Očekivani urod pšenice 800.000 tona

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja procjenjuje da će ovogodišnji urod pšenice u Hrvatskoj iznositi oko 800.000 tona, a urod uljane repice procjenjuje na 75.000 tona.

Sa zasijanih 200.000 hektara očekuje se prosječni prinos pšenice od četiri tone po hektaru, što je ispod godišnjeg prosjeka. Pod uljanom repicom zasijanih je 29.000 hektara, a očekuje se prinos od 2,6 tone po hektaru.

Iz Ministarstva navode i kako prve procjene, uslijed dužeg sušnog razdoblja, ukazuju na smanjenje prinosa pšenice za 20 do 30 posto te smanjenje kvalitete pšenice u odnosu na prošlu godinu koja je bila izuzetno dobra.

Navode da zalihe pšenica u silosima iznose 150.000 tona. Stanje zaliha nakon žetve procjenjuju na oko 850.000 tona.
Kako se godišnja potrošnja pšenice u Hrvatskoj kreće između 550 i 600.000 tona, odnosno 30.000 tona mjesečno.

U Ministarstvu poljoprivrede procjenjuju da će tržni višak, bez prijelaznih zaliha i sjemenske pšenice, do žetve 2010. godine iznositi 200.000 tona.

U pogledu cijene, navode iz Ministarstva, posljednjih je mjeseci uočen uzlazni trend i nešto veća potražnja na domaćem i inotržištu, uz naznaku rasta cijena na referentnim burzama za isporuke u kolovozu.
Podsjetimo, otkupna cijena pšenice je lani bila jednu kunu po kilogramu standarde kvalitete.
No, proizvođači će ove godine zasigurno tražiti veću otkupnu cijenu, te se pozivaju na osjetno veće troškove proizvodnje, ali i štete od suše koje su uzele danak na jesenskim usjevima.

Dodaju i da su za žetvu spremni svi potrebni skladišni kapaciteti te osigurani tehnički uvjeti prijema u silose tijekom žetve.
Inače, sredinom lipnja, uoči žetve ranih sorti pšenice, sastati će se i Povjerenstvo za žitarice Ministarstva poljoprivrede. Otkupna cijena je prepuštena tržištu, odnosno ponudi i potražnji.
Ministarstvo poljoprivrede ističe i da je u cilju pomoći financiranja ovogodišnje žetve u Vladinu proceduru uputilo prijedlog zakona o skladišnici, a kojim bi se osigurala zakonska podloga za uvođenje sustava zaloga roba, kao podloge za financiranje zaliha od strane banaka.

Naime, domaća mlinarsko-pekaraska industrija, pritisnuta stotinama milijuna kuna duga, ne može ući u otkup pšenice. To znači da se proizvođači prepušteni sami snalaze, a to znači da jednogodišnji urod moraju prepustiti raznim organizatorima otkupa.

Uz to, Agrokor i Podravka, veliki otkupljivači, otkupljuju pšenicu za svoje potrebe. No, još je rano za otkrivanje otkupne cijene, koja će ove godine teško biti veća od jedne kune.

U uvođenju ukupnog sustava uključit će se Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) te se očekuje potpisivanje memoranduma o suradnji na tom području, najavljuju iz Ministarstva poljoprivrede.

Autor: Marinko Petković