Ništa od jeftinije hrane

Cijene kruha, mlijeka i drugih prehrambenih proizvoda kao i cijene prijevoza za sada se neće smanjivati, tvrde proizvođači i prijevoznici, isti oni koji su povećanja cijena opravdavali vrtoglavim rastom cijena nafte tijekom ove godine.

Obrat koji se dogodio na tržištu nafte trebao bi biti i jedna od glavnih tema iduće sjednice Povjerenstva za praćenje cijena na kojem Nezavisni hrvatski sindikat namjerava zatražiti da se imenom prozovu svi oni koji su rast cijena opravdavali većim cijenama nafte. Isti ti sada priču okreću u drugom smjeru i tvrde kako nafta nije bitan trošak u njihovom poslovanju, kaže predsjednik NHS-a Krešimir Sever.

Dodaje kako će zatražiti sazivanje Povjerenstva za početak prosinca kako bi se utvrdilo koliki je sada prostor da se smanje cijene hrane, prijevoza i komunalnih usluga. Zahtjev za korigiranjem cijena hrane trebalo bi zatražiti i Ministarstvo poljoprivrede, a kako tvrdi državni tajnik Krešimir Kuterovac, očekuje se da pad cijena nafte proizvođači ukalkuliraju u svoje cijene.

Članice Žitozajednice neće smanjivati cijene kruha, jer za to jednostavno nema prostora, ali ih neće niti povećavati, kaže Davorni Hrsto, direktor Udruženja hrvatske mlinsko-pekarske industrije.

Niža cijena otkupa

Rast cijena nafte i pšenice bio je glavni razlog što je kruh dva puta tijekom ove i prošle godine poskupio.

Naime, Hrsto kaže da nafta sudjeluje s tri do pet posto u ukupno trošku mlinsko-pekarske industrije, a cijena pšenice koja je otkupljivana ljetos po 1,5 kunu, sada je ispod kune što im ne ostavlja prostor za manje cijene kruha.

Prema njegovim riječima, kilogram pekarskih proizvoda poskupio je od 85 lipa do jedne kune, što je bilo mnogo manje od rasta svih ulaznih troškova koje je industrija imala. Stipan Bilić iz HUP-a tvrdi da je navođenje rasta cijene nafte za dizanje cijena prehrambenih proizvoda bio marketinški trik tvrtki koje su dizanjem cijena opravdali svoje lošije poslovanje. Nafta u poljoprivrednoj proizvodnji sudjeluje s pet posto troška, a u prehrambenoj industriji sa samo dva posto, dodaje Bilić.

Zasad nema snižavanja cijena niti linijskog autobusnog prijevoza, no prijevoznici će pričekati još nekih 15 dana da vide kako će se kretati cijena nafte, tvrdi Berislav Saraja, predsjednik grupacije autoprijevoznika pri HGK. Cijena linijskog autobusnog prijevoza u protekle je dvije godine pove-ćana je u dva navrata po 3,8 posto, a većina prijevoznika kojima nafta sudjeluje u trošku od 25 do 30 posto razmatra mogućnost da korigira cijene ukoliko će cijena nafte nastaviti padati, dodaje Saraja.

Bez korekcija

Posljednji put Hrvatske željeznice dizale su cijene pojedinih karata tijekom 2007. i to pet posto, a od tada nije bilo novih korekcija, kaže Ida Erceg iz odnosa s javnošću HŽ-a.

ZET je cijene karata u javnom gradskom prijevozu povisio za 37 posto 1. siječnja ove godine. U ZET-u su istaknuli da je cijena karte poskupjela zbog rasta cijena energenata te da je riječ o prvom poskupljenju nakon punih pet godina. Hoće li se sada nakon vrtoglavog pada cijene nafte snižavati cijena karte, u ZET-u nisu znali odgovoriti.

Velike rasprodaje tek u siječnju

Da bi se povećala potrošnja posjetitelja u vijeme financijske krize, ali i zbog pada cijene goriva, u nekim europskim gradovima zimske rasprodaje ove su godine počele ranije. Hrvatski shopping centri, međutim, neće mijenjati uobičajene datume i s rasprodajama će krenuti u siječnju ili krajem prosinca. U većini centara kažu da zasad ne osjećaju posljedice krize i pad potrošnje pa nema potrebe za ranijim i većim rasprodajama.

- Rasprodaje u Avenue Mallu počinju 29. prosinca i traju do 1. veljače, a u odnosu na lani nećemo ništa mijenjati - rekla je Tihomila Makovšek, direktorica marketinga i zakupa Avenue Malla. Tower Centar Rijeka i City Centar One uobičajenu će rasprodaju imati u siječnju.(L. M.)