Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stočarstvo
  • 08.12.2010.

Nitratna direktiva "ugušit" će male proizvođače mlijeka

  • 1.934
  • 95
  • 0

Hrvatska je pred samim vratima Europske unije, a poljoprivrednicima još nitko iz relevantnih institucija nije progovorio i pojasnio što će za njih značiti obveza poštovanja tzv. nitratne direktive.
Nitratna direktiva (Council Directive 917676/EEC) iz 1991. godine propis je Europske unije koji se odnosi na zaštitu voda od onečišćenja nitratima iz poljoprivrednih izvora. Konkretno, u praksi, ona bi se ponajviše odnosila na farme, koje moraju imati vlastite sustave za odlaganje gnoja. Direktiva zahtijeva od zemalja članica EU da definiraju područja koja su osjetljiva na onečišćenje voda nitratima iz poljoprivrede te da osmisle i primijene operativne programe sprečavanja takvih onečišćenja. Za hrvatske je poljoprivrednike u tom smislu najvažniji Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva, koji stupa na snagu danom stupanja Hrvatske u EU.

Novi problemi za stočare

Željko Kraljičak, zamjenik osječko-baranjskog župana, na radnom sastanku o toj temi, održanom prošloga tjedna, izjavio je da bi nitratna direktiva EU mogla hrvatskim stočarima donijeti nove probleme, ako se ne odgodi do 2018. godine.
- Riječ je inače o vrlo ozbiljnoj, odnosno jednoj od najvažnijih tema za poljoprivredu koja nije, a trebala je biti, otvorena za raspravu u hrvatskoj javnosti. Naime, poštovanje te direktive za stočare znači nova, i to ne mala ulaganja. Naše županijske službe su izračunale da bi za manje farme do 600 četvornih metara trebalo osigurati oko 200.000 kuna za nova ulaganja. Taj iznos uključuje sredstva za projektnu dokumentaciju, izgradnju gnojnice te ostale troškove za komunalne i vodne doprinose, kao i ostalo. Za veće farme iznos je još veći i kreće se i do 300.000 kuna - upozorava Kraljičak.
On navodi kako je teško očekivati da će svi stočari ući u nova ulaganja kako bi ispoštovali nitratnu direktivu. Glavni razlog svakako je nedostatak novca, jer su proizvođači već prezaduženi, a otegotna im je okolnost i kašnjenje poljoprivrednih potpora i povrata kapitalnih ulaganja.
- Najveći je problem što će možda mnogi, ako ne ispune sve tražene uvjete, izgubiti pravo na potpore u EU, a Hrvatska bi u konačnici mogla imati manju proizvodnju mlijeka i mesa. Stoga moramo učiniti sve da pomognemo poljoprivrednicima kako bi im se smanjili troškovi za izgradnju sustava poput odlagališta gnoja i da ih se što više kvalitetno pripremi za EU - rekao je Kraljičak.

Pomoć Svjetske banke

Pomoć hrvatskim stočarima ponudila je prije četiri godine i Svjetska banka. Za provedbu Projekta kontrole onečišćenja u poljoprivredi Svjetska banka je osječko-baranjskim stočarima namijenila darovati 4,7 milijuna kuna, odnosno ukupno 14 milijuna kuna za provedbu projekta na tri županije koje su ušle u projekt. Uz Osječko-baranjsku, projektom je obuhvaćena i Vukovarsko-srijemska i Varaždinska županija. Krajnji cilj projekta je pozitivan utjecaj na slijev Dunava i Crnog mora. Sredstva su namjenska i nepovratna, a dodjeljuju se za gradnju ili rekonstrukciju objekata za skladištenje krutog stajskog gnoja i gnojnice, uređaja za miješanje gnojnice, pumpi za pražnjenje tankova, separatore za gnojnicu i slično.
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva kroz taj projekt mogu ostvariti bespovratna sredstva u iznosu od 450.000 kuna za izgradnju adekvatnih odlagališta za zbrinjavanje stajskog gnoja te kupnju nove mehanizacije i opreme.
Međutim, budući da sami moraju isfinancirati izgradnju objekata, u projekt je do sada ušlo samo 35 stočara, od kojih je 15 s područja Osječko-baranjske županije. Kako je navela dr. Draženka Gutzmirtl, pročelnica Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu - područnu službu Osječko-baranjske županije, samo je jedan projekt priveden kraju.
- Obiteljsko gospodarstvo Stanislava Senkića iz Svetog Đurđa kod Donjeg Miholjca među prvima je koje je izgradilo odlagalište stajskog gnoja i već je dobilo 75 posto od ukupno uloženih sredstava od Svjetske banke - kazala je dr. Gutzmirtl.

Ako se zna da je na području Osječko-baranjske županije ukupno 1.500 isporučitelja mlijeka, kako je naveo Kraljičak, a da je u projekt ušlo samo 15 stočara, strahuje se da bi provedba nitratne direktive mogla “ugušiti” male proizvođače mlijeka koji drže, primjerice, od šest do 10 mliječnih krava.
- Teško da će netko od njih uložiti 200.000 kuna kako bi ispoštovali direktive EU. Prije će se dogoditi da će prodati krave i odustati od te proizvodnje. Tako bi si Hrvatska sama mogla uništiti proizvodnju mlijeka - kaže Kraljičak.

Autor: Zdenka RUPČIĆ


Tagovi

Stočarstvo Pravilnik Skladištenje Gnojivo Nitrat