• Hrvoje Horvat
  • 15.09.2015. 10:30

Nije njiva u kancelariji!

"Jedino rješenje jest da se Savjetodavna služba osnaži novim ljudima. Sada na jednog savjetodavca dođe 1.000 OPG-a upisanih u Upisnik. Omjer savjetodavaca i korisnika potpora je 1 naprama 400", govori ravnatelj najveće javne službe koja pruža potrebne informacije našim poljoprivrednicima.

  • 974
  • 98
  • 0

Na ovogodišnjem Noćnjaku ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina iznenadio se kada je maslinar s otoka stavio ispred njega osušenu granu masline i kazao kako ni ove godine neće biti maslina jer savjetodavci pri Savjetodavnoj službi ne obilaze teren.

Oštra kritika Savjetodavnoj koja se veže na opće mišljenje OPG-ovaca jenda savjetodavci posljednjih godina sve manje obilaze teren i savjetuju proizvođače. I sami savjetodavci se slažu s njima. U neformalnim razgovorima komentiraju kako su od uvođenja ARKOD sustava pretvoreni u uredske činovnike.

Hrvoje Horvat, prvi čovjek Savjetodavne službe u Hrvatskoj, iskreno potvrđuje kako je administrativni dio posla prevagnuo nad terenskim. Horvat za Agroklub otvoreno analizira stanje u službi po pitanju ekipiranosti i opterećenosti poslom, naglašava njen značaj u nacionalnim okvirima te govori o mjerama koje bi se mogle provesti kako bi sustav bio efikasniji i efektniji.

70% radnog vremena provedu u administraciji

Kako komentirate opće mišljenje da su savjetodavci od uvođenja ARKOD-a od terenskih savjetnika postali uredski činovnici?

Jedno čitavo razdoblje, godinu, možda dvije, Služba nije mogla raditi savjetodavni posao. To je bio specifičan period u kojem su bile maksimalno angažirane i druge partnerske ustanove. Za nas je to značilo cjelodnevni angažman svih djelatnika na jednom poslu, dok su svi drugi otišli u drugi, treći plan. Danas se mogu složiti da nismo na terenu koliko bi trebali biti u smislu potrebe, odnosno stanja naše poljoprivrede i razine znanja naših poljoprivrednika. Razlozi su vrlo jednostavni. Mi imamo desetak područja djelatnosti. Jedno od njih je savjetovanje koje se uglavnom promatra kao naš osnovni rad.

Međutim, tu su i drugi poslovi koje mi obavljamo kao desna ruka Ministarstva poljoprivrede, njegova provedbena institucija. Govorim o mjerama i administrativnim poslovima koje moramo obavljati kroz ured ili organizirane prezentacije i radionice. Nadalje, većina naših djelatnika uobičajeno do tri mjeseca radi na upisu zahtjeva u AGRONET, jer to nas korisnici traže. Tu su i drugi poslovi, poput izvještajno-prognoznih, nadzora integrirane proizvodnje, FADN istraživanja, raznih iznenadnih akcija, da ne nabrajam i sve druge. Oko 70% radnog vremena naših kolegica i kolega ide na razne administativne zadatke. To je realnost.

Zapošljavanje novih kadrova

Treba li onda u Savjetodavnoj službi zaposliti nove ljude?

Odgovor na ovo pitanje vezan je na strateški razvoj Savjetodavne službe. Ako želimo da ona bude nositelj edukacije, kvalitetne informacije i prisutnost na svakom gospodarstvu, tada se mora ozbiljno razmisliti o odnosu broja savjetodavaca i OPG-ovaca. On je u Hrvatskoj, bez imalo pretjerivanja, dvostruko slabiji nego u većini drugih zemalja. Brojka od 200 ljudi na terenu se čini puno, ali nije. U Sloveniji imaju više ljudi na dvostruko manji broj poljoprivrednika. U Njemačkoj je oko 150 poljoprivrednika na jednog savjetodavca. Slično je i u ostalim zemljama koje pratimo. Mi smo odnedavno proširili našu aktivnost i na međunarodnu suradnju, čak smo inicirali skoru organizaciju savjetodavne asocijacije južne Europe. Jako smo aktivni na tom području, razgovaramo s puno organizacija i sad prilično jasno vidimo gdje smo.

Činjenica jest da u Hrvatskoj nije jednostavno govoriti i argumentirati potrebu za zapošljavanjem novih ljudi, osobito kad se govori o štednjama i previše administracije. Međutim, važno je da mi svojim djelovanjem jednu kunu državnog novca pretvaramo u dvije kune outputa. Također tome treba dodati i rasterećenje državnog troška kroz naš rad na projektima i djelomično sufinanciranje s kojim skoro započinjemo. Tada povećanje djelatnika izgleda sasvim drugačije.

Tisuću OPG-a na jednog savjetodavca

Može li se služba rasteretiti od administrativnog djela posla?

Teško je očekivati da ćemo naći drugi modalitet rješavanja administrativnih poslova i prenošenje mjera na teren. Jedino rješenje koje ja vidim jest da se Savjetodavna služba osnaži novim ljudima. Sada na jednog savjetodavca dođe 1.000 OPG-a upsianih u Upisnik. Omjer savjetodavaca i korisnika potpora je 1 naprama 400. U sadašnjoj situaciji niti teoretski ne možemo niti obići sve naše OPG-ovce. Uzevši sve u obzir, optimum ljudi koje bi služba trebala zapošljavati jest oko 300 do 350 ukupno s administracijom. To je smjer jake nacionalne ustanove koja će dugoročno voditi računa o javnom interesu. Napominjem iznova, u takvoj konstelaciji očekuje se i znatno sufinanciranje službe i rasterećenje proračuna.

Budućnost u privatnom savjetovanju?

Je li alternativna prenošenje savjetodavnog dijela posla na privatni sektor, kako su napravile neke zemlje?

U zemljama koje su ulogu savjetodavne služe prepustili isključivo privatnoj incijativi došli su do zaključka kako nije dobro da ne postoji nacionalna ustanova koja se brine o stanju na terenu i javnom interesu. S jedne strane dobrodošla je konkurencija i inovativnost više igrača, s druge postoji gubitak nadzora kvalitete pružanja savjetodavnih usluga, kao i jak trgovački i kooporativni utjecaj kroz privatno savjetodavstvo. Izgubio se objektivni i neovisni nastup.

U Hrvatskoj smatram da ima prostora i za privatnu inicijativu, pogotovo u području proizvodnih niša, vrlo specifičnog i visoko-tehnološkog savjetovanja. Ipak, uvjeren sam da će još dosta vremena našoj poljoprivredi trebati snažna javna služba.

Samostalno financiranje do 30%

U razgovoru spominjete kako je teško tražiti zapošljavanje novih ljudi, u vremenu kada svi govore o štednji. Može li se Savjetodavna sama dijelom finacirati i tako izboriti bolju poziciju za dodatno ekipiranje?

Da. Možda se ne bi mogli samostalno financirati u cijelosti, ali do 30% bi mogli. Naravno kroz višegodišnji period prelaska. Mi smo na primjer ove godine nastupili s drugim edukativnim kućama na edukaciji oko uporabe pesticida, ali najveći broj korisnika došao je ipak k nama, što je dovelo do određenog priljeva sredstava.

Zatim ulazimo u povlačenja sredstava kroz Mjeru 1 i Mjeru 2, edukacija i savjetovanje, iz Programa ruralnog razvoja. Komercijalizirati bi se mogli i izvještajno-prognozni poslovi koje sada radimo besplatno. U Hrvatskoj se nalazi 100 prognoznih stanica preko kojih mi pratimo stanje i dajemo besplatne prognoze za zaštitu bilja. U većini zemalja se oni nešto plaćaju.

AGRONET radimo besplatno, dok privatnici naplaćuju 100 kuna po aplikaciji. Mogao bi se barem simbolično naplatiti. Zatim ima znatnih mogućnosti sufinanciranja kroz provedbu obrazovnih programa, izradu studija, suradnju na različitim projektima. Za pravu kvalitetu u takvom načinu rada dobro bi došao i nešto veći nivo fleksibilnosti za ustanove poput naše.

Sustav motivacije savjetodavaca

Na što točno mislite?

Savjetodavnu treba ekipirati, ali potrebne su i dodatne preinake u sustavu. U ovakvom načinu rada gdje su vrlo mjerljivi rezultati, treba dugoročno razmisliti i o sustavu motivacije djelatnika. Naš rad i nastup je drugačiji od većine administarcije - obilazimo teren, u stalnom smo kontaktu s korisnicima, traži se stalna edukacija i pokrivanje više tema odjednom, puno putovanja i komunikacije, traže se konkretna rješenja u živoj proizvodnji.

Savjetnik ili donosi ili ne donosi dodatnu zaradu poljoprivredniku. U svemu tome, savjetodavna na terenu ima tri platna razreda - savjetnik, viši savjetnik i šef/šefica podružnice. Kako motivirati višeg savjetnika da pruži više, ako on zna da idućih pet do 10 godina, dok šef ne ode u mirovinu, ne može napredovati. Trebamo imati mogućnost razlikovanja djelatnika po tome koliko se on trudi, koliko ide na edukacije, koliko tema pokriva, koliko je na terenu. Sada to na žalost nemamo. Većina organizacija poput naše u drugim zemljama ima određeni nivo slobode u tom smislu.

Vjerujem da i u Hrvatskoj, pogotovo nakon ulaska u EU, dolazi vrijeme da se razmisli o određenim promjenama kako bi se uvažile specifičnosti pojedinih ustanova i time omogućio veći nivo slobode u radu, u odnosu s radnicima i dizajniranju radnih procesa. U protivnom ne možemo nikad postići kvalitetu i živost privatnog sektora.

Prošle godine prošli smo kroz značajan preustroj i preobrazbu u smislu obuhvata poslova i organizacije. Pripojili smo djelatnike bivše Šumarske savjetodavne službe i prošli kroz dosta izmjena u samoj strukturi. Ovisno o strateškim planovima i promišljanjima resornog ministarstva spremni smo i na svojevrsno fino podešavanje i dodatno poboljšanje rada.


Tagovi

Hrvoje Horvat Savjetodavna služba Kritika Terenski rad ARKOD AGRINET Savjetodavci Terenski savjetnici Ministarstvo poljoprivrede Zapošljavanje Strateški razvoj Sufinanciranje Državni trošak


Autor

Ante Vidović

Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi