Pretraga tekstova
Obiteljska poljoprivredna gospodarstava u Hrvatskoj imaju prosječno 5,5 hektara, dok je prosjek u Njemačkoj 43,7, a u Austriji 19,1 hektar
Programom okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta u razdoblju od 2009. do 2021. godine želi se povećati prosječni poljoprivredni posjed u Hrvatskoj za prosječnih pet hektara i smanjiti broj proizvodnih parcela za oko 50 posto.
Nacrt programa okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta usvojila je Vlada na svojoj sjednici prošli tjedan.
»Cilj je površinu poljoprivrednog zemljišta obiteljskih gospodarstava povećati na najmanje 10 hektara, a broj parcela sa sadašnjih prosječnih 17 smanjiti na osam ili devet«, rekao je ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Božidar Pankretić.
Prema podacima iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava, u Hrvatskoj je registrirano 155.505 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji raspolažu s 888.216 hektara zemljišta ili 5,5 hektara u prosjeku po gospodarstvu. Uz njih, 3462 zadruge, tvrtke ili obrta obrađuju 259.319 hektara ili prosječno 74 hektara.
Usporedbe radi, prosječna površina obiteljskog poljoprivrednog posjeda u Njemačkoj je 43,7 hektara, u Austriji 19,1 hektar, u Sloveniji 6,3 hektara, a u Bugarskoj 5,1 hektar.
Pankretić je ocijenio kako je za ostvarenje ciljeva zemljišne politike, odnosno programa okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, potrebno ubrzati raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, pomoći vlasnicima u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i potaknuti kultiviranje poljoprivrednog zemljišta.
Potrebno je, također, onemogućiti »špekulacije« poljoprivrednim zemljištem i nekontroliranu prenamjenu vrijednog poljoprivrednog zemljišta u građevinsko.
U Nacrtu programa planira se i donošenje zakona o komasaciji i osnivanje agencije za poljoprivredno zemljište. [Hina]
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !