• Klimatske promjene
  • 31.08.2018. 07:30

Petar Radovan: Poljoprivrednici će se morati prilagoditi klimi ili će propasti

Morat će osigurati usjeve, uložiti sredstava u zaštitne mreže od tuče, a dio proizvodnje u budućnosti zasigurno će biti rezerviran za zatvorene prostore gdje se lakše ili u potpunosti može kontrolirati temperatura i vlažnost zraka te ostali parametri, odnosno mikroklima.

Foto: Arhiv Petra Radovana
  • 3.671
  • 225
  • 0

Proteklog vikenda Istru i zapadne krajeve Hrvatske te priobalje, pogodilo je jako nevrijeme. Klima se mijenja, znanstvenici su složni, a na to utječe dobrim dijelom i čovjek. Američka prognostičarska služba Accuweather za Balkan predviđa turbulentnu jesen, što je iznimno važno za poljoprivrednike.
Petar Radovan, diplomirani agronom i predsjednik Udruge Istramet, koja ažurno prati vremenske (ne)prilike, kaže da se u posljednjih 30-ak godina klima promijenila i u našoj zemlji, u to nema sumnje.

Porast temperature zraka primjetan je u svim godišnjim dobima, no najviše se "ekstremizirao" topliji dio godine, odnosno ljeto. U takvim situacijama, nastavlja, kod biljnog i životinjskog svijeta dolazi do stresa i otežanih uvjeta rasta i razvoja, što je u prošlosti bio rjeđi slučaj. 

Vegetacija masline se produljuje u jesen i stradava u prosincu

"Oluje su sve češće  a  osim vjetra donose i krupnu tuču, obilne oborine, što dovodi do ispiranja tla i još niza drugih nepovoljnih posljedica. Primjerice u Istri se vegetacija masline sve više produljuje duboko u jesen, stoga biljke ostaju nepripremljene na jaka zahladnjenja koja mogu pristići već u prvoj polovici prosinca. Tada trpimo štete. Slično je i na proljeće kada se vegetacija u nekim godinama (a sve češće!) počinje užurbano buditi već početkom veljače.

Nabujala Pazinčica

Rane (starinske) sorte badema u takvim situacijama često stradavaju, ali ne od kasnog mraza, već od uobičajenih temperatura za doba godine koje dođu nakon ekstremne topline", pojašnjava Radovan.

Osiguranje usjeva, zaštitne mreže - neke su od mjera zaštite

S druge strane, u nizinama unutrašnjosti Hrvatske posljednjih godina, naročito u Slavoniji, sve je više jakog mraza bez snijega – izolatora koji štiti ozime kulture od velikih temperaturnih oscilacija. Tada se smrzavaju kulture koje ne bi trebale nastradati s obzirom na klimatsko područje u kojemu se nalazimo.
Stoga će se, dodaje, ovaj agronom, mali poljoprivrednici morati prilagoditi, primjerice, osigurati usjeve, uložiti sredstava u zaštitne mreže od tuče, a dio proizvodnje u budućnosti zasigurno će biti rezerviran za zatvorene prostore gdje se lakše ili u potpunosti može kontrolirati temperatura i vlažnost zraka i ostali parametri, odnosno mikroklima.

"Naravno da su ulaganja u takve sustave velika, ali ako netko dugoročno želi opstati na tržištu, morat će se prilagoditi ovim trendovima što u početku zasigurno traži ogromna odricanja", svjestan je problema Radovan.

Važan je odabir mikrolokacije kod osnivanja trajnih nasada

A to znači da će od preventivnih mjera trebati više obraćati pažnju na odabir mikrolokacije kod osnivanja trajnih nasada. U Istri smo svjedočili štetama od bure u mladim maslinicima, jer su  smješteni na lošoj mikrolokaciji izloženoj vjetru, u ovom slučaju buri. Ista stvar je i u vinogradarstvu. Na sjevernim padinama  prisutan je manjak sunčevih sati, što dovodi do nepovoljnog odnosa kiselina i šećera u budućem moštu. U takvim slučajevima javljaju se i gljivične bolesti što poskupljuje proizvodnju i kvalitetu buduće berbe. Dakle, poljoprivrednici će morati i preventivno djelovati te svoju proizvodnju striktno podložiti području gdje se nalaze.

Limski kanal nakon nevremena

"Ako  bi se ostvarili i najcrnji klimatski scenariji, klima na Jadranu bila bi najsličnija onoj u Izraelu (2-3 °C toplija), a pogledajmo kakva oni rade čuda u proizvodnji hrane! Uz kvalitetnu organizaciju, podršku države i to ne isključivo novčanu, već da propisima ne otežava proizvođačima koji su ipak strateška grana gospodarstva, mislim da se kvalitetno možemo prilagoditi nadolazećim klimatskih promjenama", kaže Radovan. 

Svaki dan potrošiti barem pola sata na čitanje stručne literature

Zatvoreni prostori (plastenici, staklenici), sustavi navodnjavanja, možda i uvođenje nekih novih, rentabilnijih kultura, je ono što nas čeka u budućnosti. Oni koji se ne prilagode na vrijeme će, naravno, propasti, a oni koji se prilagode vjerujem da će dobro zarađivati, jer će se na našem europskom tržištu sve više tražiti kvalitetni proizvodi.

"Sami sebi možemo najviše pomoći tako da svaki dan potrošimo barem pola sata na čitanje stručne literature, učenju o poslovanju i proizvodnji, upoznavanje s onim što radimo. Poljoprivrednici se trebaju informirati o suvremenim sustavima proizvodnje, a poslodavci neka ne štede na zapošljavanju obrazovanog kadra (agronoma) Također, da izađemo iz komfor zone i pokušamo s nekim novim kulturama i načinima proizvodnje", optimističan je Radovan.


Fotoprilog


Tagovi

Klimatske promjene Petar Radovan Udruga Istramet Oluja Tuča Štete


Autor

Igor Zovko

Igor se novinarstvom bavi već 22 godine. Voli sve što vole mladi - slikarstvo, umjetnost, bicikliranje, prirodu... Ne voli sve što ne vole stari.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Danas je #digitalizacija poljoprivrednog sektora izuzetno važna. Kako ubrzati transformaciju poljopr... Pročitaj cijelu bilješku »