Ne dopustimo pogodovanje velikima!

Neke stvari su se otprije dvije godine promijenile. Na gore. Moramo se uokviriti u europske uredbe te unijeti u model sve ono što možemo, a da pozitivno utječemo na rast hrvatske poljoprivredne proizvodnje i iskoristimo velike mogućnosti i sredstva koje nam nude europski fondovi. Moramo osnažiti dohodak i zaštititi najugroženije proizvođače hrane. Uputili su aktivni članovi Udruge OPGH Život Ministarstvu poljoprivrede apel da produže javnu raspravu do srpnja, i mogućnost za to postoji. Stvari izgledaju pozitivnije. U mraku i mala iskra čini razliku. Ipak, omjer između najvećih i najmanjih drastičan je u pogledu poljoprivrednog dohotka. Dohodak je ugrožen kao nikad dosad. Mala manjina ima u posjedu sve zemljište i sve potpore. Kao mala zemlja, to si ne smijemo dopustiti. U omotnici imamo 373 milijuna eura te još 49 milijuna eura iz drugog stupa koji su nam na raspolaganju prvih pet godina za podupiranje poljoprivredne proizvodnje.

Važno je da se država u razdoblju prvih godina članstva u EU u kojem se događa najveći pad dohotka poljoprivrednih proizvođača, ne odriče isplate iznosa na koje ima pravo. A gledajući prijedloge MP, krenuli smo u tom smjeru.

Slijedimo europski model potpora. Prepoznajmo stvarne potrebe proizvođača. Odjeknulo je to u glavama stručnjaka, ali i mjerodavnih. Rješenja su tu, pred Vama. Potpredsjednica sabora, Dragica Zgrebec, saborski zastupnik Krešimir Bubalo, Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu HGK ŽK Osijek, Vladimir Margeta, doc. dr. sc. sa Zavoda za specijalnu zootehniku Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, dipl. ing. agr. Miroslav Kovač, tajnik Udruge OPGH Život koja je organizirala ovaj Okrugli stol kako bi probudila hrvatsko selo, Antun Laslo, predsjednik Udruge OPG-a, dr. Željko Kraljičak, dožupan osječko-baranjski, Andrija Matić, pročelnik Upravnoga odjela za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj VSŽ te mnogi drugi, sudjelovali su na Okruglom stolu u Osijeku i, možemo slobodno reći, kreiranju pozitivne budućnosti za nove generacije mladih, neupućenih i trenutno loše informiranih poljoprivrednika.

RH uplaćuje oko 600 milijuna eura godišnje u proračun EU od čega se 41 posto preraspodjeljuje u potpore za zajedničku poljoprivredu, što je oko 240 milijuna eura. Za 2014. se procjenjuje da Hrvatska neće povući niti polovinu sredstava koje uplaćuje za ZPP. Nemojmo biti dio crne statistike. Zajednički odredimo svoju budućnost. Svojim aktivnim sudjelovanjem i podržavanjem navedenih prijedloga možete učiniti bitnu razliku.

Detaljnim analizama podataka do kojih su uspjeli doći, a takvih je vrlo malo točnih, posebno u državnoj riznici, donijeli su korjenita rješenja za probleme koji već godinama muče i razdiru Život na selu. A da se to ne bi nastavilo i sljedećih pet godina, vuku za rukav sve one koji imaju moć donijeti odluku PROTIV daljnjeg uništavanja malih i srednih obiteljskih gospodarstava koja u Austriji, kao najljepšem primjerku s najmanjom stopom nezaposlenosti u svijetu i drugim europskim zemljama, čine pravilnu Gaussovu krivulju distribucije života, kao iz udžbenika. Sama ta krivulja odiše zdravljem, pokazuje iznadprosječne vitalne funkcije, izdržljivost i što je najvažnije održivost i prirodnu ravnotežu.

Udruga OPGH Život vs. Ministarstvo poljoprivrede

Negativna vanjsko-trgovinska bilanca hrane u samo godini dana u Hrvatskoj otišla je u minus još 27 posto, što znači da nam je uvoz daleko veći od izvoza. Bitno je istaknuti da se temeljni prijedlozi Udruge OPGH Život zasnivaju na onima Ministarstva poljoprivrede, a želeći ispraviti neke krive Drine, koje bi u konačnici za nas mogli u budućnosti značiti još veću propast i smrt. Prijedlog Udruge je pravičan i u duhu EU politike. Nadamo se da će u Ministarstvu prepoznati trud i rad onih koji žele zaštititi malog poljoprivrednika.

Povećanje omotnice za izravna plaćanja

ZPP-om je omogućeno da se od ove godine sredstva potpora prebacuju iz jednog u drugi stup do najviše 15 posto. Hrvatska dakle, može prebaciti sredstva iz ruralnog razvoja u izravna plaćanja u visini od 50 milijuna eura. Ideja je omotnicu povećati s 373 milijuna eura na 423 milijuna eura, na način da se na već ispregovarani iznos, bez smanjivanja domaćih izvora sredstava, doda 49,8 milijuna eura.

Ministarstvo poljoprivrede pak predlaže da se sredstva umjesto toga koriste kao zamjena za domaća sredstva doplate (top up-s) jer na taj način bi se država odrekla mogućnosti da isplati iznose poljoprivrednicima na koje oni imaju pravo na osnovu hrvatskih pristupnih pregovora. Udruga se naravno protivi takvom prijedlogu jer nije u interesu proizvođača.

Osnovna plaćanja

Udruga predlaže da udio osnovnih plaćanja iz omotnice bude 25,5 posto, umjesto 45,5 posto koje predlaže Ministarstvo. Prema projekcijama Udruge, u kojima je iznos omotnice za osnovno plaćanje i plaćanje za prve hektare podjednako, sva gospodarstva do 54 ha veličine bi dobivala veći prosječni iznos nego prema radnom prijedlogu Ministarstva. Radi se o 98 posto gospodarstava koja koriste nešto više od 62 posto ukupnih površina u ARKOD-u. Dva posto najvećih gospodarstava bi pak dobivalo proporcionalno manji prosječni iznos plaćanja. No, kako najveća i najkonkurentnija gospodarstva imaju veći udio u povijesnim plaćanjima iz nacionalne rezerve, ovo umanjenje će u stvarnosti za njih biti marginalno.

Zelena plaćanja za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš (greening)

Radi se o dodatnim zahtjevima u odnosu na višestruku sukladnost. Tu su raznolikost usjeva (najmanje dva ili tri usjeva), održavanje postojećih trajnih travnjaka te minimalna ekološki značajna površina. ZPP nudi fleksibilnost za manja i srednja gospodarstva jer se obvezni uvjeti koje treba ispuniti za dobivanje zelenih plaćanja odnose u pravilu na gospodarstva s više od 10 ha, ili više od 30 ha, ovisno o pojedinim mjerama koje se primjenjuju.

Primjerice, raznolikost usjeva nije obvezna na gospodarstvima koja koriste manje od 10 ha. Najmanje dva usjeva, od kojih jedan može imati najviše 75 posto, moraju imati gospodarstva koja koriste od 10 do 30 ha, dok je za gospodarstva veća od 30 ha obvezno imati tri usjeva, pri čemu onaj s najmanjim udjelom mora sudjelovati s barem pet posto u ukupnoj površini.

Minimalni udio ekološki značajnih površina od pet posto u ukupnoj površini moraju imati gospodarstva s više od 15 ha, pri čemu su sva gospodarstva s eko poljoprivredom automatski isključena od ove obveze, kao i ona na kojima je više od 75 posto obradivog zemljišta iskorišteno za proizvodnju trava ili druge travolike paše.

Udio iz omotnice, prema prijedlogu Udruge, bi trebao iznositi 900 do 1.000 kn, dok Ministarstvo poljoprivrede predlaže 410 kn.

