Pretraga tekstova
Jedan od najvažnijih ciljeva Komore je ojačati poduzetništvo u poljoprivredi
Prema Konačnom prijedlogu zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, članstvo se dijeli na obvezno za fizičke osobe iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstva, kojih je oko 172.000, i poljoprivrednike obrtnike, kojih je više od 3000, te dobrovoljno.
U obrazloženju zakona navodi se da dobrovoljni članovi Komore mogu biti pravne osobe, poljoprivredna gospodarstva, registrirana kao trgovačka društva ili zadruge, te pravne i fizičke osobe koje nisu upisane u Upisnik, kao i obrazovne i znanstvene ustanove.
Smisao Komore je izravno uključivanje glavnih nositelja poljoprivredne proizvodnje, prije svega obiteljskih gospodarstava, u jednu instituciju koja bi zastupala njihove stručne interese i koja bi kao relevantan partner pomogla u kreiranju mjera poljoprivredne politike.
Komora bi trebala ojačati poduzetništvo u poljoprivredi, kako bi podigla konkurentnost poljoprivrednih proizvođača i njihovih proizvoda na otvorenom tržištu. Uz to, cilj je osigurati stabilan dohodak dostatan za primjereni životni standard na ruralnim područjima.
Međutim, Hrvatska obrtnička komora (HOK) uputila je amandman vezan uz obvezno članstvo obrtnika u toj komori. HOK, naime, ne može prihvatiti rješenje o članstvu u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori na način kako je to predviđeno u članku 10. Konačnog prijedloga, jer je nejasno temeljem čega su obvezni članovi postale sve fizičke osobe - poljoprivredna gospodarstva, a neobvezni članovi pravne osobe - poljoprivredna gospodarstva. U HOK-u smatraju da su to bez obzira na oblik organiziranja, obrt ili trgovačko društvo, odnosno zadruge, gospodarski subjekti koji obavljaju istu djelatnost, pod istim uvjetima, te bi ih to razlikovanje u članstvu s ustavno-pravnog stanovišta stavilo u neravnopravni položaj.
S druge strane, jako je puno poljoprivrednih proizvođača na tržištu koji nisu organizirani kao obrtnici ili kao trgovačka društva. To su ona poljoprivredna gospodarstva koja podnose zahtjev za neki oblik potpore poljoprivrednoj proizvodnji i ribarstvu i koja prodaju svoje vlastite proizvode na tržištu.
Naime, jedini oblik organiziranog okupljanja poljoprivrednih proizvođača dosad su bila strukovna udruženja, odnosno poljoprivredne udruge, kojih ima oko 800 registriranih, a okupljaju gotovo 6000 članova. No, njihov se glas, osim za vrijeme sporadičnih prosvjeda, ne čuje.
Sjedište Poljoprivredne komore bit će u Zagrebu, a ona ne bi trebala biti rezervni položaj za bivše ministre poljoprivrede.
Marinko Petković
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !