Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • HAPIH
  • 29.11.2023. 09:00
  • Osječko-baranjska, Osijek

Obilježeno 25 godina Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo: Gdje je Hrvatska u odnosu na EU?

Svečano je bilo u Osijeku prilikom obilježavanja srebrne obljetnice rada Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo. No, hrvatska priča o sjemenu seže u daleku povijest. Gdje je ono danas?

Foto: Maja Celing Celić
  • 373
  • 60
  • 0

"Republika Hrvatska ima odlične uvjete za proizvodnju sjemena što je jedan od preduvjeta za postizanje njegove dobre kvalitete, a domaće dorade sjemena ne zaostaju za onima u Europskoj uniji. Ne zaboravimo i kako se sjemenska proizvodnja ubraja među najprofitabilnije djelatnosti u poljoprivredi", izjavila je ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), doc.dr.sc. Darja Sokolić na obilježavanju 25 godina Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo, a koje je jučer, 28. studenog održano u Osijeku. 

Knez Trpimir i bolje sjeme 

Sokolić je iznijela vrlo zanimljive podatke o tome kako hrvatska priča o sjemenu seže u daleku povijest. Naime, prvi pisani zapisi govore kako je prvo pokušalište takozvanog boljeg sjemena osnovao 848. godine, dakle prije 1175 godina, hrvatski knez Trpimir u benediktinskom samostanu u Rižnicama kod Solina. Kada je oplemenjivanjem stvorena prva sorta početkom 19. stoljeća, utvrđeni su protokoli i standardi koje su propisale neke zapadne europske zemlje. 

Nadalje saznajemo da prije 155 godina dolazi do prvih službenih opisnih sortnih pokusa u Hrvatskoj, a do prvog hrvatskog propisa o sjemenu prije 140 godina. Početak suvremenog oplemenjivanja bilja i sjemenarstva veže se uz 1893. godinu, kada je osnovana 1. postaja za istraživanje sjemena. Upravo su tu oplemenjivanjem nastale prve hrvatske sorte pšenice i kukuruza koje su se uzgajale na većim površinama.

Do 1998. godine Ministarstvo poljoprivrede nadziralo je pitanja vezana uz priznavanje sorata, a sjemensku proizvodnju i izdavanje certifikata te stavljanje na tržište obavljao je veći broj institucija i poslovnih subjekata, proizvođača sjemena.

"S ciljem omogućavanja jednakog pristupa priznavanju, proizvodnji i certificiranju sjemena, koji nije bio moguć dotadašnjom organizacijom tržišta, a po uzoru na veliki broj zapadnih zemalja, Vlada RH 1998. godine osniva Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku, kao nacionalno ovlašteno tijelo za provedbu svih poslova na području sjemenarstva, rasadničarstva i priznavanja sorti poljoprivrednog bilja", podsjetila je Sokolić istaknuvši kako je kvalitetno sjeme jedan od glavnih faktora postizanja sigurnih i visokih prinosa kod svih kultiviranih bilja, a sjemenarstvo danas predstavlja osnovu poljoprivredne proizvodnje jer je prva karika u lancu proizvodnje i opskrbe hranom. 

Sjemenska proizvodnja ubraja se među najprofitabilnije djelatnosti u poljoprivredi, podsjetila je Sokolić

"Sjemenarstvo je kruna oplemenjivačkog rada i ono stvara veću dodanu vrijednost proizvoda, zapošljava veliki broj radne snage s ruralnog područja i osigurava sigurnost i prehrambeni suverenitet", dodala je ona naglasivši kako se komercijalno svjetsko tržište sjemena procjenjuje na oko 42 milijarde američkih dolara, a vrijednost međunarodne trgovine sjemena procjenjuje se na oko 10 milijardi američkih dolara ( 1,2 mlrd. kg).

"Imajući sve ovo na umu, važnost postojanja kontinuiteta rada Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo kao nacionalnog ovlaštenog tijela koje provodi čitav niz mjera i aktivnosti u područja sjemenarstva, rasadničarstva i priznavanja sorti poljoprivrednog bilja u Republici Hrvatskoj od iznimnog je značaja", zaključila je uz dobrodošlicu svim nazočnima. 

Stručna podrška i korektivan faktor Ministarstvu poljoprivrede

Njima se obratio i predstavnik Ministarstva poljoprivrede, načelnik Sektora fitosanitarne politike u Upravi za poljoprivredno zemljište, pri Ministarstvu pojloprivrede, Ivica Delić koji je prenio čestitke ministrice Marije Vučković te ju ispričao jer je bila spriječena prisustvovati ovom događaju. 

"Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo je dijete Ministarstva poljoprivrede, institucija s kojom imamo jako dobru suradnju i stručnu znanstvenu podršku. Suradnja je najočitija u proizvodnji sjemena žitarica u kojoj smo samodostatni, a s druge strane imamo proizvodnju voćnih sadnica i vinove loze gdje zadovoljavamo hrvatske potrebe", istaknuo je Delić dodajući kako je rad Centra jedan od zdravijih grana u koje Ministarstvo ulaže ogromne napore da može zadovoljiti hrvatske potrebe, a što je posebno važno u doba geopolitičkih kriza i promjena na tržištu. 

Delić je istaknuo dobru suradnju

Kao poseban dio rada ove institucije istaknuo je sustav kontrole GMO i ispitivanje kvalitete sjemena. "Ono što vam želim je da nastavimo raditi u ovakvoj sinergiji i da nam i dalje budete značajna stručna podrška, ali i korektivan faktor kada je to potrebno", zaključio je. 

Kontinuirani rast proizvodnje

Čelni čovjek Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo u HAPIH-u, dr.sc. Goran Jukić proveo je prisutne kroz povijest razvoja sjemenarstva u Hrvatskoj, ali i same početke ove institucije koja je godinama djelovala pod nazivom Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, a prema komentarima većine prisutnih, taj bi se naziv mogao i vratiti. Uspoređujući vrijeme od prije 25 godina i danas, imao se čime pohvaliti. 

Naime, u tom je vremenu ukupno priznato 7.274 sorte od kojih mnoge više nisu u upotrebi, ali se neke i dalje čuvaju u banci biljnih gena. "Danas imamo 67 zaštićenih sorata žitarica od čega je 32 ozime pšenice, 23 ozimog i četiri jarog ječma, dvije pšeno raži, a njih sedam, osam su u postupku dodjeljivanja zaštićenog prava."

Otkrio je kako se četiri petine cijele sjemenske proizvodnje odvija u pet slavonskih županija, a u Osječko-baranjskoj trećina. Također, da površine pod sjemenskom proizvodnjom u Europskoj uniji iznose 2.025.630 ha te da je njihov pad uočen u velikoj većini zemalja EU, ali ne i Hrvatskoj. Naime, uz našu zemlju koja jedina bilježi kontinuitet rasta od 4 posto, a u odnosu na 2017. čak 44 posto, rast je zabilježen i u Cipru (+7%), Danskoj (+5%) i Švedskoj (+2%).

U odnosu na države članice, Hrvatska je treća po proizvodnji soje, peta po proizvodnji tritikala, šesta u ozimom ječmu, sedma lucerne te grahorica, osma u ozimoj pšenici te jedanaesta u proizvodnji kukuruza. 

Sjemenarstvo Hrvatske su četiri najvažnije kulture 

"Kada se pita, što je sjemenarstvo Hrvatske, to su pšenica, ječam, soja, kukuruz, četiri najznačajnije kulture. Kada bi se sve posijalo, činile bi 70 posto ukupne merkantilne proizvodnje. Zbog toga je naše sjemenarstvo jako bitno, a što se pokazalo posebno važnim u vrijeme korona krize kada su se države zatvorile, a nama postavljano pitanje - ima li sjemena. Ima ga, tada je svaki hektar hrvatske zemlje bio posijan hrvatskim sjemenom", naglasio je Jukić uz zaključak da je novac uložen oplemenjivanje, sjemenarstvo i rasadničarstvo, najbolje uložen novac u poljoprivredi. 

Jukić je iznio zanimljive brojke

Prisutnima su se obratili i rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, profesor doktor Vlado Guberac, zamjenica gradonačelnika Jasenka Crnković te župan Osječko-baranjske županije Mato Lukić. 

Dodijeljena priznanja u pet kategorija

Povodom obilježavanja 25 godina Centra dodijeljena su i brojna priznanja udrugama i pojedincima, u pet kategorija - za kontinuiranu podršku razvoju sjemenarstva i rasadničarstva u RH; uspješnu znanstveno - istraživačku suradnju; oplemenjivački rad, proizvodnju i stavljanje sjemena na tržište; proizvodnju i stavljanje na tržište reprodukcijskog materijala te poseban doprinos razvoju sjemenarstva i rasadničarstva u Hrvatskoj gdje se posebno istaknuo umirovljeni magistar znanosti Ivan Đurkić koji je zaslužan za osnutak i ustroj nekadašnjeg Zavoda.

"Ovo mi priznanje znači puno jer kada dođete u neke godine i kada vas sjećanje odvede u proteklo vrijeme, pitate se, jeste li ga proveli dobro, jeste li mogli bolje ili ga uopće niste dobro proveli. No, ovo priznanje koje mi vi dodjeljujete je vaša ocjena i potvrda da vrijeme koje sam proveo u Zavodu i sjemenarstvu bilo dobro", zaključio je Đurkić koji se i našalio. 

Ivan Đurkić zaslužan je za osnutak i ustroj nekadašnjeg Zavoda

"Mnogi su vam zaželjeli još 25 godina i obljetnicu od 50. Ja vam također puno čestitam i želim isto, ali nemojte me zvati, bojim se da ću biti slabo pokretljiv, sa štapom i bit će mi teško doći", nasmijao je Đurkić prisutne koji su ga nagradili velikim pljeskom. 


Fotoprilog


Tagovi

HAPIH Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatsko sjeme Oplemenjivački rad Darja Sokolić Ivica Delić Goran Jukić Ivan Đurkić Osijek Rasadničarstvo


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zamislite da ujutro nađete nekog kako spava u šatoru na Vašem imanju, što biste napravili? To je naime sasvim normalna pojava i pravno formulirana radnja u nekim zemljama Europe. Ne znam koliko je precizna, ali ova karta pokazuje zemlje gdj... Više [+]