• Poljoprivredno zemljište
  • 13.06.2013.

Oranice najčešća nekretnina u kupoprodaji

Trženje poljoprivrednim zemljištem

Foto: RGBStock.com
  • 653
  • 31
  • 0

Hrvatska je pod utjecajem mnogih čimbenika koji bi mogli potaknuti zamah u razvoju poljoprivrede, zaključak je iz analize koju su izradile Zagreb nekretnine (Zane) i u kojoj se naglašava da kupnja poljoprivrednog zemljišta može biti dobra investicija. Tri različite zemljopisno-klimatske cjeline: panonska, brdsko-planinska i jadranska regija, gdje je moguće proizvoditi vrlo široku skalu proizvoda, ulazak u EU i sve veći interes za proizvodnju hrane, ključne su prednosti za razvoj agrarnog biznisa, smatraju u Zane.

Slab interes u Dalmaciji

Dodatni argument da će poljoprivreda u budućnosti biti 'in' djelatnost tim Zanea pronalazi i u podacima Porezne uprave o povećanoj kupoprodaji poljoprivrednog zemljišta u razdoblju 2010.-2012. u gotovo svim županijama. Vrh te liste čvrsto drži Koprivničko-križevačka županija u kojoj se, prema podacima Zanea, od 10 ugovora zaključenih na kupoprodaji svih nekretnina osam odnosilo na poljoprivredno zemljište. Visoki udjel kupnje oranica, od 51 posto u Vukovarsko-srijemskoj do 85 posto u već spomenutoj Koprivničko-križevačkoj, zabilježen je u deset županija. Najmanji promet zemljišta, očekivano, vezan je uz Zagreb, iznosio je tek 5,5 posto te Zadarsku (11,5%) i Splitsko-dalmatinsku (12,5%) županiju. Mini-anketa provedena u utorak kod sugovornika iz više županija, koje su po ocjeni Zanea izborile poziciju unutar deset prvoplasiranih po kupoprodaji, međutim, otkriva ponešto drukčije podatke i tumačenja.

Zane kaže da se oranice naveliko trže, na terenu se čude

Da se u protekle tri godine puno trgovalo zemljištem potvrdio nam je Igor Rešetar iz Međimurske županije. Za svaki kupljeni hektar županija je poljoprivrednike darivala sa 2000 kuna, pa je, prisjeća se Rešetar, godišnje bilo i po 900 zahtjeva. No, mahom su to bile parcele do tri tisuće četvornih metara te su među svim županijama i dalje prepoznatljivi po usitnjenim posjedima, kaže Rešetar. U Koprivničko-križevačkoj županiji nemaju konkretnih podataka o trgovanju zemljištem, rečeno nam je na toj adresi, no samo neslužbeno. Ako se od 9900 ugovora njih 85%, kako iznosi Zane, odnosilo na oranice, dva su moguća pojašnjenja, kažu u županiji. Niska cijena mlijeka zatvorila je mnoge farme, vlasnici su osim krava rasprodali i zemljište. Druga je opcija da su farmeri koji se bave tovom junadi kupovali zemljište kako bi povećali konkurentnost.

Trgovali najviše bankari?

Dragutin Dukić iz Požeško-slavonske županije opovrgava podatke Zanea. Tvrdi da se na tom području malo trguje zemljištem - kupaca bi se još i našlo, ali nema ponude. Tko u vlasništvu ima više od dva-tri hektara uglavnom se, kaže Dukić, odlučuje dati ih u zakup. Ni u Osječko-baranjskoj županiji nema značajnijeg trgovanja zemljištem, tvrdi Antun Laslo. Možda je, dodaje, bilo puno ugovora jer, ako se nešto i nudi na prodaju, to su mahom male parcele. Vlasnik osječke agencije Arka nekretnine Dragutin Pletikosić također pobija tvrdnje o velikoj kupoprodaji oranica. Ako ih je i bilo sve su odradile banke, postale su najveći trgovci poljoprivrednog zemljišta nakon ovrha zbog neplaćenih kredita, ističe Pletikosić.

Autor: Božica Babić Foto: RGBStock.com


Izvori

poslovni.hr


Tagovi

Poljoprivredno zemljište Oranice

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi