Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Snaga hrvatske hrane
  • 20.05.2015. 13:30

Od 2012. izgubljeno 9.000 radnih mjesta u agraru

Najteža situacija je u stočarstvu i mljekarstvu, složili su se sudionici konferencije Snaga hrvatske hrane.

Foto: depositphotos.com,
  • 471
  • 124
  • 0

Iako su se ulaskom u EU za hrvatsku poljoprivredu očekivali bolji dani, to se još nije dogodilo. U zadnje dvije godine, u sektoru agrara izgubljeno je čak devet tisuća radnih mjesta, uvoz konstantno raste, a poljoprivredna proizvodnja već dvije godine pada brže od BDP-a. Hrvatska je lani uvezla hrane u vrijednosti 3 milijarde dolara.

Očito je da hrvatska proizvodnja hrane, a posebno primarna poljoprivredna proizvodnja, pokazuje nekonkurentnost na zajedničkom tržištu. Sektor je neučinkovit s produktivnoću nižom i do 30% u odnosu na članice EU. Godinama se, kaku zaključili stručnjaci na konferenciji Snaga hrvatsk hrane, na političkim principima uvjetovalo povećanje poticaja i dodjela poljoprivrednog zemljišta, a nisu rješavani temeljni problemi.

Kako poboljšati agrarni sektor?

Rasprave oko poboljšanja agrarnog sektora vode u tri glavna smjera. To su podizanje efikasnosti i produktivnosti proizvodnje, unapređenje unutarnjeg i regionalnog tržišta, te podupiranje manjih poljoprivrednika te malih i srednjih poduzetnika za snažnije uključivanje u lanac vrijednosti u proizvodnji hrane.

Od gubitka tržišta CEFTA i ulaska u Europsku uniju te otvaranja granica, do ruskog embarga i ukidanja kvota za mlijeko. Sve je to negativno utjecalo na situaciju u hrvatskoj poljoprivredi koja je pritom propustila priliku da se prilagodi novim tržišnim uvjetima u predpristupnom razdoblju. Najteža situacija je, kako su zaključili na konferenciji Snaga hrvatske hrane - u stočarstvu i mljekarstvu.

Uvozimo mliječne prerađevine iz Europe

U 2014. godini ostvarena je najveća negativna izvozno uvozna bilanca mlijeka. Uvoz mliječnih proizvoda kontinuirano raste, posebice u godinama nakon ulaska u članstvo EU, dok izvoz, ali i proizvodnja bilježe pad.

Europa 70% proizvedenog mlijeka daje u prerađevine, izvozi i vrlo dobro na njima zarađuje, a tek 30% ostavlja za mlijeko za piće, a u nas je pak obrnuto. Najjeftinije je proizvesti mlijeko za piće, a prerađevine su te koje daju veću dobit, kažu u mljekarskim organizacijama.

Broj proizvođača mlijeka jest pao ispod 10.000, no smanjenje njihove proizvodnje nadomještaju veliki sustavi.

Prodaja mlijeka za piće je najlakša jer nema troškova prerade, no i dobit je onda znatno manja, gotovo neisplativa. Mnogi razlog traže i u tome što znatno više sireva dolazi u RH, pa prerađivači na tržište plasiraju više mlijeka za piće. Upravo se njega najmanje uvozi, a više se uvoze prerađevine. Tako plaćamo tuđu dodanu vrijednost, a svoju ne iskorištavamo.

Veliki sustavi drže statistiku dok mali propadaju

U usporedbi s Mađarskom, hrvatska krava godišnje daje oko 4.500 litara mlijeka, dok ona mađarska oko 7.000 litara. U toj zemlji je 255.000 muznih krava, a u nas mnogo manje, tek 159.000. Rezultat toga viša je otkupna cijena sirovog mlijeka u nas - 0,34 eura po litri, dok je u Mađarskoj 0,28 eura/l.

S najnovijim podacima o proizvodnji mlijeka izašao je i Državni zavod za statistiku, a među kojima najviše boli to da je u odnosu na prosjek 2014. proizvodnja mlijeka za piće porasla čak za petinu, za 21%, a da je ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka u ožujku 2015. u odnosu na ožujak 2014. manja za 4,4%, dok je u usporedbi s prosjekom za 2014. veća za 3,7%.

Prosječna neto plaća u sektoru poljoprivrede je pak na 70% prosjeka RH. Pokrivenost uvoza izvozom lani je iznosila 57,6%, a negativni saldo u robnoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bio je 981,9 milijuna eura. Velik dio proizvođača još uvijek je okovan obvezama prema organizatorima proizvodnje koji kreditiraju njihovu proizvodnju, što znači da ne mogu samostalno raspolagati svojim usjevima.

Foto: depositphotos.com, @ChiccoDodiFC


Tagovi

Otkupna cijena Statistika Izvozna bilanca Mlijeko Proizvodnja mlijeka DZS Snaga hrvatske hrane Prerađevine Radna mjesta Poljorpivreda Efikasnost Nekonkurentnost Tržište CEFTA BDP


Autorica

Ivana Nađ

Više [+]

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Pšenica k'o na Markovo, repica skoro pa ocvala, zemlja suha, Sunce upeklo...
Što li će biti od ove godine.