Pčelarstvo - šansa za otočane

Cijela Hrvatska ima velike prednosti u proizvodnji meda, osobito njezin dalmatinski eko-pojas. Otočni pčelari proizvode zaista kvalitetan i raznovrstan med, počevši od kadulje, vrijeska, ruzmarina do lavande i dr. biljaka u tom podneblju. Oni, dakle, definitivno imaju svoju šansu iz jednostavnog razloga što je biljni pokrov na škojima prikladan za pčelarstvo, dok s druge strane sve to moramo promatrati u kontekstu cjelokupnog hrvatskog pčelarstva, jer se ne smije zaboraviti da EU traži približno 200 tisuća tona meda godišnje - kazao je Zlatko Tomljanović, dr. vet. med., inače profesionalni pčelar i stručni savjetnik za bolesti pčela u HPS-u, trenutačno predavač na pčelarskoj školi u Starom Gradu na Hvaru.

Ova pčelarska škola u drevnom Farosu prva je na hrvatskim otocima, koju organizira PD Levanda iz Vrbanja i Pučko otvoreno učilište u Splitu, a pohađa je čak 38 sadašnjih i budućih pčelara. Oni će nakon 120 sati nastave steći zanimanje pčelar, što će im biti upisano u radnu knjižicu.

S tom činjenicom je vrlo zadovoljan Boris Buratović, predsjednik hvarskih pčelara, koji tvrdi da se u otočnom pčelarstvu zadnjih godina angažira sve više mladih ljudi, pa su u Udruzi već sada 54 člana. I broj od 2.500 košnica je određena konstanta, unatoč nepovoljnim kretanjima u poljodjelstvu - borova šuma osvaja sve veće površine, dogodila se propast lavande i nekih dr. kultura, djelomice zbog loših prilika na tržištu, ali i šumskih požara.

Mjesta za napredak ipak ima jer puno se toga da unaprijediti, primjerice kod uzgoja selektivnih matica i apiterapije, tj. primjene pčelinjih proizvoda u zaštiti ljudskog zdravlja. I HPS je potaknuo utvrđivanje geografskog podrijetla meda, a također brine o zaštititi pčelinjih zajednica od raznih bolesti.

Tomljanović kao član UO europske radne skupine Collos za prevenciju pčelinjih gubitaka upozorava i na pretjeranu uporabu pesticida, smatrajući da se i to područje mora kvalitetnije regulirati. Zasad otkup i prodaja meda relativno dobro funkcioniraju, pčelari nisu nezadovoljni ni državnim poticajima, ali teže osnivanju Županijskog saveza pčelara koji bi zastupao njihove interese, jer i jedinice lokalne samouprave imaju puno razloga poticati pčelarstvo na svojim područjima.

Autor: Mirko CRNČEVIĆ / EPEHA