Pretraga tekstova
Instituti za poljoprivredu, hranu i selo bili su glavni oslonci zemljama u pristupanju Europskoj uniji, kaže državni tajnik Josip Kraljičković
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka pripremilo je za Vladu uredbu za osnivanje instituta za poljoprivredu, hranu i selo.
Državnik tajnik Josip Kraljičković, predsjednik Povjerenstva za pripremu te uredbe, kazao nam je da je cilj osnivanja instituta na znanstveni i stručni način baviti se istraživanjima poljoprivrede i sela.
Dodaje da će cilj ove nacionalne institucije, koja će okupljati znanstvenike i stručnjake iz više ministarstava, biti analiza mjera agrarne politike na terenu. Riječ je o velikom prostoru, koji sada nije bio odgovarajuće pokriven.
Postojeća istraživanja hrvatskog sela, koja su provodili znanstvenici s Instituta »Ivo Pilar« pokazala su da tradicionalno selo, osiromašeno i zapušteno, zapravo još živi samo u našim sjećanjima.
Život na selu je sve teži, pa je nužno povećati kvalitetu života na ruralnim područjima. To u prvom redu znači veću zaposlenost, ali i poboljšanje infrastrukture, čiji je nedostatak jedan od glavnih razloga za napuštanje sela i odlazak u grad.
Program razvitka seoskog prostora nizom mjera nastoji oživjeti taj većim dijelom zapušteni prostor. Tako se kroz niz natječaja, koji su u tijeku, predviđa edukacija seoskih žitelja u području poljoprivrede, šumarstva, lovstva i ruralnog razvitka, ali i njihovo informatičko opismenjavanje.
Za ruralni razvoj u ovoj je godini osigurano 500 milijuna kuna i ne bi se smjelo dogoditi da taj novac, ponajprije zbog loših programa, ostane neiskorišten. Ima, naime, primjera da pojedine lovačke udruge ne žele preuzeti bespovratna sredstva za uzgoj divljači, jer kad ih jednom dobiju, onda nešto moraju i raditi na terenu.
Samo u sustavu državnih poticaja u poljoprivredi i ribarstvu u iznosu od 2,4 milijarde kuna prošle je godine dobilo 82.540 poljoprivrednika. Sada kad su jedna krava i jedan hektar dovoljni za državne potpore, moglo bi doći do udvostručenja korisnika potpora.
Stoga se može očekivati da bi i budući institut, ali i poljoprivredna komora, koja je također u osnivanju, mogli dati odgovore na pitanja kako najbolje iskoristiti poticaje za razvoj poljoprivrede, hrane i sela.
»Slični instituti postoje u Francuskoj, Finskoj, Sloveniji i nizu drugih zemalja, a bili su glavni oslonac u pristupanju pojedinih zemalja Europskoj uniji kada je riječ o poglavlju poljoprivreda i ruralni razvitak«, napominje Kraljičković.
Novac za rad instituta za poljoprivredu, hranu i selo planira se za iduću godinu, a formalno bi institut, uz imenovanje ravnatelja, trebao zaživjeti do kraja godine. Državnik tajnik Josip Kraljičković drži da bi institut mogao »stati na noge« u dvije do tri godine.
Marinko Petković
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje