Objavljena studija o stanju tla nakon požara odlagališta plastičnog otpada u Osijeku

U kakvom je stanju poljoprivredno tlo dvije godine nakon velikog požara koji je 3. listopada 2023. izbio na prostoru tvrtke za preradu i skladištenje plastike "Drava International“ u osječkom naselju Brijest?

Odgovor na to daje opširna studija "Evaluacija kvalitete poljoprivrednog tla i povezanih rizika za ljudsko zdravlje nakon incidenata s požarima plastike" (Evaluation of Agricultural Soil Quality and Associated Human Health Risks Following Plastic Fire Incidents) koju su proveli Agronomski fakultet iz Zagreba i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) odnosno stručnjaci izv. prof. dr. sc. Aleksandra Perčin, Hrvoje Hefer, prof. dr. sc. Željka Zgorelec, dr. sc. Marija Galić, dr. sc. Daniel Rašić i prof. dr. sc. Ivica Kisić.

Nema promjene sadržaja teških metala

Prema istoj, istraživanjem se došlo do zaključka da požar na otvorenom prostoru odlagališta plastičnog otpada nije rezultirao značajnim povećanjem koncentracija analiziranih organskih onečišćujućih tvari, uključujući zbroj policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH), dioksina i perfluoroalkilnih tvari (PFAS).

Nadalje, u usporedbi s kvalitetom prije požara, kvaliteta istraživanog poljoprivrednog tla ostala je nepromijenjena u smislu sadržaja teških metala (Cr, Co, Ni, Cu, Zn, As, Pb).

Napominju pritom da s obzirom na sve veću izgradnju u tom području te orijentaciju regije na poljoprivrednu proizvodnju, pčelarstvo, vinogradarstvo i stočarstvo, nalazi procjene zdravstvenog rizika posebno su relevantni.

"Rezultati ukazuju na prihvatljivu razinu rizika od raka, što podupire zaključak da požar nije predstavljao značajnu dugoročnu prijetnju ljudskom zdravlju ili kvaliteti tla", stoji u studiji.

Studija važna i izvan lokalnog konteksta

Autori naglašavaju i da se šire implikacije ovog istraživanja protežu izvan lokalnog konteksta. Prvo, rezultati ističu otpornost poljoprivrednih tala na kratkotrajnu izloženost nusproduktima izgaranja plastike, što sugerira da hitna sanacija velikih razmjera možda neće biti potrebna kada su uvjeti raspršivanja ograničeni.

Drugo, studija naglašava važnost integriranja protokola brzog praćenja tla u planove za hitne slučajeve, jer se čak i onečišćenje niske razine može akumulirati tijekom vremena s ponovljenim incidentima.

Treće, s obzirom na globalni porast plastičnog otpada i učestalost nekontroliranih požara, ovi nalazi pružaju referentni okvir za procjenu kvalitete tla i zdravstvenih rizika u sličnim scenarijima.

Bili su spremni za berbu i sjetvu povrća - poljoprivrednici iz osječkog kraja ne znaju što činiti

Konačno, preventivne strategije, poput strožih propisa o gospodarenju otpadom, programa osvješćivanja zajednice i planova za nepredviđene situacije za brzu sanaciju, uključujući fitoremedijaciju što je ekološki prihvatljiv tehnološki postupak koji koristi biljke za razgradnju, asimilaciju, metabolizam ili detoksifikaciju različitih onečišćivača okoliša te primjenu biougljena - ključne su za zaštitu poljoprivredne održivosti i javnog zdravlja.

Cjelovitu studiju možete pročitati u dokumentu ispod teksta.