Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Poljoprivreda
  • 01.06.2009.

Pad otkupne cijene mlijeka!

Mlijeko, za razliku od svih drugih nama poznatih prehrambenih proizvoda, nije brendirano. Ne postoji razlika između proizvoda standardne kvalitete i premium kvalitete. Potrošač je taj koji odlučuje hoće li za više novca kupiti bolju kategoriju ili nešto lošiju za nešto manje novaca, kaže Elvira Sterle, predsjednica Udruge Mliko i direktorica Vigensa. Zašto prerađivači uvoze manje kvalitetno, jeftinije mlijeko i miješaju ga s domaćim prve klase?

  • 1.397
  • 69
  • 0

Prolijevanje mlijeka po francuskim alejama, šest stotina traktorista u središtu Berlina, prosvjedi proizvođača mlijeka ispred zgrade Europskog parlamenta odraz su krize na tržištu mlijeka koja je zahvatila Europu, a samim time i Hrvatsku.

Hrvatska proizvodnja mlijeka nalazi se u kriznim trenucima zbog sve većeg pritiska uvoza jeftinijeg mlijeka i mliječnih prerađevina iz zemalja u okruženju gdje je proizvodnja jeftinija nego kod nas, između ostalog i zbog niže postavljenih standarda te iz zemalja EU gdje vlade izdašno subvencioniraju izvoz. U ovakvoj situaciji prerađivačka industrija se okreće jeftinijim uvoznim proizvodima i konstantno vrši pritisak na domaće proizvođače da smanje prodajne cijene.

- Hrvatska proizvodnja mlijeka se nalazi u pubertetu. No, pubertetlija treba postati čovjek. Mi se sada nalazimo u jednoj nezavidnoj situaciji. Stvorili smo nešto kvalitetno i sada nam okolnosti ne dopuštaju da idemo do kraja, slikovito kaže predsjednica Udruge Mliko i direktorica Vigens d.o.o. Elvira Sterle i objašnjava:

Brendiranje mlijeka

- Imamo vrlo malo vremena za sazrijevanje jer nam, realno gledano, nije ostalo niti dvije godine, ako uzmemo 2011. kao godinu ulaska u EU, da se pripremimo s količinom koja bi nama jamčila samodostatnost. Naš strateški cilj je proizvodnja 1,2 milijarde mlijeka, a u zadnje četiri godine dosegli smo porast od 700 milijuna litara. Sada se zbog krize i naglog obrušavanja cijena mlijeka proizvedena količina zadržala na toj razini. Odražava je činjenica što su ljudi povećali proizvodnju po jedinici grla i što ima nekoliko velikih sustava. No, ako i taj segment popusti, Hrvatskoj prijeti gospodarska i nacionalna katastrofa u smislu da svoje potrebe za mlijekom neće pokriti iz vlastite proizvodnje.

Jedan od problema jest što se cijena mlijeka određuje prema udjelu mliječne masti i bjelančevinama, dok se drugi faktori praktično zanemaruju. Dok domaći proizvođači moraju zadovoljiti visoke standarde proizvodnje, njihova konkurencija iz okruženja s time se ne suočava. Ipak ne može se sada odmah reći kako je mlijeko iz uvoza, konkretno Bosne i Hercegovine i Srbije, upitne kvalitete.

U svemu tome prerađivači imaju jednostavnu računicu za ostvarenje dobiti. Pomiješaju mlijeko iz prvog razreda koje kupuju od hrvatskih proizvođača s mlijekom iz uvoza niže kvalitete i dobiju proizvod koji kao takav može završiti na policama trgovina. Rješenje ovog problema vidi se u brendiranju mlijeka.

- Mlijeko, za razliku od svih drugih nama poznatih prehrambenih proizvoda, nije brendirano. Ne postoji razlika između proizvoda standardne kvalitete i premium kvalitete. Potrošač je taj koji odlučuje hoće li za više novca kupiti bolju kategoriju ili nešto lošiju za nešto manje novaca. No, ovakav stav je upitan kad je u pitanju prerađivačka industrija i trgovina, istina trgovina manje. Razlog je što tada više nema mogućnosti da se jedna zbirna količina mlijeka koja u sebi sadrži različite kategorije mlijeka nutritivne i higijenske kvalitete, nađe na polici u jednakom cjenovnom razredu, kaže Sterle.

Prelevmani na uvoz

U Vrani d.o.o., koja je drugi veliki proizvođač mlijeka na području Zadarske županije s proizvodnjom od tri milijuna litara godišnje, kažu kako trenutačno nemaju problema s otkupom mlijeka.

- Nemamo problema s otkupom s obzirom da smo veliki i značajni proizvođač za našeg kupca pa nismo ugroženi na način da on naše mlijeko ne bi kupovao. No, naš je problem, kao i svih drugih u ovoj industriji, stalne najave pada otkupnih cijena. Mlijeko prvog razreda se lani u prosincu tržilo po cijeni do 3,04 kune, koju su činili osnovna cijena od 2,36 kuna plus tvornička premija. U travnju je cijena otkupa bila dvadeset posto niža i pokazuje daljnju tendenciju pada, kaže voditelj govedarske proizvodnje i član Uprave Vrana d.o.o. Žarko Lovirnov.

Lovrinov kaže kako bi Hrvatska država, u svjetlu carina koje BiH uvodi na hrvatske proizvode i subvencija kojima zemlje EU subvencioniraju izvoz mliječnih prerađevina, trebala uvesti prelevmane na uvezeno mlijeko i tim novcem pomoći proizvođače. Također, iznosi zanimljivu činjenicu iz poslovanja prerađivača koji vrše najveći pritisak na smanjene otkupne cijene, ali i o slaboj svijesti domaćih proizvođača.

- Imamo situaciju da neki prerađivači mlijeko prve klase kupljeno u Hrvatskoj prodaju u Italiju. Istovremeno oni iz EU uvoze sireve, kondenzate, mlijeko u prahu koje zatim miješaju s vodom i šalju hrvatskim kupcima. Naše mlijeko je dobro za izvoz, a s druge strane, naš potrošač nije toliko zahtjevan po pitanju kvalitete. Volio bih da na tetrapaku mlijeka piše: "ovo je mlijeko ekstra klase proizvedeno na hrvatskoj farmi".

Pave Jusup: mali pred bankrotom

- Mali proizvođači su pred bankrotom. Već ovaj mjesec sam mislio prestati s radom. Ako cijene mlijeka nastave padati ili ako se nešto ne promijeni u iduća dva mjeseca definitivno odustajem, komentar je na trenutačno mliječnu krizu Pave Jusupa, malog proizvođača mlijeka koji ima stado od dvadeset i tri krave i koji je lani proizveo 150.000 litara mlijeka.

- Osnovna cijena mlijeka je pala za pedeset lipa, isto tako i poticaji otkupljivača su manji za 30 lipa. Profit i troškovi su jednaki, dobit je na nuli. Pitanje je što ću s kravama. Lani sam ih u ovo vrijeme mogao prodati za 2.500 eura po komadu. Kako je došla kriza, mnogi mali proizvođači mlijeka su propali, počeli su prodavati stada i pale su cijene životinja. Sada bi za jednu svoju kravu dobio maksimalno 500 eura.

Subvencijom spašeni mali proizvođači

Elvira Sterle ocjenjuje kao dobar potez Ministarstva poljoprivrede da sa 40 milijuna kuna subvencionira prerađivače mlijeka i na taj način pomogne u rješavanju tržišnog viška mlijeka:

- Korak koji je napravilo Ministarstvo ide u pravcu toga da se preko prerade koja je odlučila raskinuti ugovore s primarnim proizvođačima nastoji zadržati taj otkup makar dok se ne vidi nekakav pomak u boljem pravcu. To je dobar potez jer bi prerada otkazala od tri do četiri tisuće ugovora s malim proizvođačima, a jednom obustavljen otkup nikad više nije uspostavljen. Da se s ovim novcem subvencionirala primarna proizvodnja, tada nas 22.000 primarna proizvođača ne bismo dobili praktično ništa.

Svjetski dan mlijeka

1. lipnja je Svjetski dan mlijeka koji se u svijetu obilježava animacijom djece koja imaju problema s pretilošću, davanju prednosti mlijeku u mliječnih proizvoda nad gaziranim pićima i brzom hranom.

- Mlijeko ima utjecaj na zdravlje i gospodarstvo. Mi u Hrvatskoj ćemo morati probuditi svijest domaćih potrošača, što to znači konzumirati praktično jedini nepatvoreni proizvod na polici i što znači konzumirati mlijeko koje se proizvodi u Hrvatskoj. Na taj način čuvamo svoje zdravlje i svoje gospodarstvo, kaže Sterle.

Autor: Ante Vidović


Izvori

Zadarski list