaciju građana, uvest ćemo smanjenu stopu PDV-a na hranu i repromaterijal. Naime, zbog visoke stope PDV-a troškovi proizvodnje prehrambenih proizvoda veći su za 15% do 19% te su na taj način manje konkurentni prije svega na domaćem tržištu.

Poraditi na Romićevom zakonu

Turistički sektor dobio kao snažnu financijsku pomoć manju cijenu PDV-a na svoje proizvode i usluge. Smatrate li kako bi ugostitelji i hotelijeri za korištenje iste trebali imati obavezu u svom asortimanu imati domaće poljoprivredne proizvode u određenom udjelu?

Korištenje domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u hotelima i u ugostiteljstvu je važno iz nekoliko razloga. Prvo je sama prodaja tih proizvoda u tom kanalu prodaje. Drugi razlog je što se tako promoviraju naši proizvodi i stvara se potreba za novim proizvodima koji bi se plasirali kroz turističku ponudu. Mi smo zemlja koja ima raznolike, tradicionalne, autohtone proizvode i taj potencijal ni blizu nismo iskoristili. Osim propisivanja obveza ja vjerujem i u poticajne i promotivne mjere. Početnim povezivanjem poljoprivrede i turizma ta suradnja će se nastaviti svojim prirodnim, poslovnim tijekom. I to je velika šansa za oba sektora, i poljoprivredu i turizam.

Aktivirati sve raspoložive mjere

Hrvatska se nalazi u ekonomskom ratu u kojem se na policama dućana nalaze finalni prehrambeni proizvodi s dampinškim cijenama. Kako će te spriječiti navedenu praksu u budućnosti?

Jedan od prvih poteza je donošenje Zakona o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom. Taj zakon mora biti kvalitetan i naglašavam, sa svim zainteresiranim stranama usuglašen. Prvi Nacrt zakona je izrađen, ali zbog njegove važnosti i utjecaja na poljoprivredne proizvođače i potrošače potrebno je poraditi na njegovoj kvaliteti. Ne može se dogoditi da se roba u našoj zemlji trži po nižim cijenama nego što se trži u drugim zemljama. Moramo zaštititi domaći proizvod jer na taj način štitimo domaću proizvodnju, kao i radna mjesta.

Hoćete li Europski parlament i Vijeće su još u prosincu 2013. godine donijeli URredbu (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda kojom su regulirani međusobni odnosi između proizvođača i otkupljivača. Hoćete li aktivirati ovu uredbu u Hrvatskoj?

Ta Uredba je okvir koji se koristi na EU tržištu kako bi se stabilizirale cijene i ponuda poljoprivrednih proizvoda. Do sada se koristilo zaista malo mjera iz tog okvira i sigurno da nismo zadovoljni dosadašnjom lepezom korištenja mjera iz Uredbe. Svakako ih planiramo povećati i pojačati budući da je svakom poljoprivrednom proizvođaču krajnji cilj i plasiranje svojih proizvoda na tržište. Vrijeme je da ozbiljno krenemo u tom pravcu: od interventnog otkupa i potpore privatnom skladištenju do proizvođačkih organizacija i pravila na tržištu. U sljedećem koraku aktivirati i sve raspoložive mjere koje se mogu primjenjivati na vanjskom tržištu, tržištu trećih zemalja.


Autor

Ante Vidović

Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Hrabri kupač na jezeru Borovik :)