Obradiva zemlja gubi bitku sa šikarom

Prije šest mjeseci uveden je Arkod sustav identifikacije zemljišnih parcela, a riječ je o snimanju svih parcela iz zraka i njihovo spremanje u digitalnom obliku. Sustav u prvom redu treba suzbiti zlouoporabu poljoprivrednih poticaja,ali je istovremeno otkrio zabrinjavajući pad broja obrađenih hektara na području Bjelovarsko - bilogorske županije. Crne najave, da hrvatsko selo polako propada i da ljudi iz njega sve više odlaze time su potvrđene, jer ARKDOV-u digitalnom oku ne može izbjeći niti jedna obrađena parcela. Nakon što je snimljeno šezdeset posto obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Bjelovarsko - bilogorskoj županiji, postalo je jasno da obradiva zemlja gubi bitku sa šikarom.

Šikara guta obradive površine

- Tamo gdje je bilo, ili još je, državno poljoprivredno zemljište, što znači i uređene parcele u svakom smislu, polja su obrađena i tu nema rupa na karti. No postoje značajni dijelovi u općinama koji se evidentno zapušteni. Posebice tamo gdje je su većinska staračka domaćinstva, te one parcele koje su nešto dalje od samih kuća.Tu raste šikara i nema naznaka da bi se ta zemlja mogla ponovo obrađivati. Događa se paradoksalna situacija da su ljudi nekad krčili šume da bi dobili obradivu zemlju, a sad šuma uzima tu istu zemlju natrag - upozorava Josip Komljenović iz bjelovarske Poljoprivredno - savjetodavne službe, jedne od tri državne agencije koje se bave unosom podataka u ARKOD sustav.

Veliko Trojstvo, Berek , Šandrovac, neke su od općina koja se muče s tim problemima. Osim velikog broja staračkih domaćinstava, te mnogima neisplative poljoprivredne proizvodnje, dodatni su problem i divlje svinje, koje uzrokuju sve više štete na usjevima i stoga seljaci dižu ruke i odustaju od proizvodnje.

Elitna lovišta

- ARKOD je pokazao da na području katastarske Općine Šandrovac petina obradive zemlje leži zapuštena što je porazan podatak. Ono što je najlošije u cijeloj priči je očekivana sudbina tog zemljišta na kojem će teško ponovo rasti pšenica, ili kukuruz .Ne znamo u što će se i kako prevesti u papirima, no vjerojatno ćemo ga morati proglasiti šumskim područjem - tvrdi načelnik Josip Dekalić.
A od šume do novog, naravno privatnog lovišta, tek je mali korak. Hrvatska već godinama ne proizvodi dovoljno hrane za svoje potrebe, a i kako bi kad se u priobalju sve više grade golf tereni, a na kontinentu elitna lovišta, odnosno igrališta za manjinu s najdubljim džepovima. A većina i dalje jede meso, voće i povrće upitne kakvoće uvezeno tko zna od kuda i s nepoznatim rokom trajanja.

Autor: D. Vitanović