Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta

Radoslav Bobanović, bivši načelnik poslijeratne Polače i osnivač Poljoprivredne zadruge “Masline i vino”, krenuo je nedavno u novi “boj“: pozvao je sumještane Polače na okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Projekt koji je zastao prije tri godine na državnoj razini vidi kao ključan za razvoj domaće poljoprivrede, konkurentnost i mogućnost da puno više ljudi živi od nje.

− U Polači i u drugim selima u kojima se provodi katastarska izmjera nastojao sam upozoriti ljude da razmisle o okrupnjavanju poljoprivrednih parcela. Ima situacija da su za jednu parcelu deseci ljudi upisani za uknjižbu. Svjetski su trendovi da se zemljište okrupnjava, jer rascjepkano između više vlasnika nije pogodno za obrađivanje, poskupljuje proizvodnju i ona više nije konkurentna. Takva je situacija i u Polači i na Šolti, u Dalmaciji, u čitavoj Hrvatskoj. Diobama obiteljskog naslijeđa i oporukama zemljište se često usitnjavalo na više članova obitelji, ili su na njega od davnina ostali upisani mnogi nasljednici kojih više nema među živima.

Na takvim je parcelama nemoguće organizirati proizvodnju, dobiti poticaje, učiniti bilo što. Okrupnjavanje je moguće provesti, i to na način da se rodbinski, prijateljski, iziđe jedan drugome u susret, pri čemu nema idealnih rješenja. Netko tko ima manju parcelu na jednome mjestu, prepusti je svojem rođaku koji će mu dati svoj manji dio na drugome mjestu gdje on ima veći komad zemlje. Za pravno rješenje okrupnjavanja potrebno je, prema svjetskim trendovima, proći od 12 do 15 koraka i tu se krije problem zbog brojnih administrativnih barijera kod nas − kaže Bobanović.

Male površine - veliki trošak

U Hrvatskoj je prosjek privatnih poljoprivrednih površina koje treba okrupniti od 3,5 hektara u Slavoniji do samo 1,5 hektara u Dalmaciji. Poseban su problem otočani, koji na desetak lokacija imaju po nekoliko maslina, a za manje od 10 ari (tisuću metara) zemljišta ne mogu se dobiti nikakvi poticaji iz programa poljoprivrednog i ruralnog razvoja. − Novim izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu nema puno mogućnosti administrativnih rješenja tih problema. Katastar i sud ne oslobađaju posebnih naknada one koji bi željeli provesti okrupnjavanja, kao što nije predviđeno ni participiranje troškova kod javnih bilježnika i odvjetnika pri sklapanju ugovora, ovjera i slično, a sve to dosta košta nekog malog poljoprivrednika koji ima možda četvrt hektara.

Znači, trebalo bi stvoriti administrativni aparat koji će poticati okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, a ne koji će ljude odvraćati od toga. Ne biste vjerovali, ali ljudi nisu skeptični prema okrupnjavanju i svjesni su da je to potrebno i dobro za njih i za druge. U Polači se već dogodilo nekoliko slučajeva da su se ljudi uspjeli dogovoriti i okrupniti svoje površine, međutim, sve je to još vrlo sporo. Parceliranje na manje površine, koju u svijetu zovu “bijela kuga poljoprivrede“, i dalje se događa svakom novom ostavinskom raspodjelom, a aktualni Zakon o zemljištu znači samo veliki trošak za ljude koji imaju male površine. Sada je, međutim, prilika da se to promijeni − ističe Bobanović.

Autor: MIŠEL KALAJŽIĆ

Foto: FreeFoto