• Udruga OPGH Život
  • 13.04.2019. 18:00
  • Osječko-baranjska, Osijek

Panenić: Raspolaganje državnim zemljištem može postati veliki problem

Gotovo ni jedan hektar državnog zemljišta nije raspodijeljen prema novom Zakonu. Iz Ministarstva poljoprivrede vrši se pritisak na načelnike da potpišu produženja ugovora za zrcalne tvrtke iz sustava Agrokora, rekao je doc.dr.sc. Vladimir Margeta, predsjednik Udruge OPG-ova Hrvatske "Život“.

Foto: Melita Berečić
  • 823
  • 110
  • 0

Raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem važna je i osjetljiva tema što je pokazao i Okrugli stol u organizaciji Udruge OPG-ova Hrvatske "Život“, održan u petak u prostorijama HGK, Županijska komora Osijek. "Zakon o poljoprivrednom zemljištu donesen je prije više od godinu dana, rok mu ističe 15. svibnja, a nije polučio gotovo nikakve rezultate, osim kontradiktornih informacija o njegovom provođenju. To je bio motiv za organizaciju spomenutog skupa", kako je istaknuo doc.dr.sc. Vladimir Margeta, predsjednik Udruge. 

Traže reviziju raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem

"Gotovo ni jedan hektar državnog zemljišta nije raspodijeljen prema novom Zakonu, pravilnici se tek sada donose, usvojena je svega trećina gospodarskih programa koje su jedinice lokalne samouprave dužne dostaviti do lipnja, a ostali su vraćeni na doradu. Iz Ministarstva poljoprivrede vrši se pritisak na načelnike da potpišu produženja ugovora za zrcalne tvrtke iz sustava Agrokora.

To će samo produbiti krizu koja vlada u poljoprivredi. Natječaji za prodaju i zakup poljoprivrednog zemljišta i dalje stoje, što će izazvati još veću depopulaciju sela i odlazak mladih iz poljoprivrede. Zahtijevamo reviziju raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem i njegovu privatizaciju“, naglasio je Margeta i dodao da je Hrvatska jedina članica EU-a koja još ima državno poljoprivredno zemljište.

Okrugli stol održan je u Županijskoj komori Osijek

Riječ je o 800 tisuća do milijun hektara, a dodatni je problem što se ne zna ukupna količina zemljišta te se tako otvara prostor manipulaciji, na što također upozoravaju iz Udruge "Život“. Svoje viđenje ove problematike iznio je i Tomislav Panenić, predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu.

"Riječ je zapravo o provedbi dvaju zakona: jedan je Zakon o poljoprivrednom zemljištu, u kome načelnici i gradonačelnici mogu donositi odluku žele li potpisati određene ugovore i anekse ugovora, a drugi je Zakon o izvanrednoj upravi koji se odnosi na Fortenova grupu koji govori da će se po sili zakona to provesti. O tome smo i na saborskom Odboru proveli raspravu gdje je jasno poručeno čelnicima lokalnih samouprava da nema prisile i da ne moraju potpisati takav dokument.

Nedostaje jasan stav Ministarstva poljoprivrede o tome kako će se ubuduće odvijati potpisivanje tih aneksa. Rok je blizu, ostalo je svega mjesec dana za prijavu izravnih plaćanja. Očekujemo da će biti burno do tada. Odluke će većina načelnika i gradonačelnika prenijeti na općinska i gradska vijeća i bojim se da će stav prema potpisivanju biti negativan pa ćemo imati ozbiljan politički i gospodarski problem“, upozorio je Panenić.

Što s poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Hrvatskih voda i Hrvatskih šuma?

Novim prijedlogom pravilnika o načinu revalorizacije naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, cilj je izjednačiti cijenu zakupa zemlje svim zakupcima s čime se ne slažu ni velike tvrtke ni obiteljska poljoprivredna gospodarstva, na što je skrenuo pozornost Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore. Rekao je da će svi koji imaju dugogodišnje ugovore, revalorizacijom morati platiti duplo veću cijenu, što nije zabilježeno nikada do sada. 

Rasprava se zahuktala, a na pitanja nazočnih poljoprivrednika odgovarali su Snježana Kraml i Igor Miodrag iz Ministarstva poljoprivrede. Na površinu su isplivali mnogi problemi koji tište poljoprivrednike. Bilo je riječi i o državnom zemljištu u vlasništvu Hrvatskih voda i Hrvatskih šuma, koje ne može biti dano na raspolaganje poljoprivrednicima, dok, prema riječima poljoprivrednika, takve parcele bez problema koristi bivši Agrokor. Snježana Kraml rekla je da će prema dogovoru s Hrvatskim vodama u zakup ići površine koje su dijelom javno vodno dobro, uz očitovanje Hrvatskih voda. Istaknula je da tome nema zapreke osim ako je riječ o vodocrpilištu ili ako postoji drugi razlog zbog kojeg se zemljište ne može koristiti u poljoprivredne svrhe.  

Upita oko državnog poljoprivrednog zemljišta još uvijek je jako puno

Postoji još 800 tisuća državnog zemljišta koje nije stavljeno na raspolaganje, na što je podsjetio Jurica Jašinski, tajnik Udruge "Život''. "Osim toga, u vlasništvu Hrvatskih šuma je još 300 tisuća hektara zemljišta. Što će njima ta zemlja? Ni na mnoga druga pitanja ovaj put nismo dobili odgovore, mislim da su predstavnici Ministarstva došli nepripremljeni. Ipak držim da je Okrugli stol bio uspješan jer smo čuli i druge probleme s kojima se poljoprivrednici suočavaju što će nas potaknuti da još čvršće krenemo u raspravu. Vjerujem da će mnoga od tih pitanja biti uskoro postavljena i u Saboru.

Očito je da dosta toga ne štima i u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu i u Programu raspolaganja poljoprivrednim površinama, primjerice – na silu se u ARKOD upisuje zemljište bivšeg Agrokora, iako nemaju ugovore, što je protuzakonito. Ako su nas u Ministarstvu neozbiljno shvatili, grdno su se prevarili. Kad počne natječaj mogao bi nastati cirkus. Nije u redu da donose pravila i zakone bez obzira na sve naše primjedbe“, zaključio je Jašinski, po završetku skupa.


Fotoprilog


Tagovi

Udruga OPG-a Hrvatske Život Ministarstvo poljoprivrede Poljoprivredno zemljište Raspodjela državnim zemljištem


Autorica

Melita Berečić

Melita Berečić

Melita je dugogodišnja novinarka i obrađivala je razne novinarske teme. Zaljubljenica je u prirodu i ekološku poljoprivredu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi