OPG ili Obrt za poljoprivredu - što je bolje i za koga?

Poljoprivredom se zakonski u Hrvatskoj može baviti kroz obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, obrt, trgovačko društvo, zadrugu, samoopskrbni OPG ili kroz neke institucije (crkva, vojska, obrazovna institucija i dr.). Među subjektima registriranim na poljoprivrednu djelatnost prevladavaju OPG-ovi, no često se koristi i oblik obrta za poljoprivredu. 

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, popularno OPG, predstavlja oblik poslovanja fizičke osobe i prvenstveno je namijenjeno poljoprivrednoj proizvodnji, a ponekad i vezanim djelatnostima. To je jedna osoba ili više njih iz iste obitelji koje radi stvaranja dohotka samostalno ili trajno obavljaju djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih resursa, te na radu, znanju i vještinama članova obitelji. 

Već po osnovnoj definiciji uključuje obavljanje poljoprivredne djelatnosti dok se obrt ili trgovačko društvo mogu baviti raznim djelatnostima pa tako i poljoprivredom. OPG-u bi poljoprivreda trebala biti glavna djelatnost, dok drugim pravnim oblicima poslovanja može biti sporedna, zastupljena u manjem obimu.

Poljoprivredni obrt

Obrt je u smislu Zakona o obrtu samostalno i trajno obavljanje dopuštenih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga. I obrt također, predstavlja fizičku, a ne pravnu osobu što znači da i ovaj oblik poslovanja glasi na jednu osobu i njezin vlastiti OIB. Kod takve vrste poslovanja, za razliku od trgovačkih društava (tvrtki) prilikom otvaranja nije potreban početni kapital, a osoba vlasnik pred zakonom odgovara vlastitom imovinom. Namijenjen je obavljanju jedne od dopuštenih djelatnosti iz NKD liste djelatnosti, pa tako i za poljoprivrednu djelatnost. Registrira se na puno uži spektar poslovanja od trgovačkog društva.

Današnja statistika PG-ova u RH

Danas u Hrvatskoj djeluje 64.226 OPG-ova upisanih u Upisnik OPG-ova. Dodatno, 32.340 samoopskrbnih OPG-ova, 2.467 poljoprivredna obrta, 3.404 trgovačka društva  i 357  poljoprivrednih zadruga koji su svi upisani u Upisnik PG-ova (poljoprivrednih gospodarstava).

Postojeća obiteljska poljoprivredna gospodarstva raspolažu sa 724.092,9978 ha zemljišta, te s 239.605 goveda (u ovaj broj nisu uključeni sOPG-ovi). Nasuprot njima, postojeći poljoprivredni obrti raspolažu s ukupno 57.229,4252 ha zemljišta, te sa 28.303 goveda. Sudeći prema prethodnim podacima, OPG je ipak najčešće biran oblik poslovanja u sferi poljoprivredne proizvodnje.

Svi aktivni obrtnici, njih oko 98.836 (prema podacima iz lipnja 2022.), danas su među najbrojnijim gospodarskim subjektima u Republici Hrvatskoj. U samom cehu ribarstva, marikulture i poljodjelstva je njih samo 3,9% od ukupnog broja obrta u RH, dok ih je u cehu uslužno zanatstvo više od 51%. Prema prethodno navedenim podacima, vidljivo je da se za registriranje obrta prvenstveno odlučuju zanatlije, a da poljoprivrednici među obrtnicima čine samo oko 2,5%.

Porezno gledajući

Prilikom otvaranja obrta i OPG-a još uvijek je potrebno otvoriti žiro-račun (iako za freelancere više nije). Obvezno su osigurane osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u Upisnik OPG-a u svojstvu nositelja ili člana. Ako je riječ o drugoj djelatnosti (obrt ili zaposlenje), doprinosi se plaćaju po sniženim stopama (ako je obveznik poreza na dohodak/dobit ili paušalist).

Ako se godišnje na OPG-u ostvare primici do 80.500 kn, gospodarstvo nije obveznik poreza na dohodak. Ako su ostvareni primici godišnje između 80.500 i 300.000 kn, obveznik je poreza na dohodak i može izabrati hoće li se oporezivati: paušalno ili po prijavi. Prijavljuje se u RPO i ako ostvaruje primitke od prerađenih poljoprivrednih proizvoda, ako se dobrovoljno upiše u registar, ako registrira i počne obavljati neku od dopunskih djelatnosti. Kada je pak godišnja vrijednost isporuka/dobara veća od 300.000, poljoprivrednik ulazi u sustav PDV-a.

Bez obzira je li obveznik poreza na dohodak i bez obzira vodi li knjige ili je paušalista poljoprivrednik mora voditi Evidenciju o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda (VPP). Sukladno Pravilniku o upisu u Upisnik OPG-a, nositelj pružene usluge mora evidentirati u Evidenciji o pruženim uslugama na OPG-u putem AGRONET sustava.

Na OPG-u se vodi tzv. jednostavno knjigovodstvo: Knjiga primitaka i izdataka, Popis dugotrajne imovine, Knjiga prometa, Evidencija o tražbinama i obvezama te Knjiga ulaznih i izlaznih računa u slučaju ulaska u sustav PDV-a. Više informacija imate ovdje. 

Potrebno je istaknuti kako fizička osoba koja zbog samostalnog obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede odabere organizacijski oblik OPG-a, a ima ekonomsku veličinu gospodarstva veću od 3.000 eura i/ili koja je po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit sukladno posebnim propisima, mora se upisati u Upisnik OPG-ova. Nositelj odgovara svojom cjelokupnom imovinom za obveze koje nastaju u obavljanju gospodarske djelatnosti poljoprivrede.

Registrirani obrt 

Jednom kada se registrira obrt, tada treba izabrati i način oporezivanja (paušalno oporezivanje, plaćanje poreza na dohodak ili plaćanje poreza na dobit). Ako fizička osoba obrtnik obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva i ostvari ukupni godišnji primitak veći od 10.684,19 eura (80.500 kn) može utvrđivati dohodak i porez u paušalnom iznosu ili po prijavi. Kada su primici veći od 39.816,84 eura (300.000 kn) obrtnik je obveznik poreza na PDV. Identično kao i kod OPG-a.

Obrtnici vode: Knjigu primitaka i izdataka, Popis dugotrajne imovine, Knjigu prometa, Evidenciju o tražbinama i obvezama, Evidenciju o nabavi i utrošku repromaterijala.

Obveznici fiskalizacije su:

• fizičke osobe obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti 
• fizičke osobe obveznici poreza na dobit 

Važno je za naglasiti da prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima ne zahtijeva fiskalizaciju.

Izbor djelatnosti

Djelatnosti na OPG-u mogu biti primarne i dopunske. Primarna je svakako poljoprivredna proizvodnja, a dopunske su one povezane s poljoprivredom. Dopunske pružaju mogućnost ostvarenja dodatne zaposlenosti i povećanja dohotka na OPG-u. 

Vrste dopunskih djelatnosti:

• proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda,
• proizvodnja neprehrambenih proizvoda i predmeta opće uporabe,
• pružanje ugostiteljskih, turističkih i ostalih usluga,
• pružanje ostalih sadržaja i aktivnosti.

Za obavljanje potrebni su prostor, oprema i sredstva potrebni za obavljanje dopunske djelatnosti moraju udovoljavati tehničkim i ostalim uvjetima. OPG može obavljati više dopunskih djelatnosti.

Status OPG-a može biti: za proizvodnju, za proizvodnju i preradu, za proizvodnju i usluge, te za proizvodnju, preradu i usluge. Djelatnosti prerade i pružanja usluga zahtijevaju upis dopunske djelatnosti pri APPRRR.

