Europska komisija donijela je paket koji sadrži 13 zakonskih prijedloga. Mnogi od njih tiču se i poljoprivrede.
Europska komisija donijela je niz prijedloga kako bi se do 2030. klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama te onima o korištenju zemljišta smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990.
Želi li Europa do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent i ostvariti europski Zeleni plan, to smanjenje moramo postići u sljedećem desetljeću, poručuju u priopćenju o paketu nazvanom "Fit for 55".
Paket sadrži 13 zakonskih prijedloga, koji bi europsko gospodarstvo ovisno o energiji fosilnih goriva trebali preobraziti u ugljično neutralno do 2050. godine, smanjiti onečišćenje i promet temeljiti na baterijskom punjenju.
Naime, plan je da do 2035. godine emisije budu smanjene za 100 posto što će najviše utjecaja imati na prodaju novih automobila koje pokreće motor s unutarnjim sagorijevanjem, a koja bi nakon te godine prema ovom prijedlogu bila zabranjena.
Alternativa su električna vozila. Naime, kako stoji u paketu EK, ta vrsta vozila bi iz godine u godinu trebala biti sve povoljnija u odnosu na one koja troše benzin ili dizel budući da će EU kroz druge mjere, a spominje se i oporezivanje, potaknuti značajno smanjenje troška vlasništva električnih automobila u usporedbi s konvencionalnim.
Kada je riječ o oporezivanju i gorivima, ono što će naše poljoprivrednike i ribare sigurno najviše zanimati je i moguće oporezivanje plavog dizela.
Naime, ovaj paket predviđa ukidanje nacionalnih propisa o izuzeću nekih vrsta fosilnih goriva od oporezivanja kao što je plavi dizel koji se u Hrvatskoj koristi u poljoprivredi, ribarstvu i akvakulturi.
Ipak, Komisijin prijedlog ostavlja mogućnost da države članice ostave porezne povlastice, kao svojevrsnu mjeru socijalne politike, za najranjivija i "energetski siromašna" kućanstva.
U okviru ovoga plana objavljena je i Uredba o korištenju zemljišta, šumarstva i poljoprivrede koja propisuje opći cilj EU-a za uklanjanje 310 milijuna tona emisija CO2 do 2030. putem prirodnih ponora.
EU bi do 2035. trebao nastojati postići klimatsku neutralnost u korištenju zemljišta, šumarstvu i poljoprivredi, što uključuje i emisije iz poljoprivrede koje ne sadrže CO2 nastale primjerice, kako pojašnjavaju u izvješću, zbog gnojiva i stočarstva.
Preporuka Komisije za Hrvatsku, primjerice, sadrži nekoliko mjera za ublažavanje emisija. Smatra se da je potrebno povećati unos ugljika u šume i pašnjake (uzgoj ugljika) te smanjiti emisije enetričke fermentacije koja nastaje prirodnim probavnim procesom kod preživača.
Kada je riječ o šumama, cilj strategije je poboljšati njihovu kvalitetu, količinu i otpornost. Utvrđen je i plan za sadnju tri milijarde stabala u Europi do 2030.
Cjelokupan plan pozdravili su u krovonom europskom udruženju poljoprivrednika, Copa-Cogeca, no nisu ga poštedjeli niti kritika. Pekka Pesonen, glavni tajnik ove organizacije smatra da je procjena učinka na poljoprivredu ovakvog reformskog paketa u cjelini složen zadatak te da su mjere i mehanizmi predloženi za smanjenje emisije za najmanje 55 posto do 2030. godine brojni i njihovi učinci složeni i kumulativni.
"Ovo je obrazac kojega Komisija ponavlja zajedno sa Zelenim planom. EU ima snažnu viziju za unutarnje tržište što možemo podržati, ali što se tiče osiguranja dosljednosti s međunarodnim tržištima, još uvijek nedostaju konkretna rješenja, posebno u poljoprivredi", upozorava Pesonen.
Osvrnuo se i na smanjenje upotrebe fosilnih goriva u prometu. "Dok električna vozila imaju važnu ulogu u uštedi emisija, ona neće biti rješenje prikladno za sve europske potrošače, posebno u ruralnim područjima gdje se koriste poljoprivredna terenska vozila, koja su u velikoj mjeri ovisna o tekućim gorivima", podsjeća.
Treba napomenuti da će se sve ove promjene uvoditi postupno. Prvo se o prijedlozima Europske komisije trebaju dogovoriti države članice kroz Vijeće EU i Europski parlament, koji sve to trebaju usvojiti, što će zasigurno potrajati mjesecima.
Tagovi
Autorica