ORaH: Hrvatska mora postati GMO-free država!

Prema istraživanjima, u posljednjih desetak godina prodaja ekološke hrane u EU porasla je i više nego dvostruko u odnosu na 2004. godinu, a čak 86% građana želi na svom stolu GMO-free hranu. Nažalost, u Hrvatskoj potencijal proizvodnje organske hrane nije dovoljno iskorišten o čemu govori i podatak kako u tu svrhu koristimo samo 2,4% poljoprivrednog zemljišta, što je znatno niže od prosjeka EU.

Iako su trenutno sve hrvatske županije zabranile upotrebu GMO sjemena, nije moguće spriječiti prirodno prekogranično zagađenje genetski modificiranim organizmima. GMO direktno ugrožava ekološku i zdravu proizvodnju hrane koja je posljednja šansa za oporavak hrvatske poljoprivrede kroz mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Vlada RH, točnije Ministarstvo zdravlja informiralo je 28. svibnja saborske odbore za zaštitu okoliša, poljoprivrede i europskih poslova o trenutnoj situaciji vezanoj za GMO u Hrvatskoj, u svjetlu potrebe donošenja nove regulacije usklađene s Direktivom EU 2015/412 koja je stupila na snagu 31. ožujka ove godine.

Nužnost jasnije regulacije GMO-a

Zastupnik ORaH-a u Europskom parlamentu, Davor Škrlec i ORaH u Hrvatskoj upozoravali su kako se naša zemlja mora pripremiti za "susret" s GMO problemom, jer od kraja ožujka 2015. više neće postojati pravni štit Europske unije. Konačno je i Vlada RH shvatila nužnost jasnije pravne regulacije GMO-a i krenula u preispitivanje postupka odlučivanja o upotrebi GMO-a na hrvatskom teritoriju.

Članovi ORaH-a zalažu se za donošenje novog Zakona o GMO-u kojim će cijela Hrvatska postati GMO-free zemlja. Na ovu problematiku ORaH upozorava još od lipnja 2014. Odustajanjem od pravnog šitita zajedničke GMO regulative, države su suočene s većim pritiskom od strane multinacionalnih kompanija koje su često daleko moćnije od samih država

Opasnost od tužbi

Primjerice, posredstvom mehanizma ISDS koji predviđa potencijalni sporazum TTIP, multinacionalne kompanije mogle bi tužiti državu i tražiti odštetu ukoliko država pokuša zabraniti GMO proizvodnju. Prema spomenutoj Direktivi, svaka država članica EU-a vlastitim nacionalnim propisima treba regulirati upotrebu GMO-a na svom teritoriju.

Konkretno, to znači da je svaka zemlja članica slobodna odlučiti hoće li na svom teritoriju dopustiti uzgoj GMO bilja, uvoz i upotrebu proizvoda koji sadrže GMO ili će ih zabraniti.

Hrvatska do 30. lipnja 2015. mora obavijestiti Europsku komisiju hoće li i na kojoj osnovi donijeti odluku o ograničavanju ili zabrani GMO-a na vlastitom teritoriju.

Foto: ORaH

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor