Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 05.11.2008.

Nelojalna konkurencija meksičkog i argentinskog meda

5.11.2008 PETER BROSS, PREDSJEDNIK UDRUGE PROFESIONALNIH PČELARA EUROPSKE UNIJE,U VIROVITICI GOVORIO O ISKUSTVIMA MAĐARSKIH PČELARA U EUROPSKOJ UNIJI

  • 631
  • 31
  • 0

U Hrvatskoj se godišnje proizvede pet tisuća tona meda, a potroši se samo pola kilograma po stanovniku, što znači da je gotovo tri tisuće tona te visokoenergetske i visokovrijedne namirnice višak koje treba prodati na inozemnim tržištima.

Hrvatska izvozi dvije tisuće tona meda, a pčelari traže načine, ne samo kako plasirati preostale količine, već kako povećati proizvodnju i zauzeti što bolje pozicije pred ulazak u Europsku uniju. Kako bi uspjeli organizirati što profitabilniju proizvodnju te povećati broj košnica i količine meda, država pomaže pčelarima sustavom poticaja - po kilogramu proizvedenog meda i po košnici, a potpore dobivaju i proizvođači matica.

Uređeni je i katastar paša koji svim pčelarima, a pogotovo onima koji se tim poslom bave profesionalno, omogućava planiranje proizvodnje na duži rok.

- Unatoč zavidnim količinama i kakvoći meda proizvođači se moraju bolje organizirati da bi tržišne viškove mogli plasirati na inozemno tržište. Našem je medu potrebna hrvatska robna marka pa je Ministarstvo stvorilo pretpostavke da se med zaštiti oznakom zemljopisnog podrijetla, markicom izvornosti ili oznakom tradicijskog podrijetla. Kad uđemo u Europsku uniju neće više biti potpora na koje smo navikli, nego će se poticati investicijske aktivnosti i programi udruga, kaže Stjepan Mikolčić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Unatoč mnogim informacijama, hrvatski pčelari ne znaju što ih čeka u Europskoj uniji, a o iskustvima Mađarske i mogućnostima profesionalnog pčelarenja u Europskoj uniji na nedavnoj izložbi meda i pčelinjih proizvoda u Virovitici, govorio je Peter Bross, predsjednik Udruge profesionalnih pčelara Europske unije.

- Ništa od onog što smo očekivali nije se ostvarilo. Nekada nam se diktiralo iz Moskve, a sada iz Bruxellesa. To što su u Uniji ukinute carinske barijere, nije pridonijelo većoj konkurentnosti našeg meda jer je Europska unija, pod pritiskom Svjetske trgovinske organizacije ukinula carine i za meksički i argentinski med, pa nam sada iz tih zemalja stiže med neopterećen svim drugim propisima Unije što ga čini konkurentnijim od našeg, ističe Bross. Od kada je Mađarska u Europskoj uniji, u tamošnjim trgovinama domaćeg meda jedva da se može naći. Bross ističe da je slično i s drugim poljoprivrednim proizvodima i gospodarstvom u cjelini, zbog čega su mađarski proizvođači zakinuti.

- Pravilo Unije je da “tko ima novac - taj gospodari”. Veliki proizvođač će učiniti sve da uništi maloga i pretvori ga u potrošača, pa je tako i s pčelarima. Pčelar ili neka udruga ne mogu ništa učiniti sami pa je nužno udružiti se na nacionalnoj razini u jedinstvenu organizaciju i tako nastupiti u pregovorima i lobiranjima, savjetuje Bross. Od 50 milijuna kuna za pčelarstvo u Europskoj uniji, Mađarskoj pripada četiri milijuna, a pčelari ih mogu dobiti samo ako se za njih natječe udruga koja će ponuditi kvalitetne programe.

G.GAZDEK