Uvjet za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede u organizacijskom obliku OPG-a je posjedovanje i korištenje proizvodnih resursa u poljoprivredi i to zemljišta za bilinogojstvo odnosno posjedovanje stoke za stočarstvo. Za obavljanje zanimanja tradicijskog obrta nije potrebno uložiti dokaz o osposobljenosti već treba sastaviti Izjavu o poznavanju tradicijskih vještina. Pružanje turističkih usluga na PG-u smatra se samostalnom djelatnošću izjednačenom s obrtom.

Putem obrta mogu se obavljati sve djelatnosti koje nisu zakonom zabranjene. Definira se izborom u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, a odabirom djelatnosti poljoprivrede obrtu se omogućuje bavljenje poljoprivrednim djelatnostima. Poljoprivredna djelatnost obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti.

Obrt za poljoprivredu osniva se u skladu sa Zakonom o obrtu, ali se takav treba upisati u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Poljoprivredni obrt je slobodni obrt-obrt za čije obavljanje je potrebno ispuniti samo opće uvjete i nije propisana stručna sprema. No, npr. za mesarenje već treba položiti majstorski ispit jer je to vezani obrt-obrt za čije se obavljanje traži ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća stručna sprema ili majstorski ispit. Mlinar, pekar, mljekar, krznar sve su to vezani obrti koji zahtijevaju polaganje majstorskog ispita, a često su blisko vezani uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Postoji i treća skupina, povlašteni obrti koji se obavljaju isključivo na temelju povlastice od ministarstva.

Prodaja proizvoda

OPG prodaje vlastite poljoprivredne proizvode: prodajom na veliko otkupljivačima (neposredno na OPG-u ili na mjestima organiziranog otkupa) te prodajom na tržnicama na veliko, izravnom prodajom maloprodajnim objektima koji izravno opskrbljuju krajnjeg potrošača (uključujući i ugostiteljske objekte), izravnom prodajom na štandovima i klupama na tržnicama na malo i izvan tržnica na malo, pokretne prodaje, prodaje na daljinu putem oglasa u medijima uz dostavu potrošaču, prodaje putem automata OPG-a, prodaje na prostoru i objektima OPG-a, prodaje na kiosku OPG-a i prigodne prodaje na sajmovima, izložbama, priredbama, izletištima te na štandovima unutar trgovačkih centara, ustanova i slično. OPG koji prodaje proizvode online morat će registrirati dopunsku djelatnost Usluge informacijskog društva.

Prodaja proizvoda OPG-ova putem interneta morat će se registrirati kao dopunska djelatnost

Obrt ima pravo prodavati vlastite i tuđe poljoprivredne proizvode, na otvorenim i zatvorenim prostorima-u vlastitim trgovinama. Ako proizvodni obrt prodaje samo vlastite proizvode na malo,  nije u obavezi registrirati djelatnost trgovine, no ako prodaje i tuđe proizvode podliježe pod odredbe Zakona o trgovini i Pravilnika o MTU. U prodajne objekte u kojima se trguje na veliko i malo, prema odredbama ovog Pravilnika ubrajaju se:  prodavaonica u kojoj se obavlja djelatnost trgovine na malo, skladište u kojem se obavlja djelatnost trgovine robom na veliko i na malo, tržnica (tržnica na veliko i tržnica na malo) i drugi oblici prodaje robe izvan prodavaonice.

To su: kiosk, prodaja putem automata, štandovi i klupe izvan tržnica, pokretna prodaja, direktna prodaja, prodaja na daljinu, prodaja putem kataloga, TV prodaja, prodaja putem Interneta, prodaja putem telefona, ostali oblici prodaje izvan prodavaonica (rashladne škrinje i vitrine, izložbeno-prodajni prostor, kolporteri, prodajna mjesta u institucijama (npr. poštanskim uredima) i sl. te tržnica.

Članarine i upisnici

Komercijalni OPG je upisan u Upisnik OPG-ova i nositelj automatski postaje član Hrvatske poljoprivredne komore, a obrt prilikom osnivanja ulazi u Registar obrta i obrtnik postaje član Hrvatske obrtničke komore. Članstvo u spomenutim komorama nosi sa sobom prava i obveze, te uplatu članarine pa je dobro prethodno se informirati o istima.

Prebacivanje djelatnosti iz obrta u OPG ili obrnuto

Jedna osoba ne može istovremeno biti nositelj OPG-a i biti vlasnik obrta registriranog na djelatnost poljoprivrede. Neki su uslijed promjena vlastite djelatnosti došli u situaciju da mijenjaju pravni oblik pod kojim se bave poljoprivredom. Ako osoba zaključi da joj odgovara prebaciti se iz obrta u OPG, odjavljuje obrt i pokreće postupak upisa u Upisnik OPG-ova. Uz podnošenje zahtjeva za upis u Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju  prilaže dokaze o raspoloživim proizvodnim resursima. 

S druge strane, ako osoba posluje kao OPG, ali npr. zbog promjene djelatnosti iz isključive poljoprivrede u pravcu pružanja usluga s poljoprivrednim strojevima, odlučuje se prebaciti u poljoprivredni obrt.

Modernizirao obiteljski OPG, otvorio vlastiti, preveo ga u obrt i - zapošljava

Valja voditi računa o tome da je prijenos OPG-a s dosadašnjeg na novog nositelja unutar obitelji u OPG-u jednostavniji nego prijenos obrta na drugog vlasnika (na članove uže obitelji nakon smrti vlasnika).

Radni odnosi na OPG-u

Nositelj OPG-a gospodarsku djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti može obavljati samostalno i kao poslodavac. Na samo sklapanje ugovora o radu između radnika i nositelja kao poslodavca primjenjuju se sve relevantne odredbe Zakona o radu, kao da je riječ o bilo kojem drugom radno-pravnom odnosu. S radnikom se može sklopiti ugovor na neodređeno, na određeno, i ugovori koji reguliraju rad na sezonskim poslovima.

Nositelj i članovi koji obavljaju gospodarsku djelatnost poljoprivrede kao jedino ili glavno zanimanje obveznici su mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Nositelju mogu pomagati članovi kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa. Ako članu obiteljskog kućanstva poljoprivreda nije jedino ili glavno zanimanje (umirovljenik ili student), ili je obvezno osiguran po drugoj osnovi, ne mora se upisati kao član OPG-a. Važno je naglasiti da isti članovi obiteljskog kućanstva mogu osnovati samo jedan OPG i biti član samo jednog OPG-a.

Zapošljavanje u obrtu regulirano je Zakonom o obrtu, Zakonom o radu, Zakonom o doprinosima. Radom u obrtu ostvaruju se prava u svezi s radnim odnosom, pa tako i pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. 

Za i protiv

Sličnosti prilikom obavljanja djelatnosti poljoprivrede putem OPG i obrta: brzo i jednostavno osnivanje, nije potrebno uplatiti temeljni kapital, neograničena financijska odgovornost, rizik gubitka poslovanja nakon smrti vlasnika/nositelja, zasnivanje radnih odnosa.

Razlike između obavljanja djelatnosti poljoprivrede putem OPG-a i poljoprivrednog obrta: spektar djelatnosti koje je moguće registrirati uz poljoprivredu, natječaji na koje možete aplicirati, pripadnost stručnoj komori i članarina, mogućnost trgovine tuđom robom. 

Pitanja na koja valja odgovoriti prije konačne odluke

Koji pravni oblik izabrati ovisit će o brojnim čimbenicima. Prije nego li donesete odluku o načinu registracije poljoprivredne djelatnosti potrebno je odgovoriti na neka pitanja. Planirate li se baviti isključivo proizvodnjom primarnog poljoprivrednog proizvoda ili imate namjeru prerađivati isti? Hoćete li se baviti isključivo poljoprivredom ili planirate nuditi usluge kao što su uslužni radovi na polju, najam mehanizacije, ugostiteljstvo i turizam, možda najam i servis mehanizacije, uslužno konzerviranje i preradu i sl.? Hoćete li prodavati samo vlastiti poljoprivredni proizvod ili želite prodavati i tuđe? Namjeravate li prodavati samo na svom domaćinstvu i otvorenim prostorima ili i u  zatvorenim trgovinama?

