Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Poticaji
  • 24.09.2011.

Od 2014. poljoprivrednici još će teže do novca iz EU

Potpuno nepripremljeni prema visini poticaja po hektaru Hrvatska će u Uniji zauzeti 26 mjesto od 28 članica

  • 1.003
  • 52
  • 0

Dok hrvatska javnost pokušava odgonetnuti teško razumljive, napokon objavljene dokumente koje je Vlada RH potpisala s Europskom unijom, većina njezinih članica već naveliko okuplja timove lobista u Bruxellesu kojima je zadatak da se izbore za što bolje uvjete za svoju zemlju kada na snagu stupe nova pravila EU, odnosno zajednička poljoprivredna politika od 2014. do 2020. godine.

U to smo se i sami uvjerili nedavno za posjeta Češkoj i Poljskoj, gdje nam je rečeno da su relativno zadovoljni postojećim stanjem, te naveliko lobiraju da zadrže beneficije koje su dobili. Posebno su u tome agilni Poljaci koji su od EU najviše profitirali. Za razliku od njih naša se država, koja bi članica EU trebala postati 2013. godine, ne priprema, kako mnogi tvrde, ni za ono što je, za tu jednu godinu, ispregovarala bar što se tiče poljoprivrede. Ono što je poznato, a što je još proljetos objavilo i Ministarstvo poljoprivrede, jest to da će hrvatskoj poljoprivredi u EU biti na raspolaganju financijska omotnica od okvirno 800 milijuna eura na godišnjoj razini. Od toga 373 milijuna eura odnosi se na tzv. izravna plaćanja (poticaji) iz prvog stupa, a 352 milijuna eura EU komponente, plus 25 posto nacionalne komponente, odnosi se na potpore iz drugog stupa, koji je namijenjen ruralnom razvoju. Za sada je sigurno da će novac iz EU naši poljoprivrednici dobiti samo iz prvog stupa dok se za “izvlačenje” novca iz drugog stupa moraju sami pobrinuti, odnosno država koja bi trebala izraditi neku vrst strategije. No, od plana izvlačenja novca iz drugog stupa još ni traga ni glasa, bar ne onog službenog.

Odrekli se zemljišta

Potpore za ruralni razvoj moguće je dobiti isključivo na temelju projekata, za što se većina naših poljoprivrednika već pokazala nespremnim na SAPARD-u i IPARD-u povukavši dosad jako malo novca. Zato mnogi smatraju da hrvatsku poljoprivredu ulaskom u EU očekuju veliki problemi. Jedan od najvećih, smatra Stipan Bilić, poljoprivredni analitičar, jest to što se Hrvatska odrekla velikog dijela svoga teritorija. “Ako je točan podatak o prijavljenim poljoprivrednim površinama koji se spominje u javnosti, poticaji namijenjeni Hrvatskoj odnose se na samo 1.009.000 hektara. Na našu nesreću takav statistički podatak - koji je potpuno netočan - sami smo utvrdili i izmijenili ranije statističke podatke. Naime, Hrvatska je, prema posljednjoj geodetskoj izmjeri, imala približno 3,.200.000 hektara poljoprivrednih površina. Prema ovome mi smo svoje površine smanjili za dvije trećine, odnosno odustali smo od približno dva milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta koje neće biti obuhvaćeno zajedničkom poljoprivrednom politikom EU koju mi moramo provoditi. Odustali smo i od ZERP-a, odnosno od 2,5 milijuna hektara morskih površina za ribarenje, kaže Bilić.

Po hektaru samo 120 eura

Bilić navodi kako nama dodijeljeni poticaji nisu - kako se hvalimo, oko 380 eura/ha koji iznos možemo dostići za 10 godina, nego će to biti iznos od samo 120 eura/ha na ukupne poljoprivredne površine i tako ćemo imati poticaj po hektaru koji su nešto veći nego u Estoniji, a prema visini poticaja po hektaru zauzet ćemo 26. mjesto, od 28 članica EU. Ništa bolje o pitanju hrvatske poljoprivrede neće biti ni od 2014., tvrde oni koji su došli u posjed nacrta nove EU poljoprivredne politike. Kažu da je ona za hrvatsku poljoprivredu još gora od postojeće. Naime, u tih sedam godina bit će više novca za poljoprivredu, ali drukčije raspoređenih i za male poljoprivrednike teže dostupnih, jer će do više novca moći isključivo putem projekata. Prema našem izvoru bliskom resornom ministarstvu, EU pod pritiskom Svjetske trgovinske organizacije mora smanjiti izravna plaćanja poljoprivredi, te je stoga od 2014. u drugom stupu predviđeno više novca nego u prvom, ali je do njega teže doći. Posebice će tako biti malim hrvatskim poljoprivrednicima pod uvjetom da uopće prežive do ulaska u EU.

Smanjenje poticaja velikima

Jedna od novina koja će također stupiti na snagu od 2014. jest smanjivanje poticaja velikim farmerima. Za velike farme predviđeno je smanjivanje izravnih plaćanja. Tako će oni koji dobiju od 150.000 do 200.000 eura imati smanjenje od 20 posto, od 200.000 do 250.000 eura smanjenje je 40 posto, od 250.000 eura smanjenje je 70 posto, a od 300.000 eura smanjenje 100 posto.

Zanimanje - aktivni farmer

Nova poljoprivredna politika ima tri cilja - održiva proizvodnja hrane, održivo upravljanje prirodnim resursima i uravnotežen teritorijalni razvoj prema kojem bi se, kako se smatra, trebalo uravnotežiti iznose potpora između tzv. starih i novih članica. Od 2014. do 2020. za cijelu EU za prvi stup je predviđeno 317,2 milijarde eura, a za drugi 101,2 milijarde eura, odnosno ukupno 435,6 milijarde eura. Ono što mnogim našim poljoprivrednicima neće odgovarati jest uvođenje definicije aktivni farmer, što podrazumijeva da on mora biti zaposlen na svom imanju, kao i članovi njegove obitelji, ako za njega rade. Trenutačno u Hrvatskoj postoji pojam nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kojeg ništa ne obvezuje, a prima poticaje.

Autor: Zdenka RUPČIĆ


Tagovi

Poljoprivreda Poticaji Projekt Poljoprivredno zemljište Proizvodnja hrane

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nije lako do polja doći...