Pretraga tekstova
BRANITELJI, PROIZVOĐAČI JAGODA, NEGIRAJU NAVODE OBITELJI KOLAR
Ovakve su jagode mogli sada ubirati i Željko i Magdolna samo da su bili malo strpljiviji, poručuju supružnicima Kolar članovi Zadruge branitelja “Domovina” reagirajući na njihove objede da su nasjeli na priču Branka Stefanovića, poslovnog savjetnika i finacijskog direktora “Domovine”, te u rujnu prošle godine potpisali ugovor o proizvodnji jagoda, a da od jagoda nisu do danas vidjeli ni “j”, te da su zbog ishođenog kredita u financijskoj blokadi.
“Pokušali su diskreditirati dobar projekt kako bi opravdali vlastitu nesposobnost - navodi Nedjeljko Bezmarević, upravitelj Zadruge. Uz prozvanog Stefanovića, svoje argumente potkrjepljuju dokumentima iz kojih je vidljivo da novac nije plaćen zadruzi, nego izravno izvođačima radova. Kolarevi su, pokazuju, iskoristili pravo povrata poreza iz avansnog iznosa banke, a da prethodno nisu ispunili obvezu plaćanja PDV-a. Također, dokumentiraju kako nisu imali primjedbi na gradnju plastenika, a osiguranje za usjeve nije realizirano, jer ga u konačnici nisu niti dobili. Zadrugar Đuro Varganović istog je dana potpisao ugovor kada i Kolarevi i kaže kako su zajedno prolazili sve dobro i loše, do trenutka kada, zbog njemu nepoznatih razloga, Kolar u srpnju odbija primiti supstrat za sadnju i tada je zapravo bilo jasno kako njegova ideja nije bila sadnja jagoda.
Od 21 potpisnika ugovora, njih pet odlučilo se raskinuti ugovor, no jedino se Kolar odlučio slučaj nazvati prijevarom.
- Ja i dalje vjerujem da je Kolar ušao u projekt bez loše namjere, ali jednostavno ne mogu dozvoliti da me se proziva za prijevaru - rekao nam je prozvani Stefanović. Simptomatično ili ne, ali svih pet proizvođača odlučilo se, u otuđenim, plastenicma započeti proizvodnju (upitnu) krastavaca. Kod Varganovića i 15 ostalih strpljivih branitelja ovih dana dozrijevaju jagode, jedine koje sada rode na tlu Europe, i čiju su cjelokupnu proizvodnju već otkupili domaći robni lanci. D. Kuštro
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.