Koliki je planirani obim poljoprivredne djelatnosti u odnosu na ostale djelatnosti kojima se namjeravate baviti, te na kolike prihode računate na godišnjoj razini? Je li vam bitno hoćete li za financijske obveze odgovarati vlastitom privatnom imovinom ili ne? Imate li obvezu uplaćivanja temeljnog kapitala? Hoćete li postati obveznik fiskalizacije? Hoćete li postati obveznik HOK ili HPK članarine? Planirate li aplicirati na natječaje, poticaje i olakšice i koje? Namjeravate li provesti transfer vlasničkih prava odnosno prijenos nositelja OPG-a na drugog člana?

Postoji li najbolji organizacijski oblik za bavljenje poljoprivredom? Kratki odgovor je ne. Izbor pogodnog organizacijskog oblika će ovisiti o mnogim uvjetima iz prethodnog odjeljka. Ono što je sad evidentno za Hrvatsku jest da većina ljudi koji se namjeravaju baviti isključivo poljoprivredom i možda preradom primarnog proizvoda, radi jednostavnosti biraju otvoriti OPG. Isto tako, evidentno je da hrvatski OPG-ovi raspolažu s puno više poljoprivrednog zemljišta i stoke od hrvatskih poljoprivrednih obrta, što znači da se većina primarnih poljoprivrednika u ovakvom slučaju odlučuje za ovaj oblik. 

Treba dobro promisliti hoće li najveći dio posla i prihoda dolaziti od poljoprivrede ili od drugih vezanih djelatnosti. Npr. ako se netko misli baviti svinjogojstvom, ali i praviti svoje ćevape i burgere, te možda čak nuditi meso kroz vlastiti ugostiteljski objekt, onda je bolje da razmišlja o obrtu. Isto tako, ako će netko proizvoditi bilje za metle, a posao temeljiti na rukotvorinama od trske i drveta, možda čak preprodati neki tuđi suvenir i on treba razmišljati o obrtu. Čest je slučaj i da se osnuje OPG za npr. proizvodnju jabuka i soka, gospodarstvo nabavi pogone za preradu, ali onda članovi odluče nuditi uslužnu preradu drugim voćarima. I tada je potrebno registrirati obrt ili čak trgovačko društvo. Obrti registrirani za poljoprivredu u RH često nude u još većem obimu uslužne poljoprivredne radove, građevinske radove, servis mehanizacije, održavanje okućnica, proizvodnja stočne hrane, cestovni prijevoz, uzgoj šuma, posredovanje u trgovini i sl.

Zbog ovakvih i sličnih slučajeva, često je na istoj adresi registriran i OPG i poljoprivredni obrt, ali ne na istu osobu. Ako je poljoprivredna proizvodnja zastupljena u manjem obimu u odnosu na ostale nepoljoprivredne djelatnosti, dobro je otvoriti obrt, a ne OPG. Zakonodavstvo ide u pravcu poistovjećivanja pravno-gospodarskog funkcioniranja obrta i OPG-ova, s time da je RH priznala da bez obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nema niti hrvatskog sela.

Prepoznato je kao strateški važan oblik za održivost cijele RH, te posebno njenih ruralnih područja. Bez OPG-ova nema ostanka ljudi na selima, nema demografskog buđenja sela, nema domaće prehrambene sigurnosti odnosno neovisnosti, te nema očuvanja naših prirodnih poljoprivrednih resursa. A činimo li dovoljno za osobe koje se odlučuju baviti ovim strateški važnim zanimanjem? Sudeći prema statističkim pokazateljima o hrvatskoj poljoprivredi, odgovor je NE.