Osiguranje usjeva dio je Programa ruralnog razvoja

Ovo je razdoblje velikih klimatskih promjena, a štete hrvatskih poljoprivrednika na usjevima i nasadima zbog suše, leda, mraza, poplava i biljnih nametnika, sve su češća pojava. Poljoprivredna osiguranja u našoj su zemlji na prilično niskoj razini. Točan broj osiguranih površina nije poznat, dok osiguravajuća društva koja djeluju u Hrvatskoj kalkuliraju s tek četiri posto, što je čak sedam puta manje od prosjeka 15 najstarijih članica Europske unije.

Osiguranja u poljoprivredi, bolna su točka i hrvatskim poljoprivrednicima i državi, ali i osiguravateljima. Za osiguravatelje je primjerice rizik od suše neprihvatljiv, dok poljoprivrednici smatraju da se bez osiguranja od suše ne isplati ni sklapati policu poljoprivrednog osiguranja. Državi, koja svake godine isplaćuje znatna sredstva za štete od elementarnih nepogoda, to je također neprihvatljivo. Klima se mijenja, a ni jedno osiguravajuće društvo ne želi prihvatiti rizik od suše s obzirom na to da je statistička vjerojatnost da će do suše doći jako velika. Iz tog razloga, čak 80% poljoprivrednih proizvođača koji se bave žitorodnim kulturama, usjeve ne osiguravaju jer im to nije isplativo, kako navodi Glas Slavonije.

Dok se u Italiji subvencionira čak 67% ukupne premije osiguranja, u Austriji 46%, a u Portugalu od 35 do 75%, postotak subvencija u Hrvatskoj od 25 do 75% ne izgleda loše. No, stvarna situacija je da je sigurnih samo 25% koje izdvaja Ministarstvo poljoprivrede, a ostatak je na lokalnoj samoupravi i iznosi još najviše 10%. Zasad je u Hrvatskoj sustav navodnjavanja omogućen samo zanemarivom postotku poljoprivrednih površina, preciznije samo 0,5% poljoprivrednika koristi sustav navodnjavanja pa tako ni osiguravatelji nemaju interesa ponuditi im police osiguranja od suše.

Cijena polica bi se u slučaju veće količine površina koje se navodnjavaju, formirala u skladu s raspoloživom infrastrukturom zaštite od suše i ostalih nepogoda, i pritom sigurno bila obostrano prihvatljivija, ističu za Glas Slavonije iz udruženja hrvatskih osiguravatelja. Čak ni u EU ne postoji jedinstvena strategija upravljanja rizicima u poljoprivredi.

U 2013. godini Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za potporu osiguranju isplatila je 26 milijuna kuna na račune 6.135 poljoprivrednih gospodarstava. Sukladno Pravilniku, potporu osiguranju poljoprivrednik ostvaruje nakon cjelovite uplate ugovorene premije osiguranja po polici osiguranja, a isplata iznosi do 25% troška zaračunate ukupne premije osiguranja i isplaćuje se sukladno raspoloživim proračunskim sredstvima.

Prema navodima Ministarstva, jedna od mjera budućeg Programa ruralnog razvoja za razdoblje od 2014. do 2020. je i ona koja se odnosi na osiguranje usjeva, životinja i biljaka, a predviđeno je kako će se korisnicima sufinancirati do 65% vrijednosti godišnje police osiguranja. Budući da se slična mjera već provodi sufinanciranjem sredstvima državnog proračuna, u Ministarstvu poljoprivrede očekuju da će biti vrlo jednostavno prebaciti je na model sufinanciranja iz Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, uz izraženu nadu da će početak provedbe te mjere uslijediti tijekom 2014. godine.

Foto: crometeo.net