• Legalizacija
  • 15.04.2012.

Ne može se poistovjetiti štala s apartmanima

Pomoćne objekte do 50 četvornih metara poljoprivrednici mogu sami ucrtati; ne moraju plaćati izmjeru objekta

  • 1.224
  • 61
  • 0

Bez legalizacije objekata hrvatski poljoprivrednik neće moći povući nikakva sredstva iz EU fondova, koji se otvaraju s ulaskom u Uniju. Za Europu on jednostavno neće postojati.

Na prvoj stručnoj javnoj raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o legalizaciji sudjelovao je i ministar graditeljstva i prostornog uređenja, Ivan Vrdoljak.

Kažete da su dva razloga zbog kojih je upravo Osijek izabran za početak javne rasprave o legalizaciji?
- Prvi je činjenica da je jedan od razloga hitne izmjene zakona želja da pomognemo hrvatskom selu u procesu legalizacije, kako bi spremno dočekalo potencijale EU. Drugi je posve subjektivan: želim nekad, ako već imam mogućnost, odabrati da krenem od svoga grada.

Zanimljivost prijedloga zakona je kategorizacija objekata. O čemu je riječ?
- Ne može se poistovjetiti pomoćni objekt u poljoprivredi, u ruralnim krajevima, s apartmanima na moru. To se u ovom prijedlogu vidi na dva načina: prvi je jednostavnost postupka, a drugi je iznos naknade. Naknada za pomoćne objekte u poljoprivredi površine do 50 četvornih metara je 1.000 kuna, i to bez plaćanja komunalnog i vodnog doprinosa. Sličan objekt na moru je 50 puta skuplji za legalizaciju, ali tamo i vrijednost imovine postaje mnogo viša nego kod nas u Slavoniji. Stoga moramo informirati građane. Onima koji ne žele, a informirani su i imaju mogućnost legalizacije, stat ćemo na rep. Pametnije je da iskoriste priliku i legaliziraju sve objekte jer im danas za to čak nisu potrebna ni sredstva.

Kako to mislite - nisu potrebna sredstva?
- Omogućena je uplata naknade na obročno plaćanje do pet godina. Dakle, poljoprivrednik koji sada ne može platiti tisuću kuna za objekt do 50 četvornih metara moći će naknadu plaćati u mjesečnim ratama od po 15 kuna. A čim uplate prvu ratu, dobit će rješenje da je objekt legalan. Dakle, ne treba danas imati sredstva za legalizaciju.

Iz Dalmacije su već stigle teze tipa - vidi se da je Slavonac radio zakon i da je favorizirao svoj kraj - kako to komentirate?
- Ovo nije zakon za Slavoniju ili protiv Dalmacije. Ovo je zakon Republike Hrvatske, kojim je selo u Dalmaciji, Zagorju, Istri ili Slavoniji na istoj razini, iste vrijednosti. Izdvojeno je hrvatsko selo kao kategorija, odnosno poljoprivreda kao grana, koja je najviše trpjela u zadnjih 20 godina. Zakon, dakle, nije kategoriziran regionalno, kako su to neki željeli prikazati.

Koliko je, prema procjenama, ilegalnih objekata u Hrvatskoj?
- Kad sam stigao u Ministarstvo, zatekao sam procjenu od 150.000 ilegalnih objekata. No nedavno sam obišao Dalmaciju te sam dobio informaciju da samo na području Splita postoji oko 10.000 takvih objekata. Kad uzmemo u obzir i podatak da postoji oko 120.000 poljoprivrednih objekata za uzgoj svinja, možemo sa sigurnošću reći da nije riječ o 150.000, nego čak blizu 300.000 objekata. Gruba procjena je da je polovina na području Slavonije. Zakon će u saborsku proceduru vjerojatno tijekom lipnja, javna rasprava traje još 20-ak dana te pozivam sve poljoprivrednike da odu na web ministarstva, pogledaju prijedlog i daju svoje sugestije, prijedloge, kritike...

