Sve države članice imat će obvezujuće nacionalne ciljeve za 2030. za emisije stakleničkih plinova i njihovo uklanjanje iz sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva
Europski parlament je usvojio reviziju Uredbe o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu, kojom se žele poboljšati prirodni ponori ugljika kako bi Europa do 2050. postala prvi klimatski neutralan kontinent te poboljšala bioraznolikost u skladu sa Zelenim planom.
Cilj je postavljen na količinu od 310 milijuna tona ekvivalenta CO2, što je otprilike 15 % više od sadašnjeg, a trebalo bi dovesti do većeg smanjenja emisija stakleničkih plinova u EU-u (za 57 % u odnosu na prethodnih 55 %) u usporedbi s razinama iz 1990.
Sve države članice imat će obvezujuće nacionalne ciljeve za 2030. za emisije stakleničkih plinova i njihovo uklanjanje iz sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva, određene na temelju nedavnih razina, ali i potencijala za dodatno uklanjanje. Do 2025. primjenjivat će se postojeća pravila, prema kojima moraju osigurati da emisije iz navedenih sektora ne premašuju količine koje su uklonjene. Od 2026. će umjesto obvezujućih godišnjih ciljeva imati četverogodišnji proračun za razdoblje 2026. – 2029.
Kako bi ih postigle, mogu kupovati ili prodavati kredite za uklanjanje. Uspostavit će se i mehanizam kako bi se osigurala naknada u slučaju prirodnih katastrofa poput šumskih požara, ali će se uvesti i kazne na prekršaje.
Ugljični krediti? Evo kako do zarade za skladištenje CO2 u tlu
"Ponori ugljika u EU-u zadnjih se deset godina smanjuju. Ovaj će propis osigurati da sektor zemljišta da svoj obol suzbijanju klimatske krize", rekao je nakon glasanja finski izvjestitelj Ville Niinistö dodavši da se ovom uredbom prvi put bioraznolikost i klimatska kriza razmatraju zajedno te da će države članice morati uzeti u obzir i načelo nenanošenja bitne štete.
Ponor ugljika je sustav koji upija više ugljika no što ga emitira i time uklanja ugljični dioksid (CO2) iz atmosfere. Glavni prirodni ponori su tlo, šume i oceani.
Ovaj je element neophodan za sav život na Zemlji, nalazi se u našem DNK, u hrani koju jedemo i zraku kojega udišemo. Njegova količina na Zemlji nikada se nije promijenila, no zato se stalno mijenja mjesto na kojem se nalazi, između atmosfere i organizama na Zemlji dok se oslobađa ili pak apsorbira.
No, povećana ljudska aktivnost poremetila je ravnotežu. Otpuštamo ga više u atmosferu nego što ga prirodni ponori mogu upiti, pri čemu je najveći problem korištenje fosilnih goriva.
Tlo godišnje apsorbira otprilike četvrtinu emisija ugljika, a velik dio toga pohranjuje se u tresetište ili permafrost. Šume godišnje apsorbiraju 2,6 milijardi tona CO2.
Tagovi
Autorica
Traktorom preorao 200 metara nove ceste: Šteta bi mogla dosegnuti 90 tisuća eura
Užas na austrijskoj farmi: 400 svinja uginulo, 1.000 nestalo
Zaposlio pomoćnike za žetvu, a oni mu ukrali gorivo vrijedno gotovo 700 eura
Izdavanje računa na OPG-u: Kada ih treba izdati i koje podatke moraju sadržavati
Mihelić: Budućnost poljoprivrede ne možemo graditi čekajući kišu
Toplinski valovi i suša poharali Europu: Poljoprivrednike čekaju veliki gubici
Natječaj za intervenciju 73.10 prilika je za ulaganje u sustav navodnjavanja
Izdavanje računa na OPG-u: Kada ih treba izdati i koje podatke moraju sadržavati
TISUP: Cijene piletine stabilne, jaja skuplja, trgovinski deficit i dalje visok
Hrvatska i Slovenija traže snažniji europski sustav za upravljanje rizicima u poljoprivredi
Kelly Tillage predstavio novu drljaču: Pet metara širine uz manje od 3 litre goriva po hektaru
Australija potvrdila prvi slučaj ptičje gripe H5N1 kod sisavca
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Mirela Benko Za svoje godine ja sam ti jako neozbiljan, i kada ima problema nekako to volim kroz šalu provesti. Omak ne se meni i na AgroKlubu koja Više [+]
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Mirela Benko Da sam ja gospodin sad bi sjedio na Havajima 🤣🤣🤣🤣 i lovio cure🙊. Ma u svakome selu ima problema, ovo sa domačim svinjama itd..zakazali Više [+]
mali poljoprivrednik
prije 3 godine
Sve države članice imati će obavezujuće nacionalne ciljeve za 2030g za emisije stakleničkih plinova, a kako bi to postigle mogu kupovati ili prodavati kredite za uklanjanje.Na izgled jako plemeniti cilj,ali treba čitati između redaka.Meni kao laiku ovaj sistem omogućava bogatim zemljama da kupe ugljične kredite od siromašnih i kratkoročno će to biti prikazano kao dobar posao,jer eto sirotinja će doći do nekog kapitala.Dugoročno gledano siromašnije zemlje nakon prodaje ugljičnih kredita će biti onemogućene u proizvodnji,jer će se striktno morati držati zacrtanih ciljeva o zagađenju,a bogati će nesmetano proizvoditi i plasirati svoje proizvode toj sirotinji.Istina je da čovjek utječe na kvalitetu života i bioraznolikost svojim nesmotrenim i nemarnim djelovanjem utječući odlaganjem smeća na kvalitetu vode,tla i samog zraka.Recimo npr odlukom o zabrani uzgoja industrijske konoplje koja je izvrsna prirodna komponenta za preko 200 proizvoda omgućena je masovna upotreba plastike koja sada uništava cijeli ekosustav,Što se tiče klimatskih promjena cijela ljudska industrija utječe manje od 1% na klimatske promjene i kada bi se industrija smanjila i za čitavih 30% ,što je apsolutno nemoguća misija,imalo bi zanemarivi klimatski utjecaj manji od 0,3%.Kroz zemljinu povijest se klima konstantno mijenja i to je ciklus koji čovjek ne može zaustaviti,a niti posebno utjecati na njega.Poznato je da su nekada u Sibiru živjeli mamuti i da je Sahara bila zelena površina sa mnštvo rijeka i jezera.Koji su to onda čimbenici koji toliko utječu na klimatske promjene.Nisam nikakav naučnik,ali znam čitati što drugi pametni ljudi imaju za reći.Zemljina putanja oko sunca ima elipstičan oblik i sam nagib zemlje utječe na izmjene godišnjih doba tj ljeto-zima.Poznato je da se zemljini polovi pomiču i to automatski utječe na sve procese na zemlji.Oceani apsorbiraju preko 30% CO2 i fitoplankton u njima se hrani sa CO2.Tihoocenska struja ima period cirkuliranja oko 40g i znatno utječe na stvaranje debljine leda na polovima.Isto tako Atlanske struje tj Floriska i Golfska sruja utječu na zagrijavanje sjevernih krajeva i direktno utječu na stvaranje i količinu padalina.Zadnjih 1000g,a pogotovo zadnjih 100g ove struje imaju tendenciju znatnog usporavanja što utječe na zahlađenje istočnih obala Sjeverne Amerike,što se i očitava sa izuzetno hladnim zimama sa temeraturama i do -50.Zatim tu dolaze velike prirodne katastrofe,poput vulkana koje mogu potaknuti znatne promjene klime na duži period.Poznato je mini ledeno doba u srednjem vijeku,koje je prepolovilo populaciju čovječanstva i uzrokovalo ratove i migracije stanovništva.Hoću reći da se razni zakoni smišljaju i provode u korist bogatih ,a sve pod krinkom klimatskih promjena.Hoće li se uvođenjem ugljičnih kredita smanjiti broj vila sa bazenima,jahti,aviona i drugih igračaka bogate elit??Bojim se da to nije cilj koji se postavlja...