Pretraga tekstova
Općini Lupoglav iz Istarske županije isplaćeno je 911.661,61 kn za izgradnju sustava za pročišćavanje otpadnih voda
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 301 "Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture" u kojoj općine i gradovi mogu ostvariti do 100% povrata uloženih sredstava.
Općini Lupoglav iz Istarske županije isplaćeno je 911.661,61 kn za izgradnju sustava za pročišćavanje otpadnih voda te za kupnju opreme i strojeva, uključujući hardver i softer za sustav pročišćavanja otpadnih voda. Lokacija ulaganja je naselje Boljun gdje je za potrebe izgradnje uređaja za pročišćavanje i održavanje samog uređaja uređen postojeći lokalni put i izvedena odvodnja istog. Projekt direktno utječe na turistički razvoj kraja, poboljšanje uvjeta života i standarda življenja, zaštitu podzemnih voda od eventualnog onečišćenja te na privlačenje novih žitelja u Općinu Lupoglav.
Uz ovu isplatu, do sada je Agencija za plaćanja isplatila ukupno 335,95 milijuna kuna bespovratnih sredstava za 184 završena projekta. U prošloj godini isplaćeno je rekordnih 187,93 milijuna kuna za 113 završenih projekata, što čini 2013. godinu najuspješnijom godinom provedbe IPARD programa. Sveukupno je nakon 18 provedenih IPARD natječaja ugovoreno 348 projekata s ukupnim iznosom ulaganja od 1,25 milijardi kuna te iznosom potpore od 704,66 milijuna kuna.
Foto: freepik.com
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o akt... Više [+]
U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo
U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o aktualnostima i problematici u ribarskoj djelatnosti. Jedno od najstarijih i najdugovječnijih stručnih okupljanja u Hrvatskoj otvorio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić s državnim tajnikom Ivanom Matijevićem i brojnim suradnicima, uz predstavnike Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Instituta Ruđer Bošković, Fonda za zaštitu okoliša, FLAG mreže i drugih.
Rasprave su obuhvaćale aktualnosti u ribarstvu, prilike, izazove i prijetnje, financiranje iz EU fondova, inspekcijski nadzor, modernu oceanografiju, ali i neke vrlo posebne teme poput uloge rastilišta i dekarbonizacije malog priobalnog ribolova.
Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepan Nedoklan istaknuo je kako je more toplije i slanije, pojavljuju se nove invazivne vrste, prepoznatljive domaće vrste polako iščezavaju te se mijenja vrijeme njihova mrijesta. Naglasio je neizvjesnost ulova, česte vremenske neprilike i fizički zahtjevan posao kao dodatan razlog za nedostatak radne snage u ribarstvu koja pogađa hrvatsko gospodarstvo, ali i nedostatak mladih te sve veću starosnu dob hrvatskih ribara. Dodao je da su hrvatski ribari opterećeni velikom količinom propisa, administracije i nametnutom digitalizacijom, kao i ograničenim brojem povlastica i velikim troškovima za održavanje flote.
Ministar David Vlajčić najavio je u predstojećem trogodišnjem razdoblju ulaganja u ribarstvo vrijedna 64 milijuna eura, istaknuvši da su prvi put ikada planirana ovako visoka razina državnih potpora u sektoru ribarstva. Rekao je kako je rebalansom za ovu godinu za potpore u ribartsvu osigurano 12 milijuna eura umjesto planiranih 6,5 milijuna eura.
„Ovakva podrška je ključna u izazovima s kojima se nosi ribarstvo, kako bismo sačuvali i pomogli sve manjem broju ribara koji su čuvari tradicije i načina života uz more. Suradnja Uprave ribarstva i Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a je stalna, kontinuirana i kvalitetna, najavljena sredstva za trogodišnje razdoblje dokaz su tome. Ipak, problema je puno i inzistirat ćemo na pronalaženju rješenja kako bi ribarski posao bio lakši i isplativiji“, rekao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Susret ribara završava predstavljanjem zaključaka Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a za unapređenje ribarstva. Ribari HOK-a tako ponovno zahtijevaju bržu administrativnu obradu svih zahtjeva i isplatu mjera i potpora u ribarstvu. Potrebno je rasterećenje administrativnih obaveze u ribarskoj djelatnosti najviše zbog nametnute digitalizacije u obliku obaveze elektroničkog dostavljanja podataka. Očekuju smanjenje šteta uzrokovanih predacijom orade u školjkarstvu te traže brže rješavanje problema iskrcajnih mjesta za autorizirana plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru.
Pripremio: Tomislav Radić