Pretraga tekstova
S milijun vrsta koje su suočene s izumiranjem, nikada nije bilo važnije fokusirati se na biološku raznolikost - temelj koji spaja život na kopnu i vodama..
Hrana koju jedemo, zrak koji udišemo, voda koju pijemo, ali i klima zbog koje i živimo na ovome planetu - postoji zahvaljujući prirodi. Požari koji su prošle godine zahvatili Australiju, Sjevernu Ameriku i Brazil, ogromne najezde skakavaca u Africi, ali i pandemija SARS-CoV-2 koja se proširila po cijelom svijetu, pokazatelji su nam da s majkom prirodom više i nismo u tako dobrim odnosim.
Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. lipnja na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP). Svake godine odabire se jedna zemlja domaćin, a ove godine je to Kolumbija.
S milijun vrsta koje su suočene s izumiranjem, nikada nije bilo važnije fokusirati se na biološku raznolikost, a to su očito prepoznali i organizatori koji su je ove godine uzeli kao temu.
Ona je toliko važna da je Europska komisija nedavno donijela i sveobuhvatnu strategiju za bioraznolikost, čiji je cilj vratiti prirodu u naše živote.
EK predlaže: 50% manje pesticida, 20% gnojiva, ali i poticaji za eko proizvodnju?
Biološka raznolikost je temelj i spaja život na kopnu i vodama. Utječe na svaki aspekt ljudskoga zdravlja, znanstvena i prirodna otkrića kao i na klimatske promjene. Ljudski, odnosno mogli bismo ih nazvati i neljudski postupci, poput bezrazložnog ubijanja životinja, uništavanja biljaka krčenjem i spaljivanjem, direktno utječu na čitav životni sustav koji na koncu može imati brojne negativne posljedice koje smo, nažalost već svi osjetili.
Od trenutka kada je koronavirus stopirao čovječanstvo, naša planeta je prodisala. Nemoguće je ne primijetiti pozitivan utjecaj koji je ovaj neprijatelj čovjeku ostavio na okoliš. Iako smo mi, ljudi, u ovakvim trenucima fokusirani isključivo na vlastiti opstanak, istraživanja i činjenice koje su iz ovoga proizašle, pokazuju da je Covid-19 donio samo pozitivne promjene za planetu i životinje te biljke na njoj.
Prvi veliki dokaz je Kina koja slovi za jednu od najzagađenijih zemalja na svijetu. U gradovima poput Hong Konga i Pekinga nije se moglo normalno disati, a sada je nebo vedro i plavo, bez smoga i oblaka, a zrak je čist. I druge zemlje poput Španjolske i Italije su zabilježile znatno manje zagađenje zraka, dok su inače mutni venecijanski kanali sada bistri, ispunjeni ribama i pokazuju svu svoju ljepotu i raskoš.
50 godina Dana planeta Zemlje - klimatske promjene u fokusu 2020. godine
Zato i ako ovo sve s pandemijom brzo prođe nemojte zaboraviti na prirodu i okoliš. Vozite bicikl, hodajte, reciklirajte otpad, smanjite potrošnju hrane, odjeće, koristite platnene vrećice, posadite drvo! Samo tako ćemo uspjeti očuvati okoliš, a i ono najvažnije - bioraznolikost.
Tagovi
Okoliš Svjetski dan Zaštita Bioraznolikost Koronavirus Životinje Biljke
Autorica
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !
Đuro Japaric
prije 5 godina
Ovo se ne odnosi na Hrvatsku , jer Hrvati iseljavaju , a više stotina tisuća ha poljoprivrednog zemljišta je u šikarama i korovu ! Još da lopovski političari ne daju novce za neobrađenu zemlju zvanu ugar , stvari bi bile još bolje !