Plaćanje za prve hektare

Udruga se protivi prijedlogu MP da omotnica za plaćanja za prve hektare bude minimalno mogućih pet posto od ukupne omotnice i da se isplaćuje samo za prvih sedam hektara, čime bi se svela na samo 14 posto iznad prosječnog plaćanja. Udio plaćanja iz ukupne omotnice za prve hektare bi trebao biti minimalno 25,5 posto (cca 95,1 milijuna eura). Predlaže se isplata za sva gospodarstva za prvih 30 ha. Prema podacima iz ARKOD-a, nešto više od 95.000 gospodarstava su veličine do 30 ha, a na njih otpada oko 470.000 ha, što je polovina zemljišta u sustavu potpora. Potporu za prve hektare bi primilo i ostalih 5.000 većih gospodarstava tako da bi to plaćanje obuhvatilo 620.000 ha. Analize pokazuju da prijedlog MP pogoduje samo maloj skupini najvećih gospodarstava, što je suprotno temeljnoj svrsi izravnih plaćanja, a to je zaštita dohotka najranjivijih gospodarstava.

Trebalo bi povećati i prosječno plaćanje za prve hektare za minimalno 46 posto (povećan iznos od 153 eura). S isplatom plaćanja za prve hektare trebalo bi započeti već od 2014., a ne od 2015. kako predlaže MP.

Plaćanje za mlade poljoprivrednike

Mladi poljoprivrednici definirani su kao fizičke osobe koje nisu starije od 40 godina u godini u kojoj podnose zahtjev i koji su upravitelji gospodarstava u sustavu izravnih plaćanja u zadnjih pet godina prije podnošenja zahtjeva. Ovo plaćanje dodjeljuje se za najviše pet godina, a u pravilu je to za 25 posto uvećano prosječno plaćanje i to za površine od 25 do 90 ha. Udruga predlaže da to ograničenje za mlade poljoprivrednike iznosi 50 ha, a ne 25 ha, kao što sada piše u prijedlogu MP. Prijedlog Udruge je uvjetovati osposobljavanje za mlade poljoprivrednike u razdoblju od pet godina, iako MP uvjetuje SSS. Iznos plaćanja dakle treba biti uvećan u visini od 25 posto u odnosu na vrijednosti prava.

Proizvodno vezana plaćanja

Udruga predlaže da proizvodno vezana plaćanja u ukupnoj omotnici budu 15 posto, jer to odgovara hrvatskom povijesnom naslijeđu visoke vezane potpore u prošlosti. Od tih 15 posto potpore, dva posto bi se obvezno odnosilo na proteinske uvjete, što je obveza koja proizlazi iz novih pravila ZPP. Omotnica za proizvodno vezana plaćanja iznosila bi najmanje 56 milijuna eura.

Naglašeno je da su svi navedeni iznosi prilagođeni s omotnicom od 373 milijuna eura, kako bi ih se moglo usporediti s prijedlogom MP, a proporcionalno povećanju ukupne omotnice na 423 milijuna eura, sve te pojedinačne omotnice je potrebno povećati.

Nedefinirane su strukture i upitna je visina plaćanja u ovoj mjeri, s obzirom na EU pravila, što bi trebalo uzeti u obzir. U prijedlogu se spominju nerealne brojke krava dojilja (50.000) i mliječnih krava, u iznosima manjim od stvarnog stanja pa nam nije jasno kako je moguće da si umanjujemo stvarne potrebe na i ovako mali broj goveda. A zbog takvih pogrešaka mogli bi biti i kažnjeni.

Zadržati postojeća prava na plaćanje

Radi se o referentnim godinama za utvrđivanje prava, a to bi trebale biti 2011. i 2013. kada smo imali referetnu proizvodnju umjesto 2014. kada su mnogi OPG-ovi isključeni iz sustava potpora, a i dalje se bore i preživljavaju izvan sustava potpora. Oni su međutim i dalje temelj proizvodnje. Prijedlog je i da se na temelju prava za 2015. vrši konvergencija (postupno smanjenje) do 2019.

Foto: depositphotos.com