Kakve će biti sankcije za izbjegavanje legalizacije?
- Danas u zakonu nismo predvidjeli sankcije. Željeli smo prvo vidjeti kako će profukcionirati, sačekati nekoliko mjeseci da vidimo količinu zahtjeva. U drugom koraku ići ćemo s modelom kako natjerati one koji ne žele legalizirati. Međutim, svima je to u interesu. Treba jednom u ovoj zemlji podvući crtu i reći dosta je ilegalne gradnje. Većina europskih zemalja imala je taj problem, svi su imali slične modele. Proučili smo modele Poljske, Slovenije i Mađarske i odlučili se za hrvatski, koji je po nama najbolji. Hrvatska ima svoje specifičnosti, znamo što su radili drugi, što su bile prednosti i nedostatci, koje smo mi nastojali u što većoj mjeri izbjeći. Krajnji cilj je uredna i moderna zemlja s efikasnom upravom, koja brzo izdaje dozvole i sprječava daljnju ilegalnu gradnju.

Poljoprivrednici ne mogu čekati

Prva stručna javna rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito sagrađenim zgradama od 11 planiranih, koje će se provoditi u mnogim gradovima širom zemlje, održana je jučer u Osijeku, u HGK - Županijskoj komori. Na činjenicu da je inicijativa za legalizaciju objekata u poljoprivredi i pokrenuta iz Osječko-baranjske županije, podsjetio je, pozdravljajući goste, Zoran Kovačević, predsjednik ŽK Osijek. “Rješavanje problema s legalizacijom poljoprivrednih objekata je hitno i zato s ovim javnim raspravama krećemo iz Osijeka”, rekao je ministar graditeljstva i prostornog uređenja, Ivan Vrdoljak, dodavši da problemi s bespravno sagrađenim objektima na Jadranu nisu mali, no oni “ipak mogu čekati”. Pomoćnica ministra poljoprivrede, Vesna Gantner, podsjetila je da poljoprivredna gospodarstva koriste vrlo malo sredstava iz IPARD-a, dobrim dijelom i zbog činjenice da 90 posto poljoprivrednih objekata nije legalizirano. Osječko-baranjski dožupan, Željko Kraljičak, iznio je stav da bi se legalizacija poljoprivrednih objekata trebala provoditi po posebnom zakonu, upravo zbog hitnosti rješavanja tog problema te da farme ne trebaju biti u istom paketu s vikendicama, vilama i apartmanima.

Legalizacija manjih objekata za 1.000 kuna

- Ivan Vrdoljak jučer je posjetio općinu Podgorač, gdje je velik broj bespravno sagrađenih manjih objekata. Sastao se s predstavnicima općinskih vlasti i posjetio dva poljoprivredna imanja. U dvorištu Stanislava Varge, uz zakonito sagrađenu kuću, u proteklih 20 godina bespravno je sagrađeno još pet pomoćnih objekata. Svi ti objekti moći će se legalizirati za 5.000 kuna, i to na obroke. - Svi ovi zidani objekti su do 50 kvadrata i cijena legalizacije će biti za sve pet tisuća kuna, bez vodnog i komunalnog doprinosa te će se moći platiti u pet godina na 60 obroka - izjavio je ministar te nastavio da će se “rješenje izdati u trenutku kada se uplati prva rata u iznosu od 80 do 100 kuna. Veći objekti od 50 kvadrata imat će obračun komunalnog i vodnog doprinosa. Uvjeren sam da će lokalna samouprava izići u susret i neće inzistirati na brzim plaćanjima komunalnog doprinosa, a država će omogućiti obročno plaćanje vodnog doprinosa”, istaknuo je Vrdoljak. Nakon ministrovih riječi, i načelnik Podgorača i vlasnik kuće, Stanislav Varga, bili su zadovoljni. - Ovaj model legalizacije je prihvatljiv i čim obavim proljetnu sjetvu, predat ću zahtjev, tako da mogu biti miran - rekao je Varga.

Autor: Mario MIHALJEVIĆ / I.Mikulić / S.Fridl


Tagovi

Legalizacija Poljoprivredni objekti EU fondovi Ivan Vrdoljak

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

A kako ga vi konzumirate? ;)