Pretraga tekstova
Hrvatska konačno dopustila i “grbave” krastavce
Pravilo o "ravnim krastavcima" i u Hrvatskoj odlazi u povijest: s nekoliko mjeseci zakašnjenja u odnosu na Europsku uniju, hrvatsko je Ministarstvo poljoprivrede donijelo novi pravilnik o tržišnim standardima za voće i povrće, oslobodivši time krastavce strogih normi o njihovom izgledu.
Europska unija godinama se mučila s kritičarima koji su upravo šašavo pravilo o izgledu krastavaca koristili kao vrhunski dokaz birokratiziranosti te organizacije. Međutim, prošloga ljeta tadašnja povjerenica za poljoprivredu Mariann Fischer-Boel odlučila je tome stati na kraj. Zakrivljeni krastavci, mrkva neobičnog oblika, nepravilni patlidžani i drugo dotad "nepoželjno" povrće, od lani je ponovno dobrodošlo u europske trgovine. Osim što se na taj način riješila nepotrebnih birokratskih pravila koja su je činila predmetom ismijavanja, Unija je omogućila i da se kvalitetni proizvodi ne odbacuju samo zato što im je oblik pogrešan.
Hrvatska se, u postupku usklađivanja svog zakonodavstva s europskim, najprije uskladila s birokratskim propisom prema kojem su, između ostalog, krastavci ekstra klase morali imati "maksimalnu zakrivljenost luka 10 mm na 10 cm krastavca". Teško je vjerovati da su takva pravila ikad doista zaživjela u praksi: gotovo je nemoguće zamisliti inspektore kako obilaze teren s kutomjerom u ruci. No, bez obzira na praksu, ta pravila uskoro više neće postojati niti na papiru.
Novi pravilnik Ministarstva poljoprivrede stupa, doduše, na snagu tek 1. lipnja sljedeće godine, ali njegove odredbe, među kojima i one o krastavcima, konačno su ublažene. Umjesto posebnih mjera, sada je tek propisano da voće i povrće, a time i krastavci, trebaju biti neoštećeni, zdravi, gotovo bez štetnih organizama, bez stranog mirisa ili okusa.
Kao i EU, i Hrvatska je zadržala posebne tržišne standarde za pojedine vrste voća i povrća. I dalje su detaljnije razrađeni minimalni zahtjevi kvalitete, vanjskog izgleda i razvijenosti, primjerice, agruma, banana, jabuka, jagoda, paprika, rajčica.
Autor: Irena FRLAN
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Lovstvo u razvoju Osječko-baranjske županije Hrvatski lovački savez i Lovački savez Osječko-baranjske županije održali su 25. 04. 2025. u sklopu 20. izdanja Sajma SALORI panel raspravu na temu „Percepcija lovaca u hrvatskoj javnosti“ kako b... Više [+]
Lovstvo u razvoju Osječko-baranjske županije
Hrvatski lovački savez i Lovački savez Osječko-baranjske županije održali su 25. 04. 2025. u sklopu 20. izdanja Sajma SALORI panel raspravu na temu „Percepcija lovaca u hrvatskoj javnosti“ kako bi pridonjeli razumijevanju uloge lovaca u brizi o prirodi i divljači te očuvanju bioraznolikosti.
Na panel raspravi su sudjelovali: Ilija Pranjić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Osječko-baranjske županije, Tihomir Florijančić, izaslanik gradonačelnika Grada Osijeka Ivana Radića, Antun Blažević, predsjednik Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije, Mislav Matišić, zamjenik direktora Turističke zajednice Osječko-baranjske županije i Ivica Getto, novinar Glasa Slavonije.
U slavonskim krajevima lovstvo je tradicija. No, bez obzira na činjenicu što Hrvatski lovački savez obilježava 100 godina organiziranog djelovanja te što je na području cijele države registrirano gotovo 70 tisuća lovaca s tendencijom pomlađivanja članstva, lovstvo i lovci su i dalje nerijetko označeni negativnim predznakom.
„Lovci su prepoznati u javnosti zbog svojeg nesebičnog zalaganja u očuvanju okoliša te uzgoju i zaštiti divljači. Nažalost, određeni broj građana ne razumije lovstvo kao disciplinu. Ljudi ne znaju da je sve što lovci rade propisano zakonskim odredbama i ugovorima sklopljenim s davateljem prava lova, bilo nadležnim ministarstvom ili županijom. Za veće razumijevanje lovstva bila bi poželjna veća prisutnost lovaca i lovstva u javnom prostoru, pa i kroz edukacije djece u školama“, kazao je Ilija Pranjić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Osječko-baranjske županije te dodao kako je lovstvo generator razvoja županije.
„Lovni turizam je vrlo važan segment naše turističke ponude, strani lovci su odlični potrošači, dulje borave u destinaciji od prosjeka te za vrijeme boravka konzumiraju i druge proizvode iz naše turističke ponude. Imamo dugu tradiciju lovnog turizma, a podunavske i podravske šume te slavonska gorja ujedno su i atraktivne zone za razvoj outdoor turizma. Stoga je potrebno pronaći zajednički jezik za razvoj različitih vrsta turizma na dobrobit destinacije i lokalne zajednice“, rekao je Mislav Matišić, zamjenik direktora Turističke zajednice Osječko-baranjske županije.
Promijeniti negativnu percepciju niti je lako, niti jednostavno, jer je to proces za koji treba vremena i suradnje, smatra Antun Blažević, predsjednik Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije.
„Informacije s terena pokazuju da slika postaje sve pozitivnija, a posebno je to bilo važno tijekom suzbijanja širenja afričke svinjske kuge te u otklanjanju opasnosti poput pojave divljači u naseljenim područjima“, kazao je Blažević.
„Danas je sve češći problem ulaska divljači u urbani prostor, tako ni grad Osijek nije izuzetak. Upravo lovna struka ima zadatak na temelju Programa zaštite divljači za grad Osijek provoditi niz radnji i to u prvom redu preventivnih kojima će se divljači onemogućavati pristup urbanim i ljudima naseljenim površinama, a koje će u konačnici imati za cilj osiguravanje nesmetanog života i obitavanja divljači, ali i ostalih životinjskih vrsta na površinama njihovog prirodnog staništa bez njihovog ugrožavanja. S druge strane važno je za naglasiti da se ove mjere provode radi sigurnosti ljudi koji se nalaze u naseljenim mjestima na području Grada Osijeka, tako da ih njihova provedba ne smije ugroziti“, kazao je Tihomir Florijančić, izaslanik gradonačelnika Grada Osijeka.
Ivica Getto, novinar Glasa Slavonije istaknuo je kako mu ponekad nedostaje komunikacija s lovačkim društvima. „Prema mom iskustvu poljoprivrednici su puno aktivniji, jer prijavljuju štetu nastalu od divljači, za koju lovci nisu krivi. Stoga mislim da ima prostora za jačanje medijske prisutnosti, posebno imajući u vidu da je Baranja prava turistička meka glede lovnog turizma“, zaključio je Getto.
Pripremio: Tomislav Radić