Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Parlamentarni izbori
  • 13.04.2024. 10:30

Odlučnost i pravednost: Sustav poticaja mora se dekorumpirati, a stvorene kartele sankcionirati

Agroklub je na adrese stranaka i koalicijskih partnera uputio 15 pitanja za budućnost hrvatske poljoprivrede. Pred vama su odgovori stranke Odlučnost i pravednost.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
  • 440
  • 43
  • 0

Pred nama su Parlamentarni izbori koji će se prvi puta održati srijedom i to iduće, 17. travnja. Kao najveći regionalni poljoprivredni portal, a kako bismo našim čitateljima, proizvođačima hrane i žiteljima ruralnih prostora, predstavili programe koji se tiču budućnosti hrvatskog agrara i sela, Agroklub je na adrese deset stranaka i koalicijskih partnera uputio 15 pitanja za budućnost domaće poljoprivrede.

Pred vama su odgovori stranke Odlučnost i pravednost (OiP).

Poljoprivrednici kažu da je današnji administrativni sustav prekompleksan i nedovoljno učinkovit. Mislite li unaprijediti i pojednostavniti sustav potpora agraru, i kako? Treba li smanjiti stope sufinanciranja kod investicijskih projekata, a povećati broj potencijalnih korisnika?

Kao prvo, današnji sustav je neučinkovit i djelomično kaotičan, a potpore u agraru se provode na koruptan i neprihvatljiv način. Dakle, sustav poticaja mora se dekorumpirati, a preduvjet su promjene u Ministarstvu poljoprivrede i nadležnim agencijama.

Treba li uvesti tzv. capping, odnosno ograničiti maksimalni iznos potpora koje jedan poljoprivrednik može dobiti, da se tako više novca usmjeri u razvoj malih farmera?

Slijedom prvog pitanja, poznato je da u Hrvatskoj ima nekoliko poljoprivrednih "igrača“ koji putem različitih metoda stvaraju ovisne organizacije, a u biti stvarni vlasnici su jedne te iste osobe. Potpuno je jasno da je hrvatski interes pravična i efikasna potpora, kako velikim sustavima, tako srednjim i malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Osnivanje poljoprivredne banke

Poljoprivrednici traže ustrojavanje Uzajamnog fonda iz čijih sredstava bi se namirivali tržišni poremećaji, hoćete li podržati inicijativu (iz čega ju financirati)?

Po procjeni Europskog parlamenta u Hrvatskoj na korupciju godišnje ode 10.000.000.000 (milijardi!) EUR. Dakle, valja zaustaviti korupciju kao prioritet. OiP u kontekstu pitanja predlaže osnivanje poljoprivredne banke kao snažne poluge razvoja i otpornijeg sustava uzgoja i proizvodnje hrane. Za to već ima razrađen prijedlog. Za slučaj trzišnih poremećaja bi dobro bilo imati specifičan fond s jasnim uputama za rad.

Treba li Hrvatskoj modernizacija Zakona o nasljeđivanju, odnosno treba li zabraniti cjepkanje postojećih ekonomskih cjelina kada je nasljeđivanje OPG-ova u pitanju, a u cilju okrupnjavanja i veće konkurentnosti domaćeg agrara na dugi rok?

Da, Hrvatskoj treba novi zakon o nasljeđivanju. Također, država treba skrbiti za efikasnu primjenu postojećih zakona, što u konačnici automatski dovodi do tržišne ravnopravnosti, a efikasno tržište rješava drugi dio Vašeg pitanja.

Na adrese stranaka i koalicija poslali smo 15 pitanja o budućnosti hrvatske poljoprivrede

Imamo tisuće hektara nekadašnjih poljoprivrednih površina dana zaraslih u šikare i šume. Treba li uvesti porez na neobrađen zemljište? Odnosno na koji način mislite staviti iste u funkciju?

To da su hrvatska polja zarasla, a Hrvatska uvozi sve, od šljive do rajčice, od mlijeka do govedine, to je, naravno, najveća sramota današnje Hrvatske. Svatko tko je imalo informiran zna da je u pitanju teški oblik korupcije jer dosadašnje politike raspodjele državnog poljoprivrednog zemljišta uz konstatno mijenjanje zakonskih okvira nemaju veze sa zdravom logikom. Nijedan zakon, ukoliko nema efikasnu primjenu, ne može biti koristan za društvo.

Hoćete li i kada ukinuti plaćanje poreza na promet nekretnina kod zamjene poljoprivrednog zemljišta (po uzoru na komasaciju)?

Ovdje treba primijeniti razum i naći zlatnu sredinu.

Hrvatska je nepravedno razvijena 

Raste broj nenastanjenih i ruševnih objekata u brojnim općinama, pokazuju podatci DZS. Što planirate poduzeti po tom pitanju koje koči razvoj tih sredina?

Današnja Hrvatska se vodi načelom "vlak bez voznog reda“. Slavonci su, npr. krvlju obranili istok Hrvatske da bi danas bili primorani napuštati svoju djedovinu. Zaustavljajući korupciju i uspostavljajući efikasnu državnu upravu gospodrastvene aktivnosti će porasti, a hrvatsko selo će oživjeti jer će se vraćati ne samo nedavno raseljeni već i druge generacije raseljenih Hrvata. Hrvatska jednostavno ima ogromne potencijale koji nisu stavljeni u funkciju i to isključivo zbog bezakonja i korupcije.

Mislite li ponuditi stimulaciju mladim obiteljima koji dolaze živjeti na selo ili pak ostaju raditi na selu?

Apsolutno, i to takvu da će svakog razumnog potaknuti na razmišljanje da promijeni mjesto stanovanja. Naime, Hrvatska je iz gospodarstvene perspektive odlično "skrojena“ (vojno-obrambeno je pak izrazito "izazovno“ skrojena). Jer, živjeli vi u Iloku ili Petrinji, u Benkovcu ili Lapcu, na svim lokacijama dolazite brzo do regionalnih i velikih središta. Dakle, Hrvatska može ponuditi izrazito kvalitetan život na selu, a da pri tome imaju one pogodnosti koje pri tome daju velike sredine.

Bilježimo neravnomjeran razvoj Hrvatske. Od sredina koje razvijaju elitni turizam i bilježe odlične rezultate do onih koje ekonomski i demografski potpuno propadaju. Je li današnja Lijepa naša previše centralizirana, odnosno kada i kako mislite postići ujednačeniji razvoj?

Ne samo da je Hrvatska neravnomjerno razvijena, ona je pogotovo nepravedno razvijena. Jer, nemojmo se zanositi da stanovnici npr. Dubrovnika žive visokim standardom obzirom da žive u gradu koji je svjetski brend te ima izrazito visoke cijene, ali zaposlenici nemaju visoke plaće. Neravnomjeran razvoj je posljedica nesposobne politike, loše funkcionirajuće državne uprave i korupcije.

Nedvojbeno je da Hrvatsku treba razumno decentralizirati. Nema nikakve potrebe da policijska akademija bude u elitnom zagrebačkom naselju Maksimir, već treba biti npr. u Donjem Lapcu, a vojno učilište npr. u Vinkovcima, kao i da Ustavni sud, po primjeru Njemačke treba biti u Novom Vinodolskom. Dakle, potrebno je decentralizirati državne institucije kao i izboriti se da pojedine europske institucije imaju sjedište u Republici Hrvatskoj, jer, kao što je poznatu, Hrvatska je jedina članica EU u kojoj nije smještena nijedna europska institucija. Jer, Plenkoviću i Milanoviću je bitno da njihovi prijatelji imaju visoke europske plaće, a interes hrvatskih građana je njima potpuno nebitan.

Što mislite učiniti u cilju poboljšanja pozicije domaćeg proizvoda na tržištu?

Kao prvo, ono što treba napraviti jest sankcionirati kartele koji su stvoreni na hrvatskom tržištu. Dakle, nulta točka za hrvatske proizvođače jest smijeniti vodstvo Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Državnog inspektorata jer su u Hrvatskoj dopustili monopolističko udruživanje.

Pokrenuti vlastiti OPG znači biti izložen maltretiranju sustava

Kako planirate zaustaviti pad proizvodnje grožđa, naime, podatci govore da ostajemo bez vinograda, da svake godine izgubimo i 1.000 hektara nasada vinove loze?

Nered u ostalim segmentima koji su već spomenuti odražavaju se na sve segmente, pa i na vinogradarstvo u Hrvatskoj. Prostori su nam prazni, a mi gubimo nasade vinove loze. Što radi država? Što rade županije? Ništa. Jer, budimo u potpunosti otvoreni – ući u poduzetništvo ili pokrenuti vlastiti OPG znači biti izložen maltretiranju sustava. U hrvatskoj državnoj upravi poduzetnika, ugostitelja, poljoprivrednika se smatra sumnjivim. Umjesto da budu partneri i da im država pomaže, oni stalno moraju nešto dokazivati. Jednostavno, u Hrvatskoj uska skupina moćnika može sve, a običan čovjek u načelu ne može ništa.

Što planirate učiniti po pitanju niske samodostatnosti u proizvodnji mesa?

Prvo što treba napraviti jest suspendirati i procesuirati sadašnje manipulatore i uvoznike, a onda posljedično uspostavom razumne poticajne politike i svim već gore navedenim mjerama uspostaviti razumne tržišne odnose koji će rezultirati time da će Hrvatska dovoljno proizvoditi mesa za svoje potrebe, ali i postati izvoznik.

Možete li procijeniti koliko će poljoprivrednika biti u Hrvatskoj za 10 godina? Više ili manje no danas?

Kad "Odlučnost i pravednost“ dobije mandat učinit ćemo sve da se broj uzgajivača domaće hrane stabilizira iz sadašnjih katastrofalnih i neodržvih trendova. Selo organizirati u živo selo. Uravnoteženjem uvjeta za bavljenje poljoprivredom, s ključnim i prirodnim nositeljem, obiteljskim gospodarstvom, jačat će poljoprivrednici brojem i kvalitetom.

Ministarstvo uništavanja hrvatske poljoprivrede

Tko je vaš kandidat za funkciju ministra(cu) poljoprivrede, a tko su ključni stručnjaci, budući državni tajnici, ravnatelji, savjetnici?

Miroslav Kovač je naš kandidat za ministra poljoprivrede koji će po svom izboru izabrati svoje suradnike.

Kako ocjenjujete rad Ministarstva poljoprivrede u proteklom razdoblju?

Ministarstvo poljoprivrede spada u ona ministarstva koja najgore funkcioniraju. Kad uzmete visinu subvencija u zadnjih 10 godina koje se kreću oko 100 milijardi kuna s rezultatom da uvozimo sve, onda jedina ispravna ocjena rada jest da ga preimenujemo u Ministarstvo uništavanja hrvatske poljoprivrede.


Tagovi

Parlamentarni izbori Odlučnost i pravednost OiP 15 pitanja Budućnost poljoprivrede Izbori2024


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Prema svibanjskom izdanju biltena JRC MARS o praćenju usjeva u Europi, vremenski uvjeti tijekom promatranog razdoblja od 1. travnja do 18. svibnja bili su obilježeni velikim prostornim i vremenskim kontrastima, s različitim utjecajima na us... Više [+]