Zabranjeni u Europskoj uniji, ali i dalje u uporabi u SAD-u, pojedini pesticidi mogli bi stajati iza naglog porasta Parkinsonove bolesti među američkim farmerima
Broj dijagnosticiranih slučajeva Parkinsonove bolesti među američkim poljoprivrednicima raste zabrinjavajućom brzinom. Sve više znanstvenih dokaza upućuje na to da pesticidi koji se koriste u poljoprivredi, a koji su u Europskoj uniji već godinama zabranjeni, ne uništavaju samo korov, nego i ljudski živčani sustav. O toj alarmantnoj povezanosti sve češće izvještavaju i američki mediji, prenosi Agroinform.
Parkinsonova bolest je neurodegenerativni poremećaj koji se osobito često javlja kod osoba koje su godinama bile izložene određenim poljoprivrednim kemikalijama. U Sjedinjenim Američkim Državama godišnje se dijagnosticira gotovo 90 tisuća novih slučajeva, što predstavlja porast od oko 50 posto u odnosu na ranije razdoblje.
Poljoprivredni radnici imaju čak tri puta veći rizik od razvoja bolesti u usporedbi s osobama zaposlenima u drugim djelatnostima. Stručnjaci upozoravaju da pesticidi koji se još uvijek koriste u SAD-u, iako su u EU-u odavno zabranjeni, mogu dospjeti u podzemne vode, širiti se zrakom te se zadržavati na gotovo svim površinama u ruralnim područjima.
Ove zabrinjavajuće podatke potvrđuje i opsežno istraživanje iz 2024. godine, u kojem su analizirani zdravstveni podaci više od 21 milijuna ljudi.
Istraživači su identificirali 14 pesticida koji značajno povećavaju rizik od Parkinsonove bolesti. Posebno se ističu tri tvari koje u Europi nisu dopuštene: simazin, atrazin i lindan.
U američkim okruzima s najvišom izloženošću simazinu rizik od obolijevanja veći je za 36 posto u odnosu na područja s niskom izloženošću. Atrazin je povezan s 31-postotnim, a lindan s 25-postotnim povećanjem rizika.
Iako se često smatra da su izloženi isključivo oni koji izravno rade s pesticidima, istraživanja pokazuju suprotno. Stanovnici ruralnih područja koji žive u blizini poljoprivrednih površina također su izloženi povećanom riziku, osobito ako pesticidi kontaminiraju bunare i izvore pitke vode.
Posebnu zabrinutost izaziva herbicid paraquat, koji je zabranjen u 32 zemlje, uključujući sve članice Europske unije i Kinu. Unatoč tome, u SAD-u se i dalje legalno koristi, a njegova se primjena u posljednjih deset godina čak udvostručila.
Znanstvena istraživanja pokazuju da su osobe izložene paraquatu 2,5 puta sklonije razvoju Parkinsonove bolesti.
Prema znanstvenicima, pesticidi oštećuju živčani sustav na više razina: ometaju proizvodnju energije u stanicama, uzrokuju oksidativni stres i potiču nakupljanje alfa-sinukleina, proteina karakterističnog za Parkinsonovu bolest. Ti procesi mogu započeti godinama ili čak desetljećima prije pojave prvih simptoma.
Iako odgovarajuća zaštitna oprema, poput kemijski otpornih rukavica, može smanjiti rizik, mnogi poljoprivrednici nemaju pristup takvoj opremi ili je ne koriste redovito zbog fizičke zahtjevnosti posla. Najugroženiji su radnici na manjim farmama, ali i oni u siromašnijim regijama.
Procjenjuje se da će izravni i neizravni troškovi Parkinsonove bolesti u SAD-u do 2025. godine premašiti 61 milijardu dolara. Troškovi liječenja, operacija i dugotrajne skrbi predstavljaju velik teret za obitelji i zdravstveni sustav, dok se ljudska patnja, gubitak pokretljivosti, govora i kognitivnih sposobnosti, ne može izraziti brojkama.
Mnogi stručnjaci smatraju da bi trenutačna zabrana paraquata i drugih dokazanih štetnih pesticida bila prvi nužan korak, po uzoru na Europsku uniju.
Primjerice, paraquat je u EU-u zabranjen od 2007. godine zbog ozbiljnih zdravstvenih i okolišnih rizika, atrazin je povučen iz upotrebe 2004. godine, simazin nije odobren za uporabu u državama članicama EU-a, a lindan je u Europskoj uniji praktički zabranjen zbog visoke toksičnosti.
Europska regulativa dopušta uporabu isključivo onih sredstava za zaštitu bilja koja se nalaze na tzv. pozitivnoj listi i zadovoljavaju stroge sigurnosne kriterije. Tvari koje predstavljaju neprihvatljiv rizik postupno se povlače ili u potpunosti zabranjuju što europskim građanima pruža znatno višu razinu zaštite zdravlja i okoliša.
Tagovi
Autor