DR. Draženka Gutzmirtl, pročelnica Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu Osječko - baranjske županije: Seljaci moraju više “raditi” glavom
Poljoprivreda više nije romantična tradicija idiličnog života na selu, već je to suvremena djelatnost, prije svega poduzetnička i menadžerska, koja nosi i prateće rizike. Selo je zajednica sa specifičnim načinom života i tradicijom, no mora se uklapati u trendove, prilagođavati situacijama i promjenama, pa i recesiji, veli dr. Draženka Gutzmirtl, pročelnica Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu - područnu službu Osječko-baranjske županije (HZPSS).
Slaže se da je napredak vidljiv, jer ima mnogo uspješnih poljoprivrednih gospodarstava, ali i mnogo problema koje treba riješiti, a kao jedan od većih jest nedostatak edukacije.
Dr. Gutzmirtl napominje da su prošla vremena teškog fizičkog rada na selu, jer kroz modernizaciju poljoprivredne proizvodnje seljaci više ne moraju toliko raditi fizički, koliko moraju raditi i misliti glavom, što između ostalog uključuje i edukaciju.
- Provedbu državnih programa koje za cilj imaju razvoj i povećanje proizvodnje nije pratila i s naše strane željena edukacija poljoprivrednika. U Austriji, primjerice, farmer prije negoli se upusti u neku proizvodnju, investiciju i podizanje kredita, mora proći od tri do šest mjeseci edukacije. Edukacija je vrlo bitna, jer seljak mora poznavati tehnologiju proizvodnje, donositi ispravne poslovne odluke, prilagođavati se situacijama, poštovati načela dobre poljoprivredne prakse, zaštite okoliša i slično, kaže dr. Gutzmirtl.
Prema mišljenju dr. Gutzmirtl, hrvatski će farmeri biti konkurentni tek kad otplate kredite, a budući da su mnogi zbog prevelikih kreditnih zaduženja došli u nezavidnu situaciju, Savjetodavna poljoprivredna služba stavila si je u zadatak načiniti kalkulacije proizvodnje određenih poljoprivrednih proizvoda. Od 100 novih farmi muznih krava u Osječko-baranjskoj županiji za sada su dvije u velikim problemima, jer ne funkcioniraju prema pravilima struke. Dr. Gutzmirtl navodi da je inače najviše problema kod onih koji su prije imali manji broj krava (4 do 5 krava) i tradicionalno su se bavili proizvodnjom mlijeka, a sad se ne snalaze u proizvodnji koja je veća, s 50 ili 100 krava.
- Vrlo je teško danas izračunati cijenu koštanja pojedinog poljoprivrednog proizvoda, primjerice mlijeka, jer svako gospodarstvo ima različitu tehnologiju hranidbe muznih krava. Na cijenu mlijeka utjecaj ima i kvaliteta hrane, poznavanje fiziologije životinja i slično. Neki ne shvaćaju da moraju odvojiti krave po tehnološkim fazama, krave u suhostaju od krava koje su u mlječnosti i slično, kaže dr. Gutzmirtl.
Iz rezultata kalkulacija HZPSS-a je vidljivo kaže dr. Gutzmirtl, da farme od 50 muznih krava ne trpe još zaposlenih i da se još uvijek, unatoč padu otkupne cijene mlijeka, mogu nositi na tržištu, ali u slučaju da imaju samo kredit za staju i stoku.
Prema kalkulacijama svaka je krava iz Operativnog govedarskog programa primjerice (farma od 50 krava) kreditno opterećena u iznosu od 3.000 do 5.000 kuna. U HZPSS-u smatraju da, ako se u konačnici uzme u obzir da će za 10 godina ta farma i stoka biti njihova, taj je novac, odnosno ulog, njihova buduća zarada.
- Tu treba uzeti u obzir i da država daje 50 posto povrata novca. Imamo situacija da neki proizvođači s kreditom od tri milijuna kuna vrijednosti nove farme imaju za vratiti samo milijun kuna.
Međutim, poseban je problem što mnogi seljaci nastoje svoju proizvodnju svesti na nulu, izbjegavajući plaćanje poreza na dohodak ili dobit te ulaze u nove kredite za mehanizaciju, jer i tu putem kapitalnih ulaganja od države dobiju 40 posto novca natrag, kaže dr. Gutzmirtl, te dodaje da pak ima i onih koji stalno kupuju na kredit i nova grla kako bi prikrili manjak proizvodnje umjesto da povećaju proizvodnju mlijeka po kravi.
- Onaj tko proizvodi 4.000 litara po kravi ne može biti zadovoljan ni s davanjima države ni s cijenom, jer je njegova proizvodna cijena mlijeka veća od onoga koji polučuje 8.000 litara. Država daje poticaj po litri mlijeka od 0,65 kn, a prema kvaliteti može se popeti i na 0,75 kn. Prema kalkulacijama, na proizvodnju mlijeka od 6.000 litara od države se dobije ukupno 4.900 kn poticaja (3.900 kn za mlijeko i još 1.000 kuna poticaja po kravi) dok onaj tko ima proizvodnju 8.000 l/kravi dobije 6.200 kuna poticaja (za mlijeko i za kravu). Ako je veća proizvodnja po kravi to znači i veće poticaje a niže troškove. Tako, prema našim kalkulacijama, za onoga tko proizvodi 6.000 litara mlijeka po kravi proizvodna cijena mlijeka iznosi 1,76 kuna po litri, za proizvodnju od 7.000 litara cijena koštanja je 1,67 kn/l a za 8.000 litara 1,55 kn/l. Kada se poticajima za mlijeko i po kravi dodaju i poticaji za ratarske i krmne kulture, ispada da država po kravi seljaku daje jednu prosječnu državnu plaću. Smatram da bi seljaci trebali shvatiti da većina građana živi i od manje plaće, kaže dr. Gutzmirtl, te dodaje da je činjenica da oni koji su ušli u kredite imaju problema s povećanim kamatama i da kredit za farmu često nije i jedini, jer se većina zadužila i za mehanizaciju, tako da su često ti drugi krediti daleko veći od kredita za staje i stoku, posebice onih iz operativnog govedarskog programa.
Problem je, kaže dr. Gutzmirtl, i to što su neki zaduženi i kod zadruga za repromaterijal, te sve što posiju moraju dati za dug, a krave su im pothranjene i gladne.
Iz analize HZPSS-a u konačnici je vidljivo da ima seljaka koji ne znaju, ili neće, razdvajati krave u staji ili poboljšati njihovu ishranu u cilju povećanja kvalitete i kvantitete mlijeka, a povećanja prihoda, te s druge strane i te kako znaju kako izvući novac od države (putem kapitalnih ulaganja), odnosno na sve moguće načine izbjeći plaćanje poreza. Bilo bi pošteno da kroz porez na neki način državi vrate ono što im je dala kroz poticaje.
No, i to će se, dodaje dr. Gutzmirtl, u budućnosti sigurno morati promijeniti, jer će proširenjem nadležnosti HZPSS-a, a stupanjem novog zakona o potporama na snagu, seljak morati na edukaciju i za svaki savjet koji je dobio dati svoj potpis, a ako savjet ne posluša ispast će iz sustava, u protivnom vraća poticaj. Valja ustrajati zbog onih gospodarstava koja su marljiva i poštuju postulate poljoprivredne struke, zaključuje dr. Gutzmirtl.
Šlamperaj, nerad, nepoštivanje plodoreda na selu i ponašanje prema poljoprivrednom zemljištu, priča je za sebe. Ima primjera, kaže dr. Gutzmirtl, gdje se na istim površinama sije samo kukuruz i unatoč tomu što se već pojavila i kukuruzna zlatica, a kukuruz pojedinci čak beru u svibnju i pljesnivog daju stoci. - Isto tako, ima i onih koji misle živjeti cijelu godinu od samo mjesec dana rada. Prema našoj kalkulaciji, jedan od primjera govori da je na 10 hektara - 3 ha pšenice, 4 ha šećerne repe i 3 ha kukuruza, na godinu utrošeno samo 290 sati rada, kaže dr. Gutzmirtl.
Onaj tko proizvodi 4.000 litara po kravi ne može biti zadovoljan ni s davanjima države ni s cijenom, jer je njegova proizvodna cijena mlijeka veća od onoga koji polučuje 8.000 litara
Autor: Zdenka RUPČIĆ
Tagovi