• Požar
  • 07.08.2021. 10:30

Palio slamu - vatra opožarila dva hektara, spaljivala lišće pa stradalo susjedovo gnojište

Ovakvim nepromišljenim radnjama može se počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom za koje se može izreći kazna zatvora, upozorava policija.

Foto: Depositphotos/alena0509 (ilustracija)
  • 359
  • 126
  • 0

Optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Požegi, zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara, podnijela je policija protiv 79-godišnjaka. 

On je, opisuju, 3. kolovoza, oko 12.30 sati, nedaleko mjesta Potočani (Velika), zapalio slamu na svom zemljištu, nakon čega se vatra proširila na okolno zemljište obraslo travom i niskim raslinjem. Požar su ugasili vatrogasci DVD Velika, oko 13.10 sati, kada je utvrđeno da je opožaren prostor od oko dva hektara. 

U subotu, pak, 31. srpnja oko 14.00 sati, 73-godišnjakinja je u svom dvorištu u Velikom Grđevcu (Bjelovarsko-bilogorska županija), u Ulici Vladimira Nazora spaljivala lišće i granje, da bi se u jednom trenutku požar proširio na susjedovo gnojište, a potom na nadstrešnicu na kojoj je nagorio jedan nosivi stupac i jedan rog.

"S nadstrešnice vatra se proširila na štagalj na kojemu je izgorjelo nekoliko dasaka", stoji u objavi policije. 

Požar su lokalizirali i vatru u potpunosti ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Grada Grubišno Polje i članovi DVD-a Veliki Grđevac i Kovačica, a materijalna šteta počinjena ovim događajem cijeni se na oko 1.000 kuna. 

Zbog potonjeg, policija je pozvala da se dosljedno poduzimaju propisane sigurnosne mjere prilikom spaljivanja na otvorenom prostoru te poštuju odluku lokalne samouprave (županijske, gradske ili općinske) o spaljivanju korova, trave i drugog otpada biljnog porijekla, u kojoj su propisani uvjeti..

Posebno podsjećaju na sljedeće: 

  • spaljivanje korova i biljnog otpada potrebno je obavljati na za to predviđenim mjestima i u određeno vrijeme, sukladno odredbama Zakona o šumama i Odlukama o spaljivanju korova i biljnog otpada koju donose gradovi, općine ili županije;
  • mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad mora biti dovoljno udaljeno od objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodiča i njihovih stupova, da ih plamen ili prelijetanje iskri ne mogu zahvatiti;
  • tlo na kojem se loži vatra ili se spaljuje granje i otpaci mora biti očišćeno od trave i drugog gorivog materijala te je mjesto spaljivanja potrebno izolirati ili na drugi način očistiti sigurnosni pojas u širini najmanje 5 metara;
  • spaljivanju granja i otpadaka moraju biti nazočne osobe koje su zapalile vatru, a uz sebe trebaju imati sredstva i opremu za početno gašenje požara. Osoba koja je naložila vatru dužna ju je ugasiti i tek kad je vatra potpuno ugašena, a to se utvrđuje prebacivanjem pepela i polijeva­njem vodom, smije napustiti to mjesto;
  • zabranjeno je spaljivanje korova i loženja vatre na otvorenom prostoru za vrijeme vjetra i noću;
  • zabranjeno je u šumi i na udaljenosti 200 metara od šume spaljivati suhu travu, korov i druge tvari, kao i ložiti otvorenu vatru bez odobrenja pravne osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem;
  • ako osoba koja spaljuje korov i loži vatru na otvorenom prostoru ne može donijeti sigurnu procjenu može li tom vatrom ugroziti druge površine i objekte, dužna je obavijestiti najbližu vatrogasnu udrugu ili javnu vatrogasnu postrojbu, neposredno ili putem telefona, najmanje tri sata prije spaljivanja. 

Napominju i da je Zakonom o zaštiti od požara za fizičku osobu koja izazove požar propisana novčana kazna u iznosu od 15 tisuća do 150 tisuća kuna ili kazna zatvora do 60 dana. Istim je Zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 2 tisuće do 15 tisuća kuna. Za pravnu osobu koja propustom izazove požar propisana je novčana kazna u iznosu od 15 tisuća do 150 tisuća kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 2 tisuće do 15 tisuća kuna.

Spaljivanje strništa najgori je odabir za poljoprivrednike: Štete su velike, a kazne visoke

Istim je zakonom propisana i novčana kazna u iznosu od tisuću do 15 tisuća kuna za prekršaj fizičke osobe koja ne prijavi nastanak požara i sve informacije o požaru. Propisana je i kazna za pravnu osobu koja ne prijavi nastanak i sve informacije o požaru, i to u iznosu od 15 tisuća do 150 tisuća kuna i za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 2 tisuće do 15 tisuća kuna. 

"Ovakvim nepromišljenim radnjama može se počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom, kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama", zaključuju iz PU bjelovarsko-bilogorske. 
 


Tagovi

Požar Spaljivanje slame Paljenje lišća Policija Kazne


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB