Pelete izvozimo, a uvozimo skupu energiju

Saborski Odbor za poljoprivredu, održao je u četvrtak u Novskoj tematsku sjednicu na temu "Potencijal biomase iz poljoprivrede i šumarstva u RH", a bila je to prilika i da članovi Odbora obiđu tvrtku Pelet grupa iz Novske, koja 80 posto peleta izvozi jer neuređeno domaće tržište još nije pokazalo veći interes za njima. Predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Tomislav Panenić kazao je da bi korištenje biomase stvorilo dodatni prihod na poljoprivrednim gospodarstvima, posebno na ratom opustošenim područjima, gdje je nužno urediti zemljište, jer je nerealno očekivati da to mogu sami poljoprivrednici, jer to zahtijeva milijunske investicije.

Dodao je da je državno poljoprivredno zemljište zapušteno, te ga treba urediti kako bi bilo spremno za proizvodnju sječke, što treba ugraditi u novu Nacionalnu energetsku strategiju, jer većinu potrebe energije sada uvozimo. 

Čekaju se kvote za biomasu 

Prema Panenićevim riječima, energetski objekti za biomasu pomogli bi razvoju stočarstva, ali i šumarstva na ruralnim područjima, te se nadaju da će reserno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, što je moguće brže donijeti nove mjere za kvote za biomasu. Predsjednik odbora se požalio i na službenu statistiku, koja, kako kaže, ne oslikava pravo stanje stvari na terenu što se tiče poljoprivrednog zemljišta, odnosno njegovog korištenja od strane Hrvatskih šuma (HŠ).

"Treba nam model subvencija ili tržišni model koji će pomoći da ostaci iz poljoprivredne proizvodnje, budu koristan resurs koji će otvarati nova radna mjesta", kazao je Panenić.  

Predstavnica HPK Tajana Radić predstavila je završnu fazu četverogodišnjeg projekta uP-running, "Održivo korištenje drvne biomase iz poljoprivrednih rezidbenih ostataka i uklonjenih nasada“ financiran iz Programa za istraživanje i inovacije, Obzor 2020 i primjeri dobrih praksi korištenja biomase iz poljoprivrede, koji  ima sedam partera iz 11 članica EU. Radić je kazala da je spaljivanje otpada kao da palite novac, jer se količina drvne bio mase dobivene iz poljoprivrednog  rezidbenog ostatka i uklonjenih nasada procjenjuje godišnje na više od 20 Mt suhe tvari godišnje u Europi.       
 
Kako se čulo, globalni napori u sprječavanju klimatskih promjena pripisuju velika očekivanja od biomase, jedinom obnovljivom izvoru energije, kojeg je moguće uzgojiti, ali i sirovini koja može napraviti tranziciju u niskougljično društvo, neovisno o fosilnim izvorima.  

"Primjerice, u Španjolskoj je iskorištenje sječke povezalo socijalne zadruge i lokalne vinarije, koje više ne pale grane i lozu već se na njih jeftinije i zdravije griju škole, vrtići, općine i vinarije. Hrvatska ima 100.000 ha pod maslinicima, vinogradima i voćnjacima, ali loša povezanost institicija, odnosno izostak valjanih informacija, teško dovodi do akcijskih planova", istaknula je Radić.

Gradonačelnik Novske Marin Piletić kazao je da je Novska poljoprivredni kraj jer najveći dio prihoda dolazi od poljoprivrede i šumarstva. Kad je riječ o razvrstavanju otpada, kaže, vidjeli smo u Sloveniji da se 75 posto optada razvrstva što je tamo otvorilo 600 novih radnih mjesta te su krenuli zajedno s Gradom Zagrebom u izgradnju postrojenja za biootpad.  

Za slamu milijardu kuna 

U raspravi je rečeno da se biomasi pripisuje najveći socio-ekonomski utjecaj na ruralni razvoj u smislu povećanja osobnog dohotka ruralnog stanovništva i zapošljavanja te korištenja prirodnih resursa na održivi način. Istovremeno, korištenje biomase potiče razvoj i dodatnih djelatnosti u mjestima gdje ona nastaje.

Proizvođač peleta i poljoprivrednik Darko Grivičić kazao je da obrađuje 800 ha poljoprivrednog zemljišta u Slavoniji te da je nakon što je kupio stroj za proizvodnju agropeleta u Češkoj, uz pet stalno zaposlenih, htio grijati poljoprivrednu školu u Brodu, koja bi tako prepolovila troškove za grijanje od 700.000 kuna godišnje. Ali zbog nemogućnosti  zapošljavanja čovjeka koji je trebao održavati školsku kotlovnicu do posla kod kuće nije došlo i onda je Grivičić otišao grijati dvije škole i četiri zgrade u Banja Luci. 

Osiom toga, Grivičić izvozi slamu u balama u Italiju (3,5 tone po ha) koju prodaje po 90 lipa po kilogramu, a cijena pšenice je jednu kunu. "Potencijal domaće poljoprivrede samo u slami, ako bi je pretvorili u agropelete, je milijardu kuna godišnje, istaknio je Grivičić. 

Prozvodnjom peleta se bavi i tvrtka Moderator na Udbini, koja također nije mogla njima grijati staračke domove u Lici, jer se i tu pokazao problem održavanja kotlovnica, kazao je direktor Moderatora Davor Zec. Slaba je utjeha da će Hrvatska energetska strategija do 2030. godine, kako se čulo, ići u smjeru biomase, kao i obnovljih  izvora energije, dok će  uredba o  kvotama za biomasu morati dobiti i suglasnost EK što 'neće biti lako'.  

Predstavnica Energetskog instituta Hrvoje Požar dr. Biljana Kulišić kazala je da u deset  godina, do 2030. godine Hrvatska, mora izgraditi četiri biorafinerije, kako bi proizvela 1,2  milijuna tona 'zelene energije', ali ne u Baranji. Nova energo-klimatska strategija se oslanja na bio rafinerije, koje su zamijenile naftne rafinerije,  te daju hranu i ljekovi što će dovesti do ogromne potrošnje biomase, kao i bio plina jer je stočarstvo na crnoj listi ekologije zbog štetne emisije Co2 u atmosferu, istaknula je dr. Kulišić. 

Neobrađeno milijun hektara?

Ona je istaknula i da se poljoprivrednike blokira, zbog nesuradnje energetskog i poljoprivrednog sektrora, da više i bolje rade što se tiče prodaje energije na kućnom pragu jer ne mogu živjeti od prodaje 30  kw energije što proizvede sto krava, to je kao da prodajete mjesečno 30 jaja, a mogli bi prodavati struju iz biopostrojenja za barem  još tri kućanstva.   

S druge strane, predstavnica Udruge gradova Natalija Banović upozorila je da je Hrvatska od 2016. do 2018. godine, sa 2,5 milijuna ha poljoprivrednog zemljišta pala na 1,5 milijuna ha zemljišta što znači da se neobrađuje milijun ha poljoprivrednog zemljišta, što je neiskorišteni potencijal. Uz to, upozoreno je na nestanak humusa na pojedinom zemljištu kao i 'zelenu gnojidbu', koja je obvezna u Austriji, a kod nas još nije saživjela na pravi način da obogaćuje tlo. 

Predstavnik Hrvatskih šuma  (HŠ) Mario Klobučar najavio je ulaganje milijardu kuna u 16 sabirnih logističkih centara za prikupljanje biomase s 160 logističkih površina od građana bilo poljske ili šumske građe. Od 1,7 miliijuna tona komunalnog optada u jednoj godini za preradu je pogodno 300.000 tona u konvergencijskim postrojenjima. Uz to, najavio je razvijanje komunalnih toplana za potrebe lokalne zajednice, a pohvalio se da je sto objekata HŠ, kod grijanja, prešlo na obnovljive izvore energije.