Nitratna direktiva štiti okoliš i smanjuje prinose

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, Nitratna direktiva, odnosno propis koji se odnosi na zaštitu voda od onečišćenja nitratima koji se koriste u gnojidbi tala, mogao bi zadati velike probleme našim poljoprivrednim proizvođačima.

Direktiva, naime, nalaže članicama EU-a da spriječe onečišćenja voda nitratima te da poljoprivrednici provode načela dobre poljoprivredne prakse, što podrazumijeva i zaštitu tala, zraka i životinja, a što je i jedan od uvjeta za stjecanje prava na poljoprivredne potpore.
Hrvatska već ima regulativu, odnosno Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva, koji će, kako doznajemo, stupiti na snagu danom stupanja Hrvatske u Europsku uniju.

Osim što će našim poljoprivrednicima problem predstavljati novi izdaci za izgradnju odlagališta stajskog gnoja (a novca tako prezaduženi teško da više i imaju), još će možda veći problem biti što će im biti ograničena gnojidba stajskim gnojem, odnosno dušikom, a to znači i drastično smanjenje prosječnih prinosa poljoprivrednih kultura, a time i zarade. Naime, prema Nitratnoj direktivi prve četiri godine u razdoblju prilagodbe ograničenje unosa organskog dušika (N) bit će 210 kg/ha, a nakon toga 170 kg/ha, iznijela je, među ostalim, nedavno u Osijeku prigodom predavanja za poljoprivredne proizvođače Biserka Stojić, voditeljica primjene u kutinskoj Petrokemiji.
Nitratna direktiva u zemljama Europske unije provodi se od 1991. godine kada je donesena, s tim da je nekoliko godina trajala prilagodba, koju će imati i Hrvatska.
Na predavanju se raspravljalo i o konačnom cilju uvođenja Nitratne direktive. Neki od poljoprivrednika izrazili su sumnju da nam EU pod krinkom zaštite voda želi smanjiti ionako već smanjenu proizvodnju da bi nam mogli plasirati svoj višak proizvoda. Kažu da sa 170 kg/ha dušika nema dobrog prinosa.
Istaknuto je i da se radi o Direktivi koja ograničava samo količine organskih gnojiva, što će se kontrolirati kroz analize tla svake četiri godine, koje će biti obvezne, jer bez njih proizvođači neće dobivati poticaje.

Za svaku proizvodnju obvezan certifikat

Seljake će, kako se čulo na predavanju, namučiti i Agronet, elektronička aplikacija namijenjena za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima i ostalim korisnicima u ostvarivanju prava na potpore u poljoprivredi. Agronet je dijelom već u primjeni ove godine, kada se zahtjevi za poticaje predaju isključivo elektroničkim putem. Ulaskom u EU svaki poljoprivrednik morat će voditi i evidenciju cjelokupne poljoprivredne proizvodnje, imati sve račune, dokaze o porijeklu stočne hrane i slično, a za svaku proizvodnju i certifikat.

Mali proizvođači propadaju

- Manji poljoprivrednici koji drže dvije do tri krave i s neuređenim odlagalištima stajskog gnoja teško da će moći ispoštivati sve propise koje zahtjeva EU. Veliki problem za hrvatski agrar predstavljat će i činjenica da u Hrvatskoj 80 do 90 posto poljoprivrednika ima samo osnovnu školu. Nisu se svi ni prijavili u novi sustav ARKOD, tako da je evidentno kako mali proizvođači propadaju. Obrazovanje će postati obveza poljoprivrednih proizvođača jer primjerice poticaje u EU-u ne mogu ostvariti farmeri koji nisu educirani, kao ni oni koji su stariji od 65 godina, a ne mogu aplicirati ni za neke od projekata, kazala je Biserka Stojić. Mali proizvođači unatoč svemu nisu udruženi u zadruge, koje svugdje u svijetu dobro funkcioniraju, osim kod nas, dodaje Stojić.

Autor: Zdenka RUPČIĆ