• Gašenje domaće proizvodnje
  • 26.11.2015. 10:55

Nositelji 37 posto OPG-a stariji od 65 godina

U odnosu na 2011. ove je godine u Hrvatskoj, prema službenim podacima, registrirano 8.109 manje OPG-ova. Najviše ih je ugašeno u domaćoj proizvodnji hrane poput mlijeka i sira, voća, povrća, svinjskog mesa, morskom ribarstvu.

  • 649
  • 96
  • 0

U Upisniku registriranih i odobrenih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla u Hrvatskoj, od 2008. godine do sada je najviše izbrisano onih za proizvodnju sira i vrhnja. Riječ je uglavnom o privatnim stambenim prostorima u kojima se priprema hrana životinjskog podrijetla.

To se odnosi na stare, dotrajale objekte za bolesne životinje i one koji su namijenjeni prodaji, a među njima je bio i dostatan broj mliječnih muznih krava, ovaca, koza. Na drugom mjestu bili su registrirani objekti u primarnoj proizvodnji, primjerice za uzgoj do 350 koka nesilica i proizvodnju konzumnih kokošjih jaja. Podatke o broju OPG-ova koji isporučuju mlijeko te o broju stočnih grla JRŽD također smo za Agroklub dobili u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji, Ministarstvu poljoprivrede.

Najviše obiteljskih gospodarstava u Zagrebačkoj županiji

Teška poljoprivreda u dalmatinskom kršu

Upisnik poljoprivrednih gospodarstava vodi APPRRR gdje se na upit može dobiti i trend kretanja broja OPG-ova u proteklom petogodišnjem razdoblju te prijavljene površine u biljnoj proizvodnji, kao i o inim poljoprivrednim djelatnostima, u korištenju temeljem podnesenih zahtjeva za potpore. Prema najnovijim podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, u Hrvatskoj ima ukupno 186.333 OPG-a.

Najviše ih je u Zagrebačkoj županiji (16.000), no zanimljivo je da ju u tome slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 15.298, dok u odnosu na sve slavonske županije prednjači Osječko-baranjska s 14.777 OPG-ova. To je, među inima, potvrdio glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede.

60% OPG-a koristi do tri hektara zemljišta

Također smo doznali kako od ukupnog broja OPG-ova, njih 69.552 (37%), vode poljoprivrednici stariji od 65 godina života, a mlađi poljoprivrednici do 40 godina vode tek 17.749 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Malo je poznato kako, prema podatku, u Hrvatskoj do pet hektara zemljišta obrađuje čak 114.759 OPG-ova, dok ih čak 60% koristi samo do tri hektara. U navedenoj Agenciji podsjećaju i na činjenicu kako u male poljoprivrednike, sukladno novoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici, spadaju oni koji obrađuju do pet hektara poljoprivrednog zemljišta, a njima se isplaćuje godišnji poticaj u iznosu od 200 do 1.250 eura.

Tek gdjegdje potomci slijede svoje pretke

No, prema pojašnjenju u Ministarstva poljoprivrede, vezanih za upis ukupnog broja lokalnih OPG-ova, Zakonom o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju od 31. listopada 2012. godine koji je usklađen s EU zakonodavstvom, isplata potpora se obavlja isključivo na žiro račun registriranog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Ne znači li to kako se izravna plaćanja poljoprivrednicima unatrag dvije godine ne mogu više isplaćivati na račun posebnih namjena, na tzv. zaštićeni račun, dok isplata potpora može biti predmet ovrhe.

Nad 6,8% OPG-a izvršen prijeboj poreznog duga

Inače, prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo poljoprivrede, u 2014. godini je izvršen prijeboj poreznog duga čak za 12.808 OPG-ova. Naime, od 185.713 OPG-ova, koji su registrirani u protekloj godini, u Upisniku je 6,8% OPG-ova kojima je Porezna uprava umanjila ili u cijelosti izvršila prijeboj za isplatu potpore s iznosom poreznog duga. Ali ima i OPG-ova čiji su računi blokirani od strane inih vjerovnika poput tele-operatera, komunalnih tvrtki, banaka. Te podatke Ministarstvo poljoprivrede i APPRRR analiziraju zajedno s Financijskom agencijom Republike Hrvatske, o čemu pravodobno nastoje upoznati javnost.

Smanjuje se broj OPG-ova

Zanimljiv je i broj registriranih OPG-ova u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava po godinama u RH za razdoblje od 2010. do 2014., i tijekom 2005. Prve godine upisa odnosno 1. siječnja 2010. bilo je 190.956 OPG-ova, a godinu dana poslije (1. siječnja 2011.) registrirana su 192.620 obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Zatim ih je 1. siječnja 2012. registrirano 188.433, godinu dana poslije 185.700, dok ih je 2014. godine upisano 185.713. Međutim, ove je godine registrirano 184.511 OPG-a. U odnosu na 2011. ove je godine u Hrvatskoj registrirano manje OPG-ova, dakle njih 8.109 i prema nekim podacima najviše ih je ugašeno u domaćoj proizvodnji hrane poput mlijeka i sira, voća, povrća, svinjskog mesa, ali i u morskom ribolovu, čemu je dobrim dijelom, tvrde poljoprivrednici, pridonijela i konkurencija poljoprivrednih proizvoda iz uvoza.

Starija žena na sajmu prodaje grotulje

Smanjuje se i broj uzgojnih životinja

Inače, prema izvješću Hrvatske poljoprivredne agencije i podacima iz baze Jedinstvenog registra domaćih životinja, na području Hrvatske je u svim županijama 2. studenoga 2015. godine u 33.038 OPG-ova registrirano ukupno 174.939 krava, manje za 132 grla nego mjesec dana prije. Najviše ih je bilo u Osječko-baranjskoj županiji (26.199), a najmanje u Dubrovačko-neretvanskoj (808), dakle, iznimno velika razlika. Tada je u Hrvatskoj registrirano ovaca ukupno 629.259 i broj koza 76.310 te je u 22.688 OPG-ova bilo manje za 3.047 grla, nego 1. listopada ove godine. U 98.962 OPG-ova bilo je ukupno 1.455.455 svinja, manje za 8.308 komada nego mjesec prije, dok je u 5.315 OPG-ova bilo ukupno konja 22.475 i magaraca 2.346, a jednih i drugih manje za 576 grla, nego u listopadu ove godine.

Slabije se isporučuje mlijeko

Na svoj način su zanimljivi i podaci o isporučenim količinama kravljeg mlijeka za 2012., 2013. i 2014. te za prvih 10 mjeseci 2015. godine. Tako je 2012. isporučeno 602.356.440 litara kravljeg mlijeka, 2013. oko 503.851.844 litre i 2014. godine 522.694.451 litra te za prvih deset mjeseci ove godine oko 432.885.019 istog mlijeka. Međutim, godine 2012. je isporučeno ukupno 2.930.625 litara ovčjeg mlijeka. Istog mlijeka je 2013. isporučeno 2.733.363 litara i 2014. godine oko 3.024.567 litara tog mlijeka. Dakle, isporučeno je više od 1.093.942 litre ovčjeg mlijeka nego li dvije godine prije. Kozjeg mlijeka je u istom razdoblju isporučeno nešto više, i to: 2012. godine 4.334.597 litara, a godinu dana poslije 3.613.983 litara te 2014. oko 3.473.171 litru, manje za 961.426 litara.

Ozbiljno narušena demografska slika sela

Sve govori kako je itekako opravdana zabrinutost mnogih vlasnika OPG-ova u Hrvatskoj, uglavnom onih starijih od 65 godina života, o tome tko će im upravljati imanjima nakon što oni napuste polja, voćnjake, povrtnjake, stada i stočne farme, ribarske brodice, mreže i parangale, vrše, odnosno tko će u hrvatskim polupraznim selima proizvoditi domaću hranu te nastaviti i njegovati radiciju poljoprivrednu tradiciju. Svjesni su činjenice kako se ruralni prostor sve više prazni i postaju strništa nepoželjnih životinja i nepoznatih ljudi, te da je u poljoprivredi na imanjima predaka sve manje mladih obitelji upozoravajući kako će se ta slika teško popraviti bez zapošljavanja, obnove sela i demografske slike.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, HPA, APPRRR


Fotoprilog


Tagovi

Poljoprivreda OPG-ovi Proizvodnja mlijeka

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kad’ se praviš da te nema!

Inače, jeste sve pripremili za zimu - drva, zimnica, bašča… djeca, muž ;